Wall Street porastao nakon slabije inflacije, tehnologija predvodila dobitnike
Wall Street utorak je zaključio u pozitivnom tonu, dok su ulagači pratili nove podatke o inflaciji u SAD-u, poruke Kevina Warsha o budućem smjeru monetarne politike te nastavak geopolitičkih napetosti nakon novih američkih napada na Iran.
S&P 500 porastao je 0,38% i zaključio na 7.543 boda, dok je Nasdaq 100 ojačao 1,10% te završio trgovanje na 29.586 bodova. Dow Jones porastao je 0,02% i zaključio na 52.508 bodova.
Osam od jedanaest sektora zaključilo je dan u plusu. Najveći rast ostvario je tehnološki sektor (+1,86%), a slijedili su sektor osnovnih materijala (+1,48%), sektor komunikacijskih usluga (+1,18%) i financijski sektor (+0,44%). S druge strane, najveći pad zabilježio je zdravstveni sektor (-1,62%), ispred sektora osnovnih potrošačkih proizvoda (-1,16%), nekretninskog sektora (-0,16%) i sektora cikličke potrošnje (-0,03%).
Američke snage izvele su nove napade na iranske ciljeve s ciljem smanjenja sposobnosti Irana za napade na komercijalni pomorski promet, nakon čega su SAD ponovno uspostavile pomorsku blokadu iranskih luka u Hormuškom tjesnacu i Omanskom zaljevu.
Blokada je bila ukinuta nakon privremenog prekida vatre postignutog prošlog mjeseca, no predsjednik Donald Trump prošlog je tjedna proglasio primirje završenim zbog novih sukoba i optužbi za kršenje dogovora.
Trump je ujedno odustao od prijedloga da se uvede naknada od 20% na sav teret koji prolazi kroz Hormuški tjesnac, nakon protivljenja brodarske industrije i upozorenja da bi takva mjera bila nezakonita. Umjesto toga najavio je da će zaljevske države troškove nadoknaditi kroz trgovinske i investicijske sporazume sa SAD-om.
Predsjednik Fed-a, Kevin Warsh, poručio je u govoru pred Kongresom da će Fed “ispravno voditi monetarnu politiku” i obnoviti stabilnost cijena, naglasivši kako je inflacija bila “porez američkim građanima i poduzećima” koji namjerava ukinuti.
Warsh je ponovno pozvao na “promjenu režima” u vođenju Feda te kritizirao fleksibilno ciljanje prosječne inflacije uvedeno 2020. godine, istaknuvši da je politika koja je dopuštala inflaciju iznad cilja bila pogreška. Naglasio je kako članovi Feda “nemaju nikakvu toleranciju prema dugotrajno povišenoj inflaciji”.
Otkrio je da je osnovao pet radnih skupina koje će preispitati komunikaciju, tehnologiju, bilancu Feda, gospodarske podatke i pristup inflaciji, pri čemu je cilj provesti reforme monetarne politike i modernizirati rad središnje banke.
Istaknuo je da se američko gospodarstvo i dalje širi solidnim tempom te pokazuje otpornost, dok su poslovna ulaganja, posebno u podatkovne centre i umjetnu inteligenciju, trenutno najizraženiji pokretač rasta. Dodao je kako očekuje da će dugoročno rast produktivnosti potaknut umjetnom inteligencijom imati dezinflatoran učinak.
Warsh je zaključio da je glavni cilj Feda voditi monetarnu politiku ispravno te poručio da će, ako u tome uspije, inflacijski val posljednjih pet godina postati prošlost.
Američka inflacija u lipnju usporila je na 3,5% na godišnjoj razini, ispod očekivanih 3,8%, dok je indeks potrošačkih cijena (CPI) na mjesečnoj razini pao 0,4%, što je najveći pad od travnja 2020. Glavni razlog bilo je snažno pojeftinjenje energije.
Temeljna inflacija (core CPI) ostala je nepromijenjena na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj usporila na 2,6%, također ispod tržišnih očekivanja. Cijene energije pale su 5,7% tijekom mjeseca, dok su troškovi stanovanja i usluga nastavili usporavati.
Nakon objave podataka pali su prinosi na američke državne obveznice, a tržište je smanjilo očekivanja povećanja kamatnih stopa u rujnu.
Warsh je poručio je da, unatoč ohrabrujućim podacima, borba protiv inflacije nije završena te da je glavni prioritet Feda očuvanje stabilnosti cijena. Analitičari upozoravaju da bi usporavanje inflacije moglo biti privremeno ako ponovno porastu cijene energije zbog sukoba na Bliskom istoku.
Dionice IBM-a pale su 25%, zabilježivši najveći jednodnevni pad u povijesti kompanije, nakon što su preliminarni rezultati za drugo tromjesečje podbacili u odnosu na očekivanja analitičara.
Kompanija je objavila prilagođenu zaradu od $2,93 po dionici uz prihode od $17,2 mlrd, ispod očekivanih $3,01 po dionici i $17,86 mlrd prihoda.
Izvršni direktor Arvind Krishna slabije rezultate pripisao je padu potražnje za softverom i infrastrukturnim uslugama, budući da su klijenti dio ulaganja preusmjerili na kupnju AI hardvera, uključujući poslužitelje, sustave za pohranu podataka i memorijske čipove.
Krishna je dodao da kompanija nije dovoljno brzo reagirala na promjenu prioriteta kupaca te da niz velikih ugovora nije zaključen u očekivanim rokovima.
Apple procjenjuje tehnologiju startupa PrismML, koji tvrdi da može smanjiti velike AI modele dovoljno da se pokreću izravno na iPhoneu uz 10 do 15 puta manju potrošnju memorije. Tvrtka navodi da je model od 27 milijardi parametara smanjila s oko 54 GB na manje od 4 GB, omogućivši njegovo izvođenje na iPhoneu 15 i novijim uređajima.
Ako se tehnologija pokaže uspješnom, mogla bi omogućiti brži i privatniji Siri, više AI obrade na samom uređaju, manju potrošnju energije te rad određenih AI funkcija bez internetske veze. Apple je potvrdio da testira PrismML-ovu tehnologiju, no razgovori su još u ranoj fazi.
PrismML tvrdi da njihovi modeli koriste 10 do 15 puta manje memorije, generiraju odgovore šest do osam puta brže te troše tri do šest puta manje energije, uz manji pad ukupne učinkovitosti.
Analitičari smatraju da bi ovakav pristup mogao značajno unaprijediti AI mogućnosti iPhonea, ali upozoravaju da tehnologiju tek treba potvrditi u stvarnim uvjetima korištenja. Iako bi učinkovitiji modeli mogli smanjiti potrebe za podatkovnim centrima, očekuje se da ukupna potražnja za AI čipovima i memorijom neće oslabjeti, već će se dio obrade preseliti s oblaka na krajnje uređaje.
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu pao je 7,2 bazna boda na 4,191%, dok je prinos na 10Y obveznicu pao 2,9 baznih bodova na 4,589%.
Zlato je poraslo 1,27% na $4.051 po unci, dok je srebro poraslo 2,03% na $59,15.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $64.578 (+3,62%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, pao je 3,85% na 16,50 bodova.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
