Wall Street ponedjeljak je zaključio pozitivno, uz prisutnu vrlo visoku volatilnost. Fokus je ostao na eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, poremećajima u opskrbi energentima i sve izraženijim strahovima od novog inflacijskog vala.
Indeksi su tijekom dana oscilirali, dok su u posljednjem satu trgovanja naglo ojačali nakon Trumpovih izjava o mogućem skorijem završetku rata. S&P 500 porastao je 0,83% na razinu od 6.795 bodova, Dow Jones rastao je 0,50% na 47.740 bodova, dok je najveći rast zabilježio Nasdaq s plusom od 1,38% zaključivši dan na 22.695 bodova.
Sektorski gledano, deset od jedanaest sektora dan je završilo u zelenom. Rastom od 1,85% predvodio je sektor tehnologije, dok su ga pratili zdravstvo, materijali, komunikacijski servisi i industrija, s rastom od preko 1%.
Jedini sektorski pad bio je u financijama s minusom od 0,16%.
Sve dionice iz skupine Mag7 završile su u plusu, predvođene Nvidijom i Alphabetom s rastom većim od 2,5%.
Cijena nafte tijekom vikenda snažno je porasla te je prvi put od ruske invazije na Ukrajinu probila razinu od $100 po barelu, nakon što je Iran nastavio blokadu prolaza u Hormuškom tjesnacu.
WTI je tijekom noći, s nedjelje na ponedjeljak, snažno porastao i dosegnuo razine od $120 po barelu. Skok cijena uslijedio je nakon što su arapske zemlje Perzijskog zaljeva (Irak, Kuvajt i UAE) počele smanjivati proizvodnju zbog nedostatka skladišnog prostora.
U nedjelju su kroz tjesnac prošla samo dva tankera s naftom ili derivatima, u usporedbi s uobičajenih oko 35 tankera dnevno.
WTI je u ponedjeljak pao skoro 18% na razinu od $88 po barelu.
Zemlje G7 održale su sastanke na kojima se razgovaralo o mogućem koordiniranom puštanju nafte iz strateških rezervi. Ministri financija G7 sastali su se u ponedjeljak, dok je za utorak najavljen i sastanak ministara energetike.
Tri zemlje G7, uključujući SAD, podržavaju ideju o puštanju rezervi u koordinaciji s Međunarodnom energetskom agencijom, dok konačna odluka još nije donesena.
U zajedničkom priopćenju ministri su poručili da su spremni poduzeti potrebne mjere, uključujući podršku globalnoj opskrbi energijom putem puštanja zaliha, ali su i poručili da trenutačno nema manjka opskrbe.
Trump je poručio da su kratkoročno više cijene nafte vrlo mala cijena za platiti za uništavanje iranske nuklearne prijetnje, te da vjeruje kako bi rat uskoro mogao završiti.
Američka administracija razmatra i ublažavanje sankcija na rusku naftu kako bi se smanjio pritisak na cijene.
Američki ministar energetike C. Wright rekao je da trenutak kada će promet kroz Hormuški tjesnac ponovno biti uspostavljen nije daleko, najgori scenarij bio bi da zatvaranje traje nekoliko tjedana, a ne mjeseci.
Te su poruke bile okidač za kasniji pad cijena nafte i preokret raspoloženja na tržištima dionica.
Nvidia je porasla 2,7%, Broadcom 4,6%, Marvell Technology 3,4%, dok su AMD i Intel porasli oko 5%. Philadelphia Semiconductor Index (SOX) oporavio se s rastom od 3,93%. Unatoč geopolitičkim rizicima, potražnja za AI infrastrukturom i hardverom i dalje je snažna.
Microsoft je objavio širenje partnerstva s Anthropicom kroz integraciju Claude Cowork funkcionalnosti u Microsoft 365 Copilot. Nova funkcija trebala bi omogućiti AI agentima automatizaciju poslovnih zadataka poput izrade prezentacija, analize podataka u Excelu i organizacije sastanaka putem maila.
Microsoft je naveo da broj plaćenih Microsoft 365 AI licenci snažno raste, uz godišnji rast od 160%.
Anthropic je podnio tužbu nakon što je stavljen na crnu listu i proglašen prijetnjom nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Takva oznaka znači da obrambeni dobavljači i izvođači moraju potvrditi da ne koriste Anthropicove modele u projektima za Pentagon.
Anthropic tvrdi da je odluka nezakonita i bez presedana te da bi mogla ugroziti stotine milijuna dolara prihoda. U središtu spora nalazi se način korištenja AI tehnologije. Pentagon je tražio neograničen pristup modelima za sve zakonite svrhe, dok je Anthropic tražio jamstva da se njihova tehnologija neće koristiti za autonomno oružje ili masovni nadzor stanovništva.
Prinos na 10Y američku obveznicu pao je na 4,11% (-0,60%).
Zlato je zabilježilo rast od 1,26% te je zaključilo dan na razini od $5.139 po unci.
Indeks volatilnosti VIX, poznat kao „indeks straha“, pao je za 13,5%, na 25,50 bodova, dok je tijekom vikenda dosegnuo i razinu od 35 bodova, prvi put od rasprodaje povezane s carinama u travnju 2025.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
