Wall Street mješovito zaključio dan, Fed smiruje ton dok Iran i nafta pritišću tržište
Wall Street zaključio je ponedjeljak mješovito, pod pritiskom rasta cijena energije i geopolitičkih tenzija, uz oprezan stav Feda prema daljnjim potezima monetarne politike. S&P 500 pao je za 0,39% na 6.343 bodova, Nasdaq je skliznuo 0,73% na razinu od 20.794, dok je Dow Jones porastao za 0,11% na 45.216 bodova.
Sektorski gledano, šest od jedanaest sektora zaključilo je dan u zelenom. Rast je predvodio financijski sektor s plusom od 0,7%, a pratili su ga osnovna potrošnja i komunalne usluge s rastom od 0,56%, odnosno 0,51%. Najveći pad zabilježio je sektor industrije s minusom od 1,81%, a pratio ga je tehnološki sektor s minusom od 1,67%.
Rast u financijskom sektoru potaknut je objavom dugo očekivanih smjernica američkog Ministarstva rada, koje omogućuju lakše uključivanje alternativnih ulaganja u 401(k) mirovinske planove, što je potaknulo rast dionica, poput Blackstonea i KKR-a.
Predsjednik Feda, J. Powell, poručio je kako su inflacijska očekivanja i dalje stabilna unatoč snažnom rastu cijena energije. Tijekom nastupa na Harvardu naglasio je da Fed trenutačno nema potrebu reagirati povećanjem kamatnih stopa zbog šoka na tržištu nafte, budući da takvi energetski šokovi najčešće djeluju kratkoročno, dok monetarna politika djeluje s odgodom.
Istaknuo je da je trenutačni raspon kamatnih stopa od 3,5% do 3,75% „dobro mjesto” za Fed u okruženju izrazito povišene neizvjesnosti.
Prema njegovim riječima, središnja banka mora gledati dalje od kratkoročnih oscilacija na energetskom tržištu i ostati fokusirana na svoja dva ključna cilja, stabilnost cijena i nisku nezaposlenost.
Posebno je naglasio da su inflacijska očekivanja „dobro usidrena izvan kratkog roka”, iako je priznao da bi Fed u nekom trenutku mogao biti suočen s odlukom o tome kako reagirati ako se situacija pogorša. Za sada, poruka ostaje jasna: još je prerano za takve odluke jer se puni ekonomski učinci rata u Iranu i rast cijena energije tek trebaju pokazati.
Trump u svojim izjavama s jedne strane poručuje kako je postignut „velik napredak” u pregovorima i da SAD vodi ozbiljne rasprave s „novim, razumnijim režimom”, dok s druge strane prijeti daljnjom vojnom eskalacijom ako se uskoro ne postigne dogovor te ako se Hormuški tjesnac odmah ne otvori za promet.
Upozorio je da će SAD „u potpunosti uništiti” iranske elektrane, naftna polja i Kharg Island ako ne dođe do brzog dogovora. Uz to je zaprijetio napadima i na postrojenja za desalinizaciju, koja su ključna za opskrbu pitkom vodom u Iranu, a dosad nisu bila meta napada.
Trump je također izjavio da bi preferirana opcija bila „preuzeti naftu u Iranu”, usporedivši takav pristup s američkim djelovanjem u Venezueli. Američka administracija razmatrala je i mogućnost slanja kopnenih snaga na Kharg Island, iako se takva operacija smatra izrazito rizičnom zbog iranskih kapaciteta za napade dronovima i projektilima.
Iran i dalje negira postojanje izravnih pregovora, dok je iranski prvi potpredsjednik M. Aref poručio da zemlje koje napadaju Iran moraju prvo jamčiti neinvaziju i priznati njegova međunarodna prava ako žele razgovarati o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Teheran je američki plan u 15 točaka odbacio kao neprihvatljiv, iako Trump tvrdi da je Iran prihvatio većinu prijedloga. Iran je američke zahtjeve ocijenio „pretjeranima” i „nelogičnima”.
Sukob se proširio ulaskom jemenskih Huta, koji su prvi put izravno lansirali projektile prema Izraelu.
U Kuvajtu je oštećeno postrojenje za proizvodnju električne energije i desalinizaciju vode. Napadi su pogodili i američke baze u Saudijskoj Arabiji.
Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor za američke vojne zrakoplove povezane s operacijama u Iranu, čime se političke podjele oko sukoba u međunarodnoj zajednici dodatno naglašavaju.
Povećava se zabrinutost i oko mogućih poremećaja u Bab el-Mandebu, ključnom pomorskom prolazu između Crvenog mora i Adenskog zaljeva kroz koji prolazi između 4 i 5 milijuna barela nafte dnevno.
Dionica Microna pala je 10% u ponedjeljak, čime je nastavila snažnu rasprodaju započetu objavom rezultata 18. ožujka. Od tada je dionica izgubila oko 30%, unatoč snažnim financijskim rezultatima.
Micron je, uz SK Hynix i Samsung Electronics, jedan od ključnih dobavljača memorije za AI čipove kompanija poput Nvidije.
Uz Micron, CoreWeave i Nebius pali su oko 8%, SanDisk i Western Digital između 7% i 9%, dok su pritisak osjetile i kompanije poput Intela, AMD-a i Nvidije.
Nvidia se približila području bear marketa, s padom većim od 20% u odnosu na vrhunac, dok je VanEck Semiconductor ETF na putu da zabilježi najgori mjesec u više od tri godine, s padom od oko 10,6%.
U pozadini rasprodaje nalazi se i zabrinutost da bi novi Googleov algoritam mogao smanjiti potrebu za memorijom u AI modelima, čime bi se ublažila nestašica čipova i potencijalno pritisnule cijene.
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu pao je za 6 baznih bodova na 3,836%, dok je prinos na 10Y obveznicu pao više od 7 baznih bodova na 4,351%.
Zlato je poraslo 1,49% na razinu od $4.513 po unci, dok je srebro poraslo 2,69% na $70.
Bitcoin je zaključio dan na razini $66.754 (+1,15%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, pao je 1,42%, na 30 bodova.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
