Wall Street oslabio, ali zdravstvo, energija i Home Depot donijeli pozitivne signale
Wall Street zaključio je utorak u minusu, predvođen snažnim padom tehnološkog sektora, dok su rast prinosa na dugoročne američke državne obveznice i više cijene nafte dodatno pritisnuli tržište.
S&P 500 oslabio je 0,69% i zaključio na 7.691 bodova, dok je Nasdaq 100 pao 1,68% te završio trgovanje na 29.490 bodova. Dow Jones oslabio je 0,22% i zaključio na 53.343 boda.
Tri od jedanaest sektora zaključila su dan u plusu. Najveći rast ostvario je zdravstveni sektor (+1,40%), a slijedili su energetski sektor (+1,09%) i sektor osnovnih potrošačkih proizvoda (+0,94%). S druge strane, najveći pad zabilježili su tehnološki sektor (-2,53%), industrijski sektor (-1,81%) i sektor osnovnih materijala (-1,49%).
Trump je odgodio za tri dana uvođenje carina od 50% na određene kanadske proizvode, neposredno prije nego što su trebale stupiti na snagu. Odluka je uslijedila nakon trgovinskih razgovora s kanadskim premijerom Markom Carneyjem, a Trump je objavio da SAD i Kanada, uz dovršetak dokumentacije, imaju „dogovor“.
Carine su trebale obuhvatiti oko $20 mlrd kanadskog uvoza, uključujući hokejaške palice, vino i druge proizvode, a uvedene su kao odgovor na navodnu kanadsku trgovinsku diskriminaciju u automobilskoj, alkoholnoj i mliječnoj industriji. Temeljile su se na rijetko korištenom članku 338. Zakona o carinama iz 1930. godine. Iako je riječ o manjem dijelu ukupnog američkog uvoza iz Kanade, koji je prošle godine iznosio $382 mlrd, stopa od 50% mogla bi ozbiljno pogoditi kanadske izvoznike i mala poduzeća.
Trump je također ponovno spomenuo mogućnost oživljavanja projekta naftovoda Keystone XL. Istodobno, budućnost trgovinskih odnosa ostaje neizvjesna nakon što je Trumpova administracija prošlog mjeseca objavila da neće obnoviti USMCA, čime je pokrenut proces godišnjih revizija sporazuma.
Trump je izjavio da SAD trenutačno ne pregovara s Iranom niti su novi razgovori zakazani, što je zaokret u odnosu na njegove ranije tvrdnje da Washington i Teheran aktivno pregovaraju. Istodobno tvrdi da je Hormuški tjesnac „otvoren i u funkciji“ te da su sve pomorske mine uklonjene ili detonirane, iako američko Središnje zapovjedništvo nije potvrdilo te navode.
Promet kroz Hormuški tjesnac ii dalje je gotovo zaustavljen. U nedjelju su njime prošla samo tri broda, a u utorak je jedan teretni brod pogođen projektilom. Cijene nafte porasle su treću sesiju zaredom zbog sve manje vjerojatnosti dogovora SAD-a i Irana. Dodatne napetosti izazvalo je lansiranje dviju iranskih balističkih raketa prema UAE-u.
Trump je ponovno iznio ideju da Hormuški tjesnac postane američki teritorij te tvrdi da ga SAD već kontrolira pomorskom blokadom. Također je zaprijetio Omanu ako se bude protivio američkim operacijama, dok Iran i Oman zasebno pregovaraju o komercijalnoj plovidbi kroz tjesnac.
Nakon isteka 60-dnevnog prekida vatre Trump je odbacio njegovo produljenje. Eurasia Group više ne očekuje mirovni sporazum do rujna, već moguću deeskalaciju tek do kraja godine. Najizglednijim smatra ograničeni sporazum koji bi omogućio djelomičan oporavak prometa kroz Hormuški tjesnac. Preusmjeravanje nafte alternativnim rutama zasad je spriječilo rast cijene iznad $100 po barelu.
Počelo je suđenje protiv Meta Platformsa koje bi moglo imati znatno veće posljedice od same novčane kazne. Skupina od 29 američkih saveznih država tužila je matičnu kompaniju Facebooka i Instagrama zbog navodnog kršenja zakona o privatnosti djece i zaštiti potrošača te poticanja ovisničkog ponašanja među djecom i tinejdžerima.
Meta procjenjuje da bi potencijalna financijska odgovornost mogla dosegnuti čak $1,4 bilijuna, gotovo cijelu tržišnu kapitalizaciju kompanije, dok odvjetnici saveznih država smatraju da je oko $200 mlrd realniji iznos.
Za ulagače je još važniji rizik da sud naloži promjene ključnih funkcionalnosti Facebooka i Instagrama, uključujući algoritme i beskonačno skrolanje, što bi moglo smanjiti angažman korisnika i pogoditi oglašivački biznis. Savezne države također traže brisanje podataka navodno nezakonito prikupljenih od djece te uklanjanje modela treniranih na tim podacima, što bi moglo imati šire posljedice i za AI industriju.
Home Depot nadmašio je očekivanja Wall Streeta u drugom fiskalnom tromjesečju. Prilagođena zarada po dionici iznosila je $4,92, iznad očekivanih $4,73, dok je prihod dosegnuo $47,86 mlrd naspram očekivanih $47,27 mlrd. Prihodi su porasli 5,7%, a neto dobit na $4,77 mlrd.
Usporedive prodaje porasle su 1,7%, iznad očekivanih 0,9%, što je najbolji rezultat kompanije od trećeg fiskalnog tromjesečja 2022. Home Depot ipak nije povećao prognoze zbog gospodarske neizvjesnosti i „zamrznutih uvjeta na tržištu nekretnina“. Kupci imaju sredstva za potrošnju, ali zbog inflacije, cijena goriva i opće neizvjesnosti i dalje odgađaju veće projekte.
Za fiskalnu 2026. kompanija i dalje očekuje rast ukupnih prihoda od 2,5% do 4,5% i operativnu maržu od 12,4% do 12,6%. U drugom tromjesečju primila je $730 mil povrata carina, od čega je $685 mil iskorišteno za smanjenje troška prodane robe.
Kompanija nastavlja povećavati tržišni udio među profesionalnim i „uradi sam“ kupcima unatoč slabijem prometu nekretnina i visokim hipotekarnim stopama. CEO Ted Decker u međuvremenu odlazi na privremeni zdravstveni dopust na nekoliko mjeseci.
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu pao je 0,7 baznih bodova na 4,175%, dok je prinos na 10Y obveznicu pao 1,8 baznih bodova na 4,706%.
Zlato je palo 1,89% na $4.333 po unci, dok je srebro palo 3,31% na $64,04.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $64.718 (+0,30%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, porastao je 4,28% na 15,84 boda.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
