Wall Street snažno porastao, Nasdaq skočio više od 3 posto uz uzlet tehnologije i SpaceX-a
Wall Street snažno je porastao u ponedjeljak, predvođen oporavkom tehnološkog i industrijskog sektora, dok su tržišta pratila nastavak rasta SpaceX-a nakon rekordnog IPO-a, novo izdanje duga Nvidije, preliminarni sporazum SAD-a i Irana te pad volatilnosti nakon smirivanja geopolitičkih rizika.
S&P 500 porastao je 1,65% i zaključio na 7.554 boda, Nasdaq je skočio 3,07% na 26.684 boda, dok je Dow Jones dobio 469 bodova odnosno 0,92% te zaključio na 51.671 bod.
Sedam od jedanaest sektora zaključilo je dan u zelenom. Najveći rast ostvario je industrijski sektor (+3,63%), a slijedili su tehnološki sektor (+3,38%), komunikacijske usluge (+2,17%) i materijali (+1,87%). Najveći pad zabilježio je energetski sektor (-3,27%), dok su u minusu završili i sektor nekretnina (-0,85%), sektor osnovnih potrošačkih proizvoda (-0,64%) te zdravstveni sektor (-0,41%).
Potpredsjednik JD Vance izjavio je da su SAD i Iran postigli preliminarni sporazum kojim se primirje produljuje za 60 dana i otvara prostor za nastavak pregovora o iranskom nuklearnom programu, Hormuškom tjesnacu i mogućem ublažavanju sankcija. Iako tekst sporazuma još nije objavljen, službena ceremonija potpisivanja trebala bi se održati u petak u Ženevi.
Vance je naglasio da još postoji „puno” važnih detalja koje treba razraditi, uključujući dugoročno otvaranje Hormuškog tjesnaca, režim inspekcija i način na koji bi Iran uništio ili zbrinuo zalihe visoko obogaćenog materijala. Prema njegovim riječima, Iran želi pristup gospodarstvu bez sankcija, dok SAD zauzvrat traži dugoročnu obvezu verifikacije i sprječavanja razvoja nuklearnog oružja.
U nadolazećim pregovorima očekuje se sudjelovanje iranskog ministra vanjskih poslova A.Araghchija i predsjednika parlamenta M. B. Ghalibafa, čije bi uključivanje moglo signalizirati širu političku podršku sporazumu u Teheranu. Vance je poručio da SAD ulazi u pregovore iz snažne pozicije te da ima „sve adute”, ali je jasno dao do znanja da će se stvarni sadržaj sporazuma definirati tek tijekom sljedećih 60 dana.
Dionice SpaceX-a porasle su 20% u ponedjeljak, prvog punog dana trgovanja nakon rekordnog izlaska na Nasdaq. Nakon što je IPO cijena postavljena na $135 po dionici, dionica je u petak zaključila na oko $161, a u ponedjeljak dodatno porasla na $192,50. Time je tržišna kapitalizacija kompanije premašila $2 bilijuna.
SpaceX je u najvećem IPO-u u povijesti prvotno prikupio $75 mlrd, a nakon što su pokrovitelji iskoristili opciju dodatne alokacije dionica, ukupan iznos porastao je na $85,7 mlrd. Dodatno prikupljeni iznos sam je veći od gotovo svih tehnoloških IPO-a u povijesti, što pokazuje razinu interesa za Muskove planove u svemirskoj industriji, satelitskom internetu i umjetnoj inteligenciji.
Elon Musk objavio je da bi SpaceX do 2030. godine mogao dosegnuti približno $1 bilijun prihoda, u odnosu na $18,7 mlrd prihoda ostvarenih prošle godine. Kompanija planira sredstva iz IPO-a usmjeriti u razvoj rakete Starship, širenje mreže Starlink, lansiranje novih satelita te razvoj orbitalnih podatkovnih centara za potrebe umjetne inteligencije. Ipak, velik dio tih planova još je u ranoj fazi, a SpaceX je prošle godine zabilježio gubitak od gotovo $5 mlrd.
Nvidia planira prikupiti najmanje $20 mlrd kroz novo izdanje korporativnih obveznica investicijskog ranga, što bi bilo njezino prvo izdavanje duga od 2021. godine. Kompanija sredstva namjerava koristiti za opće korporativne potrebe, uključujući otplatu i refinanciranje postojećeg duga.
Novo zaduženje dolazi u trenutku snažnog rasta poslovanja potaknutog potražnjom za AI čipovima. Prihodi Nvidije porasli su s oko $27 mlrd u fiskalnoj 2022. na $216 mlrd u fiskalnoj 2026. godini, dok hyperscaleri i kompanije koje razvijaju AI modele nastavljaju povećavati ulaganja u računalne kapacitete.
Unatoč izdavanju novog duga, Nvidia ostaje vrlo snažna u generiranju gotovine. U posljednjem tromjesečju ostvarila je $49 mlrd slobodnog novčanog toka, a istodobno je najavila povećanje dividende i program otkupa vlastitih dionica vrijedan $80 mlrd.
Trump je upozorio Francusku da mora ukinuti 3%-tni porez na digitalne usluge ili će se suočiti sa stopostotnim carinama na izvoz vina i šampanjca u SAD. Porez, uveden 2019. godine, odnosi se na bruto prihode velikih tehnoloških kompanija ostvarene u Francuskoj, uključujući američke gigante poput Amazona, Mete i Alphabeta.
Trump tvrdi da taj porez diskriminira američke kompanije, dok bi eventualne carine snažno pogodile francusku vinsku industriju, kojoj SAD čini oko petine ukupne globalne prodaje. Prema podacima AAWE-a, izvoz francuskih vina u SAD pao je tijekom 2025. za 15,9%, na €1,9 mlrd.
Ovo nije prvi put da Trump prijeti Francuskoj trgovinskim protumjerama zbog digitalnog poreza. Slične carine na francuske proizvode razmatrale su se još 2019. godine, a nova prijetnja dolazi uoči summita G7 u Francuskoj, čime bi pitanje oporezivanja američkih tehnoloških kompanija ponovno moglo postati važna tema trgovinskih odnosa između SAD-a i Europe.
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu porastao je 3,8 bazna boda na 4,064%, dok je prinos na 10Y obveznicu porastao 4,1 bazni bod na 4,469%.
Zlato je poraslo 0,50% na $4.315 po unci, dok je srebro palo 0,58% na $69,98.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $66.319 (+0,87%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, pao je 8,37% na 16,20 bodova.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
