Dow Jones porastao, a ulagači se okreću sektorima koji bolje podnose više prinose
Wall Street zaključio je ponedjeljak mješovito, dok je tržište pratilo razvoj situacije na Bliskom istoku, novu promjenu na čelu Federalnih rezervi i nastavak pritiska rastućih obvezničkih prinosa na tehnološki sektor.
S&P 500 pao je 0,07% i završio na 7.403 boda, dok je Nasdaq skliznuo 0,51% i zatvorio na 26.090 bodova. Bio je to drugi uzastopni dan pada za oba indeksa. Dow Jones porastao je za 159 bodova, odnosno 0,32%, i završio na 49.686 bodova.
Sedam od jedanaest sektora zaključilo je dan u zelenom. Najvećim rastom predvodio je energetski sektor s plusom od 1,82%, a pratili su ga sektor osnovne potrošnje i nekretninski sektor s plusom od 1,34%, odnosno 1,11%. Najveći pad zabilježio je tehnološki sektor s minusom od 1,01%.
Trump je rekao da odustaje od planiranog napada na Iran u utorak, nakon što su ga čelnici Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zamolili da pričeka zbog pregovora koji su u tijeku.
Trump je na Truth Socialu objavio da je američke vojne čelnike obavijestio kako se planirani napad neće provesti, navodeći zahtjev katarskog emira Tamima bin Hamada Al Thanija, saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana i predsjednika UAE-a Mohammeda bin Zayeda Al Nahyana.
Ipak, dodao je da ministar obrane P. Hegseth i predsjednik Združenog stožera, general Dan Cain, trebaju ostati spremni za “puni, veliki napad na Iran” u svakom trenutku, ako ne bude postignut prihvatljiv dogovor.
Prema Axiosu, Trump je razmatrao nastavak aktivnih vojnih operacija nakon što je najnoviji odgovor Teherana u pregovorima o završetku rata ocijenjen nedovoljnim.
U objavi je tvrdio da su ga regionalni čelnici zamolili za odgodu jer, prema njihovu mišljenju, postoje ozbiljni izgledi za dogovor koji bi bio prihvatljiv za SAD, zemlje Bliskog istoka i širu međunarodnu zajednicu. Trump je pritom naglasio da bi sporazum morao uključivati zabranu nuklearnog oružja za Iran.
Trump će u petak službeno prisegnuti K. Warsha kao novog predsjednika Federalnih rezervi, čime završava višemjesečni proces koji je kulminirao prošlotjednom potvrdom u Senatu.
Warsh preuzima Fed u osjetljivom trenutku za američko tržište nakon novog rasta prinosa na državne obveznice, viših cijena nafte i pojačanih inflacijskih pritisaka.
Promjena na čelu Feda posebno je važna za Wall Street jer je Trump Warsha od početka promovirao kao kandidata sklonijeg popuštanju monetarne politike. Međutim, posljednji makro podaci i situacija na tržištu obveznica sada otvaraju pitanje hoće li Fed uopće imati prostora za smanjenje kamata tijekom druge polovice godine.
Meta ovog tjedna započinje novu rundu otpuštanja koja uključuje oko 8.000 zaposlenika, dok istovremeno povećava ulaganja u umjetnu inteligenciju i AI infrastrukturu.
Kompanija je prošlog mjeseca podigla smjernice za kapitalne izdatke za 2026. godinu na čak $145 mlrd, što pokazuje koliko tehnološki sektor ubrzano preusmjerava kapital iz radne snage prema AI projektima.
Ova situacija dodatno potvrđuje sve izraženiji trend na Wall Streetu, velike tehnološke kompanije agresivno smanjuju troškove zaposlenika kako bi oslobodile prostor za ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju, podatkovne centre i računalnu infrastrukturu.
Tijekom 2026. godine zabilježeno je gotovo 110.000 otpuštanja u tehnološkom sektoru, a trenutni tempo približava se razinama iz 2023. godine, kada je industrija prošla kroz najveći val rezova nakon Covid booma.
Tržište trenutno nagrađuje kompanije koje agresivno optimiziraju troškove i ubrzavaju AI strategiju. Primjerice, Cisco je nakon najave novih otpuštanja i jačeg fokusa na AI infrastrukturu ostvario najbolji dnevni rast dionice od 2011. godine.
Jedan od glavnih razloga slabosti tehnološkog sektora i dalje ostaje rast obvezničkih prinosa, pri čemu je prinos na američku 30-godišnju obveznicu ostao iznad 5,1%, blizu najviših razina u gotovo godinu dana.
Tržište sve više strahuje da kombinacija viših cijena nafte, inflacije i geopolitičkih rizika znači da će Fed morati zadržati kamatne stope povišenima znatno duže nego što se ranije očekivalo.
Viši prinosi posebno snažno pogađaju najveće tehnološke kompanije i ostatak tržišta koji je predvodio ovogodišnji rast Nasdaqa, budući da skuplje financiranje i više kamatne stope smanjuju atraktivnost najskuplje valuiranih dijelova tržišta.
Nasdaq-100 već je u petak zabilježio najgori jednodnevni pad od kraja ožujka upravo nakon snažnog skoka prinosa.
Wall Street sada sve otvorenije raspravlja ne samo o odgodi rezanja stopa, već i o mogućnosti novog povećanja kamatnih stopa tijekom druge polovice godine.
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu pao je 2,1 bazni bod na 4,069%, dok je prinos na 10Y obveznicu pao 1,4 bazna boda na 4,610%.
Zlato je poraslo 0,99% na $4.581 po unci, a srebro 2,87% na $79,17.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $76.993 (-0,60%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, pao je 3,31% na 17,82 boda.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
