Prvo polugodište na Wall Streetu: tehnološki sektor ostao snažan, ali rast se proširio na cijelo tržište
Prvih šest mjeseci 2026. godine na Wall Streetu obilježilo je snažno kretanje glavnih američkih indeksa, nastavak dominacije tema povezanih s umjetnom inteligencijom, ali i povećana osjetljivost tržišta na rat na Bliskom istoku, kretanje cijena energenata i promjene u očekivanjima oko monetarne politike Federalnih rezervi. Iako su tržišta tijekom razdoblja prolazila kroz nekoliko epizoda povećane volatilnosti, ukupni ton ostao je pozitivan, a američke dionice nastavile su se kretati blizu rekordnih razina.
Dow Jones porastao je 8,86%, što je njegov najbolji rezultat u prvoj polovici godine još od 2021. godine. S&P 500 dobio je 9,55%, Nasdaq 100 18,90%, a Russell 2000 21,88%, čime je ostvario najbolji učinak za prvo šestomjesečno razdoblje od 1991. godine.
Glavnina rasta ostvarena je u drugom kvartalu. S&P 500 porastao je gotovo 14%, a Nasdaq 19,6%, što je njihov najveći tromjesečni rast od drugog kvartala 2020. Dow Jones dobio je 12,6%, najviše od kraja 2022. godine. Tržište je dno dotaknulo 30. ožujka, kada su S&P 500 i Nasdaq 100 pali na cikličke minimume nakon eskalacije rata između SAD-a i Irana. Oporavak je krenuo nakon što se fokus postupno prebacio s vojne eskalacije na pregovore i mogućnost smirivanja sukoba.
Rast nije bio potpuno linearan. Tržište je tijekom prvih šest mjeseci reagiralo na povišene inflacijske podatke, promjene u očekivanjima oko budućih poteza Feda, kretanje prinosa na obveznice i geopolitičke napetosti na Bliskom istoku. Ipak, veće korekcije uglavnom su bile kratkotrajne, jer je fokus tržišta ostao na sektorima s jasnom potporom kroz rast prihoda, snažne zarade i pozitivne smjernice kompanija.
Sektorski gledano, prvih šest mjeseci 2026. godine donijelo je široko pozitivan tržišni momentum, pri čemu je deset od jedanaest sektora zaključilo razdoblje u plusu. Najsnažniji rast ostvario je energetski sektor (+18,16%), gotovo izjednačen s industrijskim sektorom (+18,12%) i tehnološkim sektorom (+17,75%).
Solidne prinose zabilježili su i sektor nekretnina (+9,53%) te sektor osnovnih materijala (+9,42%), dok su defenzivniji sektori poput osnovnih potrošačkih proizvoda (+7,57%), zdravstva (+6,69%) i komunalnih usluga (+6,21%) također pridonijeli pozitivnoj tržišnoj slici. Financijski sektor porastao je +3,87%, dok su komunikacijske usluge ostvarile tek blagi rast od +0,33%.
Jedini sektor u minusu bio je sektor diskrecijske potrošnje, koji je pao 4,99%. Njegov pad pokazuje da je dio tržišta i dalje bio osjetljiv na povišene cijene, visoke kamatne stope i pritisak na potrošačku potražnju.
Važna promjena u odnosu na prethodna razdoblja bila je šira struktura rasta. Tržište se postupno udaljilo od uskog AI rallyja i dobilo potporu iz više sektora, posebno iz energetike, industrije, tehnologije, zdravstva i osnovnih potrošačkih proizvoda. Time je rast indeksa postao stabilniji, jer nije bio koncentriran isključivo u nekoliko najvećih tehnoloških imena.
Rat s Iranom bio je jedna od ključnih tema prve polovice godine te je imao izravan utjecaj na kretanje cijena nafte, inflacijska očekivanja, obvezničke prinose i raspoloženje na dioničkim tržištima.
Izrael i SAD pokrenuli su 28. veljače zračne udare na Iran, u kojima je ubijen vrhovni vođa Ali Khamenei. Iran je odgovorio blokadom Hormuškog tjesnaca. Međunarodna agencija za energiju taj je potez opisala kao najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog naftnog tržišta. SAD je od 13. travnja do 29. svibnja paralelno držao pomorsku blokadu iranskih luka.
Najveći tržišni fokus bio je na mogućim poremećajima u opskrbi naftom i kretanju kroz Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca. Svaka vijest o eskalaciji sukoba ili mogućem ograničenju prometa kroz tjesnac brzo se odražavala na cijene nafte, a time i na inflacijska očekivanja. Rast cijena energenata dodatno je pojačavao zabrinutost da bi inflacija mogla ostati povišena dulje nego što se ranije očekivalo, što je istovremeno utjecalo i na očekivanja oko budućih poteza Federalnih rezervi.
