Wall Street pao nakon Fedove poruke da smanjenje kamata više nije na stolu
Wall Street srijedu je zaključio u minusu, pri čemu su svi sektori završili trgovanje s gubicima, dok su tržišta procjenjivala restriktivnije poruke Feda, rast prinosa na američke obveznice te razvoj mirovnog sporazuma između SAD-a i Irana koji je pritisnuo cijene nafte.
S&P 500 pao je 1,21% i zaključio na 7.420 bodova, Nasdaq je izgubio 1,34% te završio na 26.021 bod, dok je Dow Jones pao za 507 bodova odnosno 0,98% i zaključio na 51.492 boda.
Svih jedanaest sektora završilo je trgovanje u minusu. Najmanji pad zabilježio je tehnološki sektor (-0,31%), a slijedili su financijski sektor (-0,43%) I zdravstveni sektor (-0,91%). Najveći pad ostvario je sektor komunikacijskih usluga (-2,90%), dok su snažno pali i sektor diskrecijske potrošnje (-2,47%), nekretnina (-2,42%) te sektor osnovnih potrošačkih proizvoda (-2,09%).
Predsjednici SAD-a i Irana, Donald Trump i Masoud Pezeshkian , digitalno su potpisali memorandum o razumijevanju kojim žele razviti trajni mirovni sporazum i okončati rat. Dokument predviđa trenutačni prekid izraelskih vojnih djelovanja u Libanonu, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca bez iranskih pristojbi na najmanje 60 dana te dogovor o rješavanju pitanja iranskih zaliha visoko obogaćenog urana.
Memorandum sadrži 14 točaka, a potpisan je tri dana nakon što su ga potpisali potpredsjednik JD Vance i predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf. Trump je nakon potpisivanja izjavio da će, ako sporazum uspije, preuzeti zasluge, a ako propadne, „okriviti JD-a“.
Sporazum je izazvao kritike dijela republikanaca. Senator Bill Cassidy nazvao ga je „najgorom vanjskopolitičkom pogreškom u posljednjih nekoliko desetljeća“, dok je senator Thom Tillis upozorio da mu je „potrebno više od 14 točaka“ nakon velikih troškova i ljudskih gubitaka tijekom sukoba. Istodobno, visoki američki dužnosnik izjavio je da nema hitne potrebe za preuzimanjem iranskog nuklearnog materijala jer je, prema njegovim riječima, ostao duboko zatrpan nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja 2025. godine.
Cijene nafte pale su u četvrtak nakon što su SAD i Iran postigli sporazum o okončanju rata, dok je Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila da bi trajno rješenje sukoba moglo dovesti do značajnog viška ponude nafte iduće godine.
IEA očekuje da će povećana proizvodnja nakon stabilizacije situacije na Bliskom istoku stvoriti višak ponude na tržištu tijekom 2027. godine. Istodobno, Trump je upozorio da bi SAD mogao ponovno napasti Iran ako Teheran ne bude poštovao preuzete obveze, poručivši da će Iran biti „žestoko bombardiran“ u slučaju kršenja sporazuma.
Američka središnja banka zadržala je referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,5% do 3,75%, no poruke sa sastanka bile su znatno restriktivnije nego što se očekivalo. Članovi Feda uklonili su raniju procjenu o smanjenju kamatnih stopa tijekom ove godine, a medijalna projekcija sada upućuje na jedno povećanje od 0,25 postotnih bodova do kraja 2026. godine. Tržišta nakon sastanka procjenjuju da bi prvo povećanje moglo uslijediti već u listopadu.
Za ulagače je važna i promjena u komunikaciji Feda pod vodstvom Kevina Warsha. Novo priopćenje skraćeno je s 341 na 130 riječi, iz njega su uklonjene formulacije koje su sugerirale buduće smanjenje stopa, a Warsh je potvrdio da nije dostavio vlastitu projekciju u „dot plotu“, koji smatra nepouzdanim alatom za vođenje monetarne politike. Najavio je i reviziju načina na koji Fed komunicira svoje odluke.
Fed je istodobno povisio procjenu inflacije za 2026. na 3,6%, dok se očekuje usporavanje gospodarskog rasta na 2,2%. S obzirom na inflaciju koja je već pet godina iznad ciljanih 2% i tržište rada koje ostaje snažno, smanjenje kamatnih stopa postaje sve manje izgledno, dok raste rizik da će troškovi zaduživanja za poduzeća i kućanstva ostati povišeni dulje nego što se ranije očekivalo.
Prinosi na američke državne obveznice porasli su u srijedu nakon što je Fed signalizirao da bi kamatne stope ove godine ipak mogle biti povećane. Prinos na dvogodišnju obveznicu, koja je posebno osjetljiva na očekivanja monetarne politike, skočio je više od 11 baznih bodova na 4,163%, dok je prinos na desetogodišnju obveznicu porastao na 4,463%.
Rast prinosa znači i više troškove zaduživanja za kućanstva, poduzeća i državu, a mogao bi nastaviti pritiskati dionice, osobito sektore koji ovise o jeftinom financiranju. Iako bi mirovni sporazum na Bliskom istoku mogao smanjiti inflacijske pritiske kroz niže cijene energije, Fed poručuje da i dalje ostaje usmjeren na suzbijanje inflacije te priprema šire promjene u načinu funkcioniranja i komunikacije središnje banke.
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu porastao je 11,6 baznih bodova na 4,163%, dok je prinos na 10Y obveznicu porastao 3,5 baznih bodova na 4,463%.
Zlato je palo 1,23% na $4.277 po unci, dok je srebro palo 2,22% na $68,45.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $64.483 (-1,79%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, porastao je 12,37% na 18,44 bodova.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
