I dalje živimo u turbulentnim vremenima. Ratovi, inflacija, promjene kamatnih stopa, geopolitičke napetosti, tehnološki preokreti i političke neizvjesnosti stalno se izmjenjuju kao glavne tržišne teme. No važno je postaviti i drugo pitanje: je li okruženje za ulaganje ikada bilo savