Ulazimo li u novo zlatno doba tržišta? Analiza koja otkriva zašto su burze na povijesnom maksimumu – i što bi moglo poći po zlu
Ako imate osjećaj da tržište dionica posljednjih godina „divlja“, niste jedini. Svjedočimo razdoblju koje mnogi analitičari uspoređuju s najuzbudljivijim fazama u povijesti – kasnim 1990-ima i ranim internet-boom godinama. Ali za razliku od tada, današnji rast pogoni kombinacija tehnologije, makroekonomskih poticaja i političkih odluka kakva se rijetko viđa. U nastavku donosimo pregled svega što se događa, zašto tržišta rastu i što bi moglo biti rizik.
Umjetna inteligencija nije samo trend – postala je infrastruktura na kojoj se gradi gotovo svaka industrija. Tvrtke koje proizvode opremu za AI, posebno za pohranu podataka, ostvarile su eksplozivan rast:
Western Digital i Seagate Technology skočili su više od 200% u godini dana, a prate ih Micron (+179%), Palantir (+174%) i mnogi drugi.
AI potražnja je tolika da najveći igrač, Nvidia, bilježi prvo ubrzanje prodaje u sedam kvartala. Njezin CEO Jensen Huang poručuje da ne vidi AI balon: potražnja za čipovima „doslovno dolazi sa svih strana“.
Ipak, neki analitičari upozoravaju na prve znakove „AI zamora“, jer košarica AI dionica počinje zaostajati za širim tržištem – ukoliko pogledamo unazad kratkoročno, što može a i ne mora postati trend.
Rijetko se događa da tržište dobije i tehnološku revoluciju i snižavanje kamatnih stopa istovremeno. To je kao da netko ukloni sve prepreke s ceste dok vozite najbrži automobil na tržištu. Uz to, završava i era „kvantitativnog stezanja“ (QT), što znači da se financijski uvjeti dodatno olakšavaju. Pred nama je najavljena odluka Donalda Trumpa o novom predsjedniku Federalnih rezervi, što investitori prate gotovo kao reality show. Svi žele znati ide li Fed prema još labavijoj monetarnoj politici. K tome, SAD prolazi kroz razdoblje, čini se, predsjednika najsklonijeg prema tržištima u povijesti: deregulacija SEC-a, visoka potrošnja, poticaji industriji i porezne promjene stvaraju iznimno povoljan ambijent gdje i sam predsjednik iskazuje interes za rast tržišta uz nedavnu njegovu izjavu o prioritetu svoje ekonomske politike održavanja tržišta na najvišim razinama ikada. U trenutku dok ovo pišemo S&P 500 je oko 1% udaljen od svoje najviše povijesne razine.
U zadnje tri godine, S&P 500 porastao je 68% – rezultat snažniji i od postkriznog rasta nakon 2008. godine. Ovo je tek 16. put od 1930. da je trogodišnji povratak tržišta toliko iznad prosjeka. Još impresivnije: 13 godina nije zabilježen negativan 36-mjesečni prinos. Trenutno najvećih 100 kompanija čini 68% ukupne američke tržišne kapitalizacije – najviše još od 1970-ih.
Drugim riječima – tržište nikad nije bilo toliko „veliki igrači nose sve“.
U međuvremenu, Bank of America je neki dan zabilježila treći najveći tjedan kupnje dionica od financijske krize. Institucionalni investitori (mirovinski fondovi, veliki fondovi) kupuju agresivno – nešto što je povijesno signal početka ili nastavka velikog trenda.
No za razliku od njih:
Iako su makroekonomski uvjeti, tehnološki zamah i politički poticaji trenutno snažno nagnuti prema rastu, tržište nikada nije bez rizika — čak ni kada se čini da je sve „podređeno“ u korist nastavka uzlaznog trenda. Prvi znak opreza je sama veličina i brzina tržišnog uzleta: povijesno gledano, periodi u kojima su prinosi više od 1,5 standardne devijacije iznad dugoročnog prosjeka često su prethodili fazama korekcije. To ne znači da je korekcija nužna — ali pokazuje da se tržište već nalazi u zoni u kojoj ulagači trebaju biti svjesni povećane osjetljivosti na negativne vijesti.
Drugi važan rizik leži u iznimno visokoj koncentraciji tržišta: nekoliko tehnoloških divova sada nosi gotovo 70% ukupnog rasta, što znači da tržište u sve većoj mjeri ovisi o performansama nekolicine megakap kompanija. Svako usporavanje u AI sektoru, poremećaji u opskrbnim lancima, ograničenja izvoza čipova ili neočekivani pad potražnje mogu izazvati nagle rotacije i kratkoročne šokove.
Treći rizik proizlazi iz političko-fiskalnog okruženja. Iako trenutni val deregulacije, najavljene reforme SEC-a i agresivna fiskalna potrošnja djeluju kao gorivo za tržište, upravo u tome može ležati i dugoročna prijetnja. Povijest pokazuje da istodobno snažno fiskalno širenje i labava monetarna politika nose opasnost ponovnog buđenja inflacije. Ako se inflacija ponovno ubrza, Fed bi mogao biti prisiljen zaustaviti ili odgoditi ciklus snižavanja kamatnih stopa, što bi promijenilo cijelu investicijsku sliku.
Tu dodatno ulaze i predizborna obećanja administracije, nedavno ponovno najavljena — prije svega najavljeni modeli direktnih isplata obiteljima s djecom, širokih poreznih rezova i novih oblika fiskalnih poticaja. Iako bi takve mjere kratkoročno povećale potrošnju i vjerojatno podržale rast dionica, one također nose rizik ponovnog pritiska na cijene. U slučaju da inflacija ponovno ojača, sadašnja euforija mogla bi se vrlo brzo pretvoriti u nervozu kakvu smo vidjeli 2022. godine.
Četvrti rizik je AI zasićenje i moguća “AI fatigue” pojava — fenomen na koji posljednjih tjedana upozoravaju neki analitičari. Iako temeljne brojke vodećih kompanija zasad izgledaju impresivno, tehnološki sektor već pokazuje znakove neravnomjernosti: dok dionice poput Western Digitala, Seagate Technologyja i Microna ruše rekorde, druge AI zvijezde poput Microsofta, Oraclea i Mete pokazuju slabost, unatoč snažnim narativima. Takva divergencija često je znak da tržište ulazi u zreliju fazu ciklusa, u kojoj se sentiment lakše okreće.
Sve navedeno ne znači da bull-run završava — ali podsjeća da povijesno jaki ciklusi rasta gotovo uvijek skrivaju napetosti ispod površine. A kada je tržište ovako „jednostrano optimistično“, i mali potresi mogu proizvesti neočekivano velike posljedice. To je cijena velikih prilika, ali i realnost s kojom dugoročni ulagači moraju računati.
Za www.optimtrader.com/hr piše Alen Horvat, burzovni analitičar
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