Diplomatski proces odvijao se u nekoliko faza. Prvo je 8. travnja, uz pakistansko posredovanje, dogovoreno dvotjedno primirje, koje je Trump 21. travnja produžio na neodređeno. Novi 60-dnevni uvjeti primirja dogovoreni su 12. lipnja, a 17. lipnja predsjednici SAD-a i Irana potpisali su memorandum o razumijevanju za okončanje rata.
Memorandum uključuje suspenziju američkih sankcija na iranski izvoz nafte, oslobađanje oko $24 mlrd zamrznutih iranskih sredstava, iransku obvezu da neće razvijati nuklearno oružje, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i povlačenje američke pomorske blokade. Dodatni dogovor Washingtona i Teherana o prekidu neprijateljstava krajem lipnja pozitivno se odrazio na tržišta.
Energetski sektor imao je koristi od rasta cijena nafte, no za šire tržište takav razvoj događaja predstavljao je rizik. Više cijene energenata mogu povećati troškove kompanija, smanjiti raspoloživi dohodak potrošača i otežati Fedu povratak inflacije prema ciljanoj razini. Zbog toga su dani obilježeni jačanjem napetosti na Bliskom istoku često donosili opreznije trgovanje, rast prinosa na obveznice i pritisak na dionice s visokim valuacijama, osobito u tehnološkom sektoru.
Ipak, Wall Street je tijekom prve polovice godine pokazao znatnu otpornost na geopolitičke rizike. Kada bi se pojavili signali smirivanja napetosti, mogući pregovori ili informacije o stabilizaciji prometa energenata, tržište se brzo vraćalo glavnim temama koje su nosile rast: korporativnim zaradama, umjetnoj inteligenciji i snažnoj potražnji za tehnološkom infrastrukturom.
Jedna od najvažnijih promjena u monetarnoj politici dogodila se u svibnju, kada je Kevin Warsh preuzeo čelnu poziciju u Fedu nakon Jeromea Powella. Powell je pritom neuobičajeno odlučio ostati u Odboru guvernera.
Fed tijekom cijele 2026. godine nije mijenjao kamatne stope. Zadnje smanjenje provedeno je u prosincu 2025. godine, nakon čega je referentna stopa ostala u rasponu od 3,50% do 3,75%. Warshov prvi FOMC sastanak sredinom lipnja donio je znatno oštriji ton. Devet od 19 dužnosnika signaliziralo je podršku višim kamatnim stopama ove godine, pri čemu ih šestero podržava dva povećanja od po 25 baznih bodova. To je bio velik zaokret u odnosu na ožujak, kada se još nije očekivalo podizanje stopa, a Fed je kao cjelina projicirao jedno rezanje u 2026.
Promijenjen je i način komunikacije. Warsh je skratio izjavu Feda s uobičajenih oko 300 riječi na 130 riječi te izbacio formulacije koje bi tržištu unaprijed signalizirale smjer sljedećeg poteza. Najavljeno je i osnivanje pet radnih skupina koje će se baviti različitim područjima rada Feda.
Inflacija je ponovno bila pod pritiskom zbog rasta cijena energije. CPI je u svibnju dosegnuo godišnju stopu od 4,2%, najvišu od travnja 2023., ponajprije zbog rasta cijena nafte i plina nakon početka rata s Iranom. Core inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, iznosila je 2,9%.
Tržište rada pokazalo je stabilizaciju nakon slabije 2025. godine. Američki poslodavci u zadnja su tri mjeseca u prosjeku dodavali 188.000 radnih mjesta mjesečno, što je ublažilo strah od oštrijeg usporavanja gospodarstva. Američko gospodarstvo općenito je pokazalo otpornost, uz stabilnu potrošnju kućanstava, nastavak poslovne aktivnosti i ulaganja u tehnologiju, infrastrukturu, automatizaciju i proizvodne kapacitete.
Najvažniji tržišni pokretač ponovno je bila umjetna inteligencija. Potražnja za AI infrastrukturom nastavila je podupirati proizvođače poluvodiča, cloud kompanije, podatkovne centre, proizvođače memorijskih čipova i dobavljače napredne opreme. Ipak, prvih šest mjeseci godine pokazalo je i važnu promjenu u tržišnom ponašanju.
