Vlada je na 152. sjednici donijela dvije uredbe kojima privremeno ograničava cijene naftnih derivata i trošarine na dizel, s ciljem da zaštiti građane i gospodarstvo od naglog rasta cijena nakon novog skoka nafte na svjetskom tržištu.
Nova odluka dolazi nakon što su cijene nafte snažno porasle zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku i poremećaja povezanih s Hormuškim tjesnacem, jednim od najvažnijih pravaca za svjetsku trgovinu naftom.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je Vlada posljednjih dana pažljivo pratila razvoj situacije te zaključila da treba reagirati brzo kako bi se ublažio udar na kućne budžete i poslovanje kompanija.

Nove cijene goriva od utorka
Prema odluci Vlade, cijena dizela bit će ograničena na 1,55 eura po litri, dok će benzin stajati 1,50 eura po litri.
Najveća intervencija odnosi se upravo na dizel, koji je i najprodavanije gorivo na domaćem tržištu. Njegova trenutačna cijena iznosi 1,48 eura po litri, a bez državne intervencije od utorka bi, prema procjenama, porasla na 1,72 eura po litri.
Slično je i s benzinom. Eurosuper sada stoji 1,46 eura po litri, a bez mjera Vlade cijena bi porasla na 1,55 eura. Umjesto toga, prodavat će se po 1,50 eura po litri.
Plavi dizel, koji najviše koriste ribari i poljoprivrednici, s dosadašnjih 0,80 eura po litri bez intervencije bi skočio na 1,06 eura, no nova ograničena cijena iznosit će 0,89 eura po litri.
Što je s plinom
Vlada je odredila i nove najviše cijene plina.
Plin u bocama od utorka će stajati 2,40 eura po kilogramu, što je dva centa više nego sada, ali i dalje niže od cijene koja bi se formirala bez državnih mjera.
Najviša maloprodajna cijena plina za spremnike iznosit će 1,70 eura po kilogramu.
Za benzine s više oktana i premium goriva cijene će se i dalje formirati slobodno.
Zašto je važan Hormuški tjesnac
Jedan od ključnih razloga za rast cijena nafte je zatvaranje prolaza kroz Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom.
Kad dođe do poremećaja na toj ruti, tržišta odmah reagiraju jer se povećava rizik od zastoja u opskrbi i dodatnog rasta troškova transporta. Posljedice se tada vrlo brzo prelijevaju na cijene nafte, a potom i na cijene goriva, prijevoza i robe.
U samo desetak dana cijene nafte na svjetskim tržištima snažno su porasle. Na američkom tržištu cijena barela nafte noćas je dosegnula 116,15 dolara, dok je na londonskom tržištu iznosila 116,35 dolara po barelu.
To pokazuje koliko brzo geopolitički rizici mogu utjecati na svakodnevne troškove, čak i u državama koje nisu izravno uključene u sukob.

Vlada spušta i trošarinu na dizel
Uz ograničenje maloprodajnih cijena, izmijenjena je i uredba o trošarinama.
Odlučeno je da će trošarina na dizel biti ograničena na 20 eura na 1000 litara, odnosno 0,02 eura po litri dizelskog goriva.
Ta mjera vrijedit će od utorka do 23. ožujka, najavila je državna tajnica Ministarstva financija Tereza Rogić Lugarić.
Što to znači za građane i gospodarstvo
Odluka Vlade ne može ukloniti utjecaj globalnog rasta cijena nafte, ali može ublažiti njegov najjači udar.
To je važno ne samo za vozače nego i za cijelo gospodarstvo, jer više cijene goriva brzo povećavaju troškove prijevoza, logistike, poljoprivrede i opskrbe. Bez intervencije države taj bi se rast mnogo brže prelio na širi rast cijena.
Upravo zato ograničenje cijena goriva u ovakvim trenucima ima širi učinak od same benzinske postaje. Ono kupuje vrijeme i smanjuje pritisak na kućne budžete u trenutku kada su svjetska tržišta i dalje vrlo osjetljiva na razvoj događaja na Bliskom istoku.