Ulagači oprezni na Wall Streetu, energija i defenzivni sektori pružili podršku
Wall Street zaključio je ponedjeljak u minusu, predvođen padom tehnološkog sektora, dok su rast prinosa na američke državne obveznice i neizvjesnost oko odnosa SAD-a i Irana dodatno opteretili raspoloženje ulagača.
S&P 500 oslabio je 0,52% i zaključio na 7.745 bodova, dok je Nasdaq 100 pao 0,17% te završio trgovanje na 29.995 bodova. Dow Jones oslabio je 0,51% i zaključio na 53.459 bodova.
Četiri od jedanaest sektora zaključila su dan u plusu. Najveći rast ostvarili su sektor osnovnih potrošačkih proizvoda (+0,46%) i energetski sektor (+0,46%), a slijedili su zdravstveni sektor (+0,16%) i komunalni sektor (+0,12%). S druge strane, najveći pad zabilježili su tehnološki sektor (-1,72%), industrijski sektor (-0,86%) i sektor osnovnih materijala (-0,55%).
Donald Trump izjavio je da SAD ne namjerava produljiti 60-dnevno primirje s Iranom, koje istječe bez službenih pregovora ili novog sporazuma. U razgovoru za Fox News Trump je istodobno zaprijetio Omanu, rekavši da bi ga SAD mogao bombardirati ako se ta zaljevska država „ispriječi na putu“. Nekoliko sati poslije ponovio je da neće tražiti produljenje primirja te rekao da se Oman, dugogodišnji američki strateški saveznik, „nije ponašao baš najbolje“.
Trump tvrdi da se vode neformalni razgovori s iranskom Revolucionarnom gardom, ali da mu se „ne žuri“ postići dogovor. Također nastavlja tvrditi da Iran želi sporazum sa SAD-om, ali ne pod uvjetima koje Washington smatra prihvatljivim. Američki stav ostaje da Iran mora odustati od mogućnosti posjedovanja nuklearnog oružja.
Teheran negira da su pregovori sa SAD-om u tijeku. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da trenutačno ne postoje izravni pregovori, iako Katar i Pakistan prenose poruke između dviju strana. Iran umjesto toga navodi da aktivno pregovara s Omanom o sporazumu kojim bi se ponovno otvorio Hormuški tjesnac.
Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi dodatno je poručio da će tjesnac ostati „iranski“ te da će biti zatvoren ili otvoren isključivo prema odluci Irana. Time neizvjesnost oko pregovora između Washingtona i Teherana ostaje izravno povezana s rizikom za globalnu opskrbu energijom i pomorski promet.
Paramount Skydance traži da savezne države koje pokušavaju blokirati njegovo $110 mlrd vrijedno spajanje s Warner Bros. Discoveryjem polože jamstvo od $1,88 mlrd kako bi pokrile financijske posljedice odgode transakcije. U srpnju je 12 državnih odvjetnika, predvođenih kalifornijskim Robom Bontom, podnijelo tužbu tvrdeći da bi spajanje prekršilo Claytonov antimonopolski zakon.
Transakcijom bi se spojila dva velika filmska studija, Paramount i Warner Bros., zajedno s velikim portfeljem američkih televizijskih mreža i streaming platformama HBO Max i Paramount+. Paramount je već dobio odobrenje Antimonopolskog odjela američkog Ministarstva pravosuđa i drugih potrebnih međunarodnih regulatora, ali je pristao odgoditi zaključenje transakcije potencijalno do lipnja 2027. godine, dok se ne riješi tužba saveznih država. Suđenje je zakazano za ožujak 2027.
Odgoda Paramountu stvara značajne troškove. Prema ugovoru o spajanju, od 30. rujna kompanija mora dioničarima WBD-a plaćati dodatnih $0,25 po dionici za svako tromjesečje sve dok se transakcija ne zaključi. To bi moglo iznositi približno $650 mil po tromjesečju, a Paramount procjenjuje da bi do završetka suđenja samo nepovratne naknade zbog odgode mogle dosegnuti $1,3 mlrd.
Anthropic je ulagačima objavio da je njegova godišnja stopa prihoda krajem srpnja dosegnula $65 mlrd, što predstavlja približno sedmerostruki rast u odnosu na godinu ranije. Snažan rast prvenstveno odražava sve veću popularnost Claudea i Anthropikovih proizvoda među poslovnim korisnicima.
Kompanija je ulagačima također predstavila preliminarni prihod od $11,5 mlrd u drugom tromjesečju, što je čak 14 puta više nego godinu ranije. Još u svibnju Anthropic je objavio da je njegova godišnja stopa prihoda premašila $47 mlrd, dok je tijekom cijele 2025. ostvario oko $10 mlrd prihoda.