Tržište se više nije oslanjalo samo na najveće tehnološke kompanije. Tijekom prethodnih razdoblja velik dio rasta indeksa dolazio je iz skupine velikih tehnoloških imena, dok je širi dio tržišta zaostajao. U 2026. taj se odnos počeo mijenjati. Umjetna inteligencija ostala je glavni dugoročni narativ, ali je tržište počelo jasnije razlikovati kompanije unutar tog segmenta.
Dionice proizvođača čipova, cloud infrastrukture, podatkovnih centara i memorijskih rješenja nastavile su privlačiti snažan interes, jer se njihova izloženost AI ciklusu mogla izravno povezati s rastom prihoda, narudžbi i ugovorenih obveza. S druge strane, dio najvećih tehnoloških kompanija više nije automatski predvodio rast. Tržište je počelo detaljnije promatrati koliko se ulaganja u umjetnu inteligenciju stvarno vraćaju kroz prihode, koliko su kapitalna ulaganja održiva i mogu li kompanije opravdati visoke valuacije.
Sandisk je bio najbolja dionica u S&P 500 s rastom od 758%%, dok je Micron porastao više od 260%. Poluvodiči su kao skupina dobili više od 80% u prvih šest mjeseci godine. S druge strane, Mag 7 je samo u lipnju izgubio $2,3 bilijuna tržišne kapitalizacije, što je najveći mjesečni gubitak te skupine dosad. Istodobno je Nasdaq bio na putu prema najboljem kvartalu od 2020. godine, što pokazuje koliko se rast unutar tehnološkog sektora koncentrirao u uži dio tržišta.
Microsoft je od početka godine pao 22%, Nvidia je zadržala rast od oko 7%, dok je Intuit, s padom od oko 60%, bio najlošija dionica indeksa.
Jedan od ključnih razloga zašto su američki indeksi zadržali pozitivan trend bile su snažne korporativne zarade. Kompanije su u velikom broju slučajeva uspjele nadmašiti očekivanja, dok su smjernice za ostatak godine u mnogim sektorima ostale stabilne ili su dodatno poboljšane.
Kompanije iz S&P 500 u prvom su kvartalu ostvarile rast prihoda od 12%, najviše od 2022. godine, te rast dobiti od 29%, najviše od 2021. godine. Tehnološki sektor i komunikacijske usluge predvodili su s rastom dobiti od 55% odnosno 49%.
Posebno je važno što rast zarada nije dolazio samo iz rezanja troškova. U mnogim sektorima rast je bio podržan višim prihodima, snažnom potražnjom i boljom operativnom učinkovitošću. To je tržištu dalo dodatnu sigurnost da rast indeksa nije isključivo rezultat širenja valuacija, nego da ima potporu u fundamentalnim pokazateljima.
Sezona objava rezultata za drugo tromjesečje, koja će veći zamah dobiti u srpnju, bit će jedan od najvažnijih događaja za Wall Street. Najveća pozornost bit će usmjerena na proizvođače čipova, cloud kompanije, podatkovne centre, softverske kompanije i dobavljače opreme. Ako rezultati potvrde nastavak snažne potražnje, AI povezane dionice mogle bi ostati jedan od glavnih oslonaca tržišta. S druge strane, svaka slabija smjernica ili znak usporavanja narudžbi mogao bi dovesti do izraženijih korekcija, osobito kod dionica koje su već ostvarile snažan rast i kod kojih su očekivanja vrlo visoka.
Prvu polovicu godine obilježilo je i ponovno otvaranje IPO tržišta, uz nekoliko vrlo velikih izdanja i najava. Najveći događaj bio je izlazak SpaceX-a na burzu početkom lipnja. Kompanija je prikupila ukupno $85,7 mlrd uz vrednovanje iznad $1,75 bilijuna, što implicira multiplu od oko 95 puta prihoda iz 2025. godine.
Dionica je na debiju 12. lipnja porasla 19% i zaključila trgovanje na $161. SpaceX je nakratko prestigao Microsoft i Amazon po tržišnoj vrijednosti, a Elon Musk postao je prvi trilijunaš na svijetu. Ipak, krajem lipnja dionica je pala ispod debitantske cijene, pod pritiskom šire rasprodaje u tehnološkom sektoru.
Nakon SpaceX-a uslijedile su i najave novih velikih listanja. Anthropic i OpenAI predali su povjerljive IPO prijave SEC-u 1. odnosno 8. lipnja, uz privatna vrednovanja od $965 mlrd i $852 mlrd. Njihovi izlasci na burzu očekuju se najesen.
Zbog veličine najavljenih izdanja, 2026. se sve češće spominje kao potencijalno rekordna godina za IPO tržište.
