Wall Street ponedjeljak je zaključio gotovo nepromijenjen, uz blage padove glavnih indeksa i snažan rast energetskog sektora, dok su u fokusu bila velika ulaganja u AI infrastrukturu.
S&P 500 oslabio je 0,06% i zaključio na 7.753 boda, dok je Nasdaq 100 pao 0,34% te završio trgovanje na 29.621 bod. Dow Jones oslabio je 0,11% i zaključio na 53.975 bodova.
Šest od jedanaest sektora zaključilo je dan u plusu. Najveći rast ostvario je energetski sektor (+3,60%), a slijedili su zdravstveni sektor (+1,30%) i sektor komunikacijskih usluga (+0,63%). S druge strane, najveći pad zabilježili su sektor nekretnina (-1,33%), sektor komunalnih usluga (-1,29%) i tehnološki sektor (-0,93%).

Nvidia i Wall Street pripremaju 500 milijardi dolara za financiranje AI infrastrukture
Nvidia je potpisala memorandume o razumijevanju s Apollo Global Managementom, Blackstoneom, BlackRockom, Brookfield Asset Managementom, Goldman Sachsom i KKR-om. Cilj je mobilizirati više od $500 mlrd kapitala trećih strana kako bi hyperscaleri, vodeći AI laboratoriji i poduzeća mogli graditi podatkovne centre i kupovati Nvidijin hardver bez dodatnog opterećivanja vlastitih bilanci.
Nvidia tako želi AI čipove i računalne kapacitete pretvoriti u novu investicijsku klasu imovine, sličnu nekretninama i drugoj infrastrukturi koja generira prihode i može služiti kao osnova za zaduživanje. Jensen Huang smatra da su Nvidijini čipovi produktivna, dugotrajna, zamjenjiva i fleksibilna imovina te da računalnu infrastrukturu treba promatrati poput električne energije ili interneta. Skeptici ipak upozoravaju da bi GPU-ovi mogli brzo gubiti vrijednost pojavom novih generacija čipova.
Veliki upravitelji imovinom žele za takve projekte koristiti institucionalne kredite, privatni kapital i sredstva osiguravajućih društava. Apollo i Blackstone već su organizirali dužničko i vlasničko financiranje za kompanije poput Anthropica. David Solomon iz Goldman Sachsa najavio je razvoj tržišta kredita osiguranih Nvidijinim računalnim kapacitetima, dok je Blackstoneov Jon Gray usporedio njihovo financiranje s hipotekarnim zajmovima. Prema Grayu, potražnja za umjetnom inteligencijom nadmašuje ponudu, a njezina upotreba u kompanijama iz Blackstoneova portfelja porasla je sedam puta tijekom godine.
Larry Fink iz BlackRocka inicijativu je nazvao početkom nove faze „financijskog inženjeringa”, usporedive s nastankom vrijednosnih papira osiguranih hipotekama 1970-ih.
TSMC-u prihodi porasli gotovo 45% zbog potražnje za AI čipovima
Najveći svjetski proizvođač čipova TSMC u srpnju je ostvario prihod od 467,58 milijardi novih tajvanskih dolara, odnosno $14,5 mlrd. To je rast od 44,7% u odnosu na isti mjesec prošle godine, ponajprije zahvaljujući snažnoj potražnji za poluvodičima povezanima s umjetnom inteligencijom.
TSMC proizvodi čipove za velike tehnološke kompanije poput Nvidije i Googlea, pa se njegovi rezultati smatraju važnim pokazateljem potražnje u tehnološkom sektoru. Računalstvo visokih performansi, koje uključuje prodaju AI čipova, u drugom je tromjesečju činilo čak 66% ukupnih prihoda kompanije.
TSMC očekuje da će mu prihodi u 2026. porasti nešto više od 40% te je povećao planirana kapitalna ulaganja na između 60 i 64 milijarde dolara. Analitičari ističu da srpanjski rezultat premašuje godišnju prognozu i smanjuje pritisak na rezultate u kolovozu i rujnu. Ipak, upozoravaju da mjesečni podaci mogu znatno oscilirati jer se potražnja za poluvodičima brzo mijenja.
Dobri rezultati potaknuli su rast europskih proizvođača čipova. Dionice ASML-a porasle su više od 2%, dok su Infineon i STMicro također ojačali. Unatoč nedavnom pritisku na sektor zbog zabrinutosti oko velikih ulaganja u AI, PHLX Semiconductor indeks od početka godine porastao je oko 72%, a dionice TSMC-a 50%.
Američke strateške rezerve nafte najniže od 1983. godine
Zalihe nafte u američkim Strateškim naftnim rezervama prošlog su se tjedna smanjile za 6,1 milijun barela, na 298,7 milijuna. Time su prvi put nakon više od četiri desetljeća pale ispod 300 milijuna barela, dok je globalna opskrba naftom i dalje pod pritiskom zbog rata s Iranom.
Trump je u ožujku naredio puštanje 172 milijuna barela nakon što je Iran ograničio izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac i izazvao velik poremećaj u opskrbi. Prije američkog i izraelskog napada na Iran 28. veljače rezerve su sadržavale oko 415 milijuna barela, a nakon završetka najavljenog puštanja trebale bi pasti na približno 243 milijuna.
Ukupni skladišni kapacitet rezervi iznosi 714 milijuna barela, dok je za njihovo sigurno funkcioniranje potrebno najmanje 70 milijuna. Stručnjaci smatraju da SAD i dalje ima dovoljno nafte za još jedno povlačenje, ali problem predstavlja zastarjela infrastruktura. Prema GAO-u, više od četvrtine zaliha krajem 2025. godine nije bilo dostupno zbog građevinskih radova i prekida rada skladišnih kaverni. Rapidan Energy procjenjuje da trenutačno nije moguće koristiti najmanje 103 milijuna barela.
Američki predsjednici posljednjih godina sve češće posežu za rezervama. Joe Biden 2022. pustio je rekordnih 180 milijuna barela zbog poremećaja nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Intel prikuplja 15 milijardi dolara za rast povezan s umjetnom inteligencijom
Intel je najavio ponudu običnih dionica vrijednu $15 mlrd kako bi odgovorio na snažan rast potražnje za AI računalnim kapacitetima. Prikupljeni novac namijenjen je kapitalnim ulaganjima, obrtnom kapitalu i drugim potrebama kompanije. Pokrovitelji izdanja imat će i 30-dnevnu mogućnost kupnje dodatnih $2,25 mlrd dionica. Nakon objave Intelove dionice pale su 4%.
Kao glavna područja budućeg rasta Intel je izdvojio fizičku umjetnu inteligenciju, namjenski dizajnirane čipove i napredno pakiranje. Kompanija je prošlog mjeseca zabilježila najbrži rast prihoda u gotovo 15 godina te povećala planirana kapitalna ulaganja na $20 mlrd. Većina novca bit će potrošena na opremanje tvornica i pripremu za znatno povećanje proizvodnje tijekom 2027. godine.
Intelova ulaganja dio su šireg povećanja potrošnje tehnološkog sektora na AI infrastrukturu. Goldman Sachs procjenjuje da će ukupna kapitalna ulaganja najvećih tehnoloških kompanija dosegnuti $765 mlrd u 2026. i $1,2 bilijuna u 2027. godini.
Intelove dionice porasle su 175% od početka 2026. godine, a tijekom posljednjih godinu dana njihova se vrijednost povećala pet puta. Rast su potaknuli širenje AI infrastrukture i 10-postotni vlasnički udio američke vlade, kojim se želi ojačati domaća proizvodnja čipova.
Meta otvara svoje najmoćnije AI modele i kritizira zatvoreni pristup konkurencije
Meta će javnosti omogućiti preuzimanje i korištenje težina svojeg najnovijeg i najmoćnijeg AI modela Muse Spark 1.2. Predstavit će i novu obitelj otvorenih modela Muse Glimmer, namijenjenih radu izravno na prijenosnim računalima. Kompanija time želi pokazati da može konkurirati vodećim laboratorijima poput OpenAI-ja i Anthropica.
Za razliku od zatvorenih modela američkih konkurenata, Meta se kladi na otvorene težine. Na taj način odgovara i na napredak kineskih kompanija poput Alibabe, DeepSeeka i Moonshota, čiji su otvoreni modeli u pojedinim područjima dostigli vodeću američku tehnologiju. Zuckerberg upozorava da bi se programeri i kompanije mogli okrenuti kineskim rješenjima ako zapadne kompanije nastave graditi isključivo zatvorene sustave.
Muse Glimmer trebao bi raditi lokalno na računalima i mobilnim uređajima, bez stalnog oslanjanja na skupe podatkovne centre. Takav pristup mogao bi smanjiti troškove, ubrzati rad AI-ja i omogućiti Meti da izravnije konkurira Googleu i Microsoftu na uređajima krajnjih korisnika.
Zuckerberg je pozvao američke vlasti da ublaže ograničenja povezana s podacima za treniranje i destilacijom modela kako bi američki otvoreni AI mogao konkurirati kineskom. Također je neizravno kritizirao OpenAI i Anthropic zbog koncentracije AI moći u rukama nekolicine kompanija i tvrdnje da je takva centralizacija potrebna radi sigurnosti. Njegova je vizija široko dostupna superinteligencija kojom bi upravljali pojedinci, pri čemu bi svaka osoba imala sposobnog osobnog AI agenta.
Meta ove godine planira kapitalna ulaganja do 145 milijardi dolara. Dionice su nakon objave porasle 2,1%, ali su od početka godine i dalje u minusu oko 10%.
Ostala tržišna kretanja
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu porastao je 3,7 baznih bodova na 4,243%, dok je prinos na 10Y obveznicu porastao 4,5 baznih bodova na 4,707%.
Zlato je poraslo 1,60% na $4.202 po unci, dok je srebro poraslo 3,57% na $65,98.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $63.960 (-1.44%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, porastao je 3,76% na 15,46 bodova.