Rast dolazi u trenutku kada se Anthropic priprema za potencijalno veliki IPO. Kompanija je u lipnju povjerljivo podnijela prospekt SEC-u te održava preliminarne sastanke s potencijalnim ulagačima, iako još nije službeno odredila datum izlaska na burzu. Anthropic nastoji opravdati valuaciju od čak $965 mlrd i pokazati ulagačima da može nastaviti snažan rast. Za usporedbu, godišnja stopa prihoda glavnog konkurenta OpenAI-ja nedavno je dosegnula $40 mlrd.
Kompanija se istodobno suočava s političkim i regulatornim problemima. U lipnju je privremeno morala onemogućiti pristup dvama najnaprednijim modelima, Claude Fable 5 i Mythos 5, zbog vladine direktive o kontroli izvoza povezane s nacionalnom sigurnošću. Modeli su ponovno postali dostupni nakon približno dva tjedna pregovora.
Meta se suočava s jednim od najvažnijih pravnih postupaka u svojoj povijesti, nakon što je manje od dva tjedna ranije izgubila sličan spor u Novom Meksiku. U Kaliforniji počinje suđenje koje zajednički predvodi državni odvjetnik Rob Bonta, a temelji se na tvrdnjama da je Meta svjesno dizajnirala Facebook i Instagram na način koji potiče ovisničko ponašanje djece i tinejdžera.
U slučaju sudjeluje koalicija državnih odvjetnika iz 29 saveznih država, a Meta se tereti za kršenje saveznih i državnih propisa, uključujući Zakon o zaštiti privatnosti djece na internetu (COPPA) i različite zakone o zaštiti potrošača. Meta je već izgubila slučaj u Novom Meksiku. Sudac je kompaniji naložio uplatu $567 mil u fond za saniranje posljedica, dok je porota prethodno odredila još $375 mil zbog kršenja državnog zakona o nepoštenim praksama. Meta se ne slaže s odlukom i najavila je žalbu.
Kalifornijski slučaj mogao bi imati znatno veće posljedice. Metini odvjetnici ranije su naveli da bi objedinjeni postupak mogao rezultirati odštetom do $1,4 bil, dok odvjetnici saveznih država procjenjuju da je vjerojatniji iznos oko $200 mlrd.
Financijske kazne pritom možda nisu ni najveći rizik. Savezne države traže trajne promjene Metinih proizvoda na razini cijelog SAD-a. U slučaju kršenja COPPA-e traže brisanje osobnih podataka djece mlađe od 13 godina, ali i algoritama i modela treniranih na tim podacima. U okviru zakona o zaštiti potrošača traže uklanjanje značajki koje smatraju ovisničkima, uključujući beskonačno pomicanje sadržaja, autoplay, privremeni sadržaj, filtre za uljepšavanje i algoritme optimizirane za angažman.
Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice porastao je u ponedjeljak za više od 4 bazna boda, na 5,311%, čime je dosegnuo najvišu razinu od lipnja 2007. godine.
Rast prinosa posebno je zanimljiv jer dolazi unatoč američkim gospodarskim podacima koji bi u normalnim okolnostima trebali djelovati u suprotnom smjeru. Maloprodaja u srpnju bila je najslabija od svibnja 2025. godine, dok podaci s tržišta rada također upućuju na hlađenje gospodarstva. Istodobno su se u lipnju smanjila inozemna ulaganja u američke državne obveznice, a među najvećim vlasnicima svoje su pozicije smanjili Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina i Japan.
Jedan od razloga nastavka rasta američkih prinosa mogao bi biti globalni rast troškova zaduživanja. U Japanu su prinosi na 10-godišnje i 20-godišnje državne obveznice porasli nakon slabijeg gospodarskog rasta i višeg deflatora BDP-a, a taj se pomak prelio i na američko tržište.
Drugi rizik predstavljaju dodatna povećanja kamatnih stopa Feda. Deutsche Bank upozorava da tržišta trenutačno računaju na vrlo povoljnu kombinaciju snažnog gospodarskog rasta, rekordnih cijena dionica, ograničenog dodatnog monetarnog zaoštravanja i kontroliranih šokova na tržištima roba. Deutsche Bank navodi da je inflacija i dalje iznad cilja te da je CPI iznad 3% povijesno bio povezan s više od 100 baznih bodova povećanja stopa tijekom prve godine Fedovih ciklusa zaoštravanja.
Treći rizik odnosi se na ponudu državnog duga, inflaciju i terminsku premiju. Posljednja aukcija 30-godišnjih američkih obveznica zaključena je uz najviši prinos od 2001. godine, dok je pet od prethodnih sedam aukcija 20-godišnjih obveznica pokazalo slabiju potražnju. Dodatni rast cijena energenata ili novi robni šok mogli bi ponovno pojačati inflacijske pritiske.
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu porastao je 1,1 bazni bod na 4,182%, dok je prinos na 10Y obveznicu porastao 3,2 bazna boda na 4,722%.
Zlato je poraslo 1,27% na $4.425 po unci, dok je srebro poraslo 1,96% na $66,23.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $64.524 (+2,61%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, porastao je 6,60% na 15,19 bodova.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
