U vremenu globalne nesigurnosti i inflacijskih pritisaka, sve više ljudi traži sigurna utočišta za svoj kapital – a jedno od njih već stoljećima nosi isto ime: zlato.
Vladimir Potočki, predsjednik uprave Goldman Graff unutar grupacije Auro Domus, svakodnevno svjedoči sve većem interesu građana za ulaganje u fizičko zlato. Nakon dvadesetogodišnje karijere u bankarskom sektoru, Potočki se pridružio lideru na hrvatskom tržištu investicijskog zlata, gdje kroz operativno vođenje centara u Rijeci, Zagrebu i Ljubljani spaja financijsko znanje s konkretnim investicijskim rješenjima.
U intervjuu za Mojnovac.hr, govori o razlozima rasta cijene zlata, prednostima ulaganja u fizičko zlato, razlikama između investicijskih instrumenata te savjetima za one koji žele dugoročno zaštititi svoju imovinu.
Moj poslovni put, ako se ne računaju sezonski poslovi tijekom srednjoškolskih i studentskih dana, krenuo je sa poslovnom bankom u kojoj sam proveo više od dva desetljeća. Započeo sam kao pripravnik, zatim sam kratko vrijeme radio na financijskom izvještavanju, a glavninu vremena radio kao direktor u SMEu za područje Istarske županije.
Nakon banke zaposlio sam se u grupaciji Auro Domus, u dijelu koji se bavi prodajom investicijskog zlata. U sklopu Auro Domus grupacije vodim zlatne centre Goldman Graff u Rijeci, Zagrebu i Ljubljani. Privatno se bavimo obiteljskim turizmom.
Još od malih nogu roditelji su me učili da se prema novcu treba odgovorno odnositi. U mojoj obitelji se novac nikad nije lako stjecao. Iza svake zarade stajao je uložen trud i rad. Uvijek smo bili skromni i racionalni, zato smo uvijek imali želje i težili smo nečemu. Danas, malo ću generalizirati, mlađim generacijama fale želje za nečim i težnja da im se iste ispune. Sve je mnogo dostupnije u odnosu na nekada. Ne znači nužno da je to i dobro!
Na početku smo ulagali u znanje i dodatno se educirali, zatim u posao i nekretnine (kada sam kretao ulagati prije 20-ak godina u investicijsko zlato, plaćao se PDV, ulaskom u EU investicijsko zlato je oslobođeno plaćanja PDV-a i poreza na dohodak). Prva nekretnina bila je namijenjena življenju, dok su ostale u funkciji turističke djelatnosti ili dugoročnog najma. Nakon toga smo krenuli sa investicijskim zlatom i manjim dijelom u tržište kapitala. Najviše vjerujem vlastitom poslu, nekretninama i zlatu.
Kad govorimo o ulaganju u zlato mislimo na fizičko zlato i ETFove vezane za zlato. Grupacija Auro Domus se bavi isključivo prodajom fizičkog zlata koje se isporučuje kupcu i kupac ima kontrolu nad tom imovinom. Preuzeto zlato može pohraniti kod sebe ili kod nas u našim trezorima pokrivenim policama osiguranja do 1 mln EUR po sefu. Konzervativniji ulagači i dalje inzistiraju na kupnji fizičkog zlata, kao što to čine i centralne banke.
Kroz povijest, fizičko zlato je nešto više čuvalo vrijednost u odnosu na ETFove vezane za zlato. Vječito je pitanje pokrića tzv. papirnatog zlata sa fizičkim zlatom, u kojoj mjeri i da li zaista postoji.
Jednostavnim rječnikom, zlatni standard je značio da je svaki dolar bio pokriven položenim zlatom. U svakom trenutku su centralne banke i vlade mogle promijeniti dolar za zlato. Povjerenje u tiskani USD opravdavalo se postojanjem zlata za svaku tiskanu banknotu. Postojao je tzv. fiksni tečaj/odnos između vrijednosti novca i zlata.
Jedna unca zlata (31,1g) vrijedila je 35 USD, a sve ostale valute imale su fiksni tečaj prema dolaru. Sustav se urušio 1971. kada je Richard Nixon ukinuo konvertibilnost dolara u zlato – poznato kao Nixonov šok. Za razliku od zlata, centralne banke novac mogu tiskati po potrebi i u velikim količinama uz jedini trošak papira i tinte. Ukoliko se istiska količina novca koja je veća od nominale BDPa, tada govorimo o prekomjernom tiskanju novaca koji će se u budućem periodu manifestirati kroz inflaciju, odn. gubitak vrijednosti novca i povećanje cijena dobara i usluga. To je samo jedan u nizu razloga obezvređivanja vrijednosti novca kroz vrijeme.