Naftno tržište prošlo je kroz snažan šok, a zatim i brzu normalizaciju. Brent se s predratnog raspona od 465 do $75 po barelu popeo na oko $120 krajem travnja, što je bio najveći ratni rast cijena nafte u više od tri desetljeća. U ožujku je zabilježen i najveći mjesečni rast cijena nafte dosad.
Kao odgovor na poremećaj opskrbe, 32 članice IEA-e, uključujući Veliku Britaniju, pustile su iz strateških rezervi ukupno 400 milijuna barela nafte. Nakon smirivanja sukoba cijene su se brzo korigirale. Nafta je u drugom kvartalu pala 17% do 18%, što je najstrmiji kvartalni pad od 2020., a cijene su se vratile blizu predratnih razina. Početkom srpnja WTI se trgovao oko $68 do $69 po barelu.
Na ostalim tržištima zabilježena su velika pomicanja između sigurnih utočišta, industrijskih metala, kriptovaluta i obveznica. Zlato je nakon siječanjskog rekorda u drugom kvartalu palo više od 7%, srebro je izgubilo 21%, dok je bakar porastao 10% zahvaljujući boljim očekivanjima za globalni rast.
U lipnju su terminski ugovori na zlato dotaknuli $4.046 po unci, najnižu razinu od studenog. Cijena je prvi put od rujna 2023. godine pala ispod 200-dnevnog prosjeka, a ETF-ovi vezani uz zlato zabilježili su odljeve od oko $20 mlrd u jednom tjednu.
Bitcoin se nije ponašao kao klasično sigurno utočište. Unatoč institucionalnom interesu, u prvim mjesecima 2026. trgovao se više kao rizična imovina s visokom betom. Sredinom godine kretao se oko $80.000, a početkom srpnja pao je na oko $61.700.
Na obvezničkom tržištu prinos na 30-godišnju američku obveznicu krajem travnja probio je 5%, najvišu razinu od srpnja 2025. Prinosi su ostali povišeni tijekom cijelog razdoblja, što je posebno pritiskalo kamatno osjetljive sektore. Na deviznom tržištu dolar je bio među dobitnicima, uz rast od oko 1,4% u kvartalu, dok je jen pao na 40-godišnji minimum. VIX je razdoblje završio mirnije, oko razine 17.
U drugoj polovici godine fokus Wall Streeta ostat će na nekoliko ključnih tema: rezultatima kompanija, nastavku AI investicijskog ciklusa, kretanju inflacije, odlukama Federalnih rezervi, razvoju rata na Bliskom istoku i širini tržišnog rasta.
Najvažnija tema bit će sezona objava rezultata za drugo tromjesečje. Tržište će tražiti potvrdu da kompanije mogu nastaviti ostvarivati snažan rast prihoda, stabilne marže i pozitivne smjernice. Posebno će se pratiti tehnološke i AI povezane kompanije, jer su upravo one imale najveći utjecaj na tržišni sentiment u prvoj polovici godine.
Druga važna tema bit će nastavak AI ulaganja. Wall Street će pažljivo pratiti mogu li velika ulaganja u podatkovne centre, cloud infrastrukturu, poluvodiče i memorijske čipove nastaviti stvarati stvaran rast prihoda i narudžbi. Ako rezultati potvrde da potražnja ostaje snažna, AI povezane dionice mogle bi zadržati vodeću ulogu. Ako se pojave znakovi usporavanja, korekcije bi mogle biti izraženije.
Treća tema bit će širina tržišnog rasta. Ako se pozitivan trend nastavi širiti na industrijski, financijski, zdravstveni i potrošački sektor, tržište bi moglo dobiti stabilniju strukturu i manju ovisnost o nekoliko najvećih tehnoloških kompanija. S druge strane, ako rast ponovno postane previše koncentriran, rizik volatilnosti mogao bi se povećati.
Makroekonomski podaci ostat će važna pozadina. Inflacija, odluke Feda i kretanje prinosa na obveznice i dalje će utjecati na dnevna kretanja, osobito kod dionica s visokim valuacijama. Ipak, ako gospodarstvo ostane stabilno, a zarade kompanija nastave rasti, tržište bi moglo nastaviti tolerirati okruženje viših kamatnih stopa.
Uz visoke valuacije i oprezniji Fed, jedan od važnijih rizika za nastavak godine ostaje i daljnji razvoj rata na Bliskom istoku. Svaka nova eskalacija mogla bi ponovno povećati cijene energenata, pojačati inflacijska očekivanja i donijeti pritisak na dioničko tržište. S druge strane, ako se geopolitičke napetosti smire, fokus Wall Streeta mogao bi se ponovno snažnije prebaciti na zarade kompanija, AI investicijski ciklus i širinu tržišnog rasta.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