Organizacija i produkcija je bila genijalno organizirana i odrađena. No, moram priznati da se nisam baš najbolje snašao sa kamerom ispred sebe, a bez pogleda i interakcije publike. Imao sam osjećaj da govorim sam sebi pa mi je bilo čudno. Održao sam na stotine predavanja i webinara, ali uvijek sa interakcijom publike koju sam vidio ispred sebe. Odaziv je bio iznad očekivanja. Čestitke!
Charles Dow: „Tržište nije staklena kugla, nego barometar“. Uopće nije upitno hoće li cijena zlata dalje rasti. Samo je pitanje kojom će brzinom rasti i u kojem postotku.
Osobno ne bih volio da cijena zlata raste ovim tempom (u zadnjih 12 mjeseci +46 %) jer bi to značilo da su se geopolitičke i financijske okolnosti u svijetu dodatno zakomplicirale. To nikoga dobronamjernog ne može veseliti.
Pojednostavljeno, dva su glavna triggera koji utječu na rast cijene zlata: strah i oportunitetni trošak (kamata). U periodima općenite geopolitičke i financijske nesigurnosti kapital se seli u sigurnije oblike ulaganja, a investicijsko zlato je vrlo čest izbor. Svijet općenito funkcionira u ciklusima uspona i padova (biblijski rečeno 7 debelih i 7 mršavih godina), pa je mudro dio svog vlastitog investicijskog portfelja diverzificirati na način da i investicijsko zlato bude fiksna komponenta tog portfelja. Preporuka je između 10 i 20 %.
Bitcoin je povijesno gledano najbrže i najviše rastuća imovina. Rasla je više od 200 milijuna puta od 2010.g. Oko 100 puta više od drugog najvećeg , a to je bio porast cijena dionica Coca Cole dok je vremenski taj rast trajao 8 puta duže u odnosu na Bitcoin. Nešto fascinantno!
Čestitam svim ulagačima koji su to na vrijeme prepoznali. Ukoliko uzmemo u obzir da je zlata eksploatirano 217.465t uz vrijednost od 3.288 USD/unca, ispada je kapitaliziranost zlata 23 trilijuna USD. Kapitaliziranost Bitcoina u odnosu na zlato je svega 8 %, odnosno 1,9 trilijuna USD.
Mislim da će investicijsko zlato za konzervativnije ulagače uvijek biti prvi izbor, ne umanjujući potencijal Bitcoina. U svakom slučaju pri izboru klase imovine u koju ulažemo uvijek treba uzeti u obzir: očekivanja, spremnost na rizik i vremenski horizont. Upoznao sam mladog ulagača koji se obogatio na kriptovalutama, ali u svom portfelju uvijek ima investicijsko zlato koje ga je u dva navrata spasilo od većih gubitaka kada je kripto valuta u kratkom roku značajnije gubila vrijednost.
Živi kao da ti je posljednji dan, a stvaraj kao da ćeš živjeti vječno! Jednostavno za reći, ali teže za ostvariti. No, ima puno istine u tome. Ono što bih svakako predložio svakome da čim ranije počne sa ulaganjem, pa makar i u manjim iznosima jer će to biti svakako najisplativije i najmanje rizično. Svaki mjesec, isti dan isti iznos! Složeni kamatni račun je čudo od kalkulacije.
Što se tiče Indije, statistika kaže da je gotovo 12 % od ukupnog zlata u svijetu u rukama indijskih domaćica. Velika je tradicija poklanjanja i nošenja zlata u Indiji, kao simbola moći, sigurnosti i blagostanja. U Indiji zlato nije samo luksuz, već multifunkcionalna vrijednost: ono je duhovni simbol, društvena obveza, obiteljska sigurnost i financijski instrument – sve u jednom.
Foto: Vladimir Potočki
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
Prijavite se na newsletter i odmah vam u inbox dolazi naš
Besplatan vodič 4 koraka kako promijeniti svoju financijsku situaciju
Nakon toga redovno, jednom tjedno stižu Vam i novosti i korisni savjeti kako bolje upravljati novcem.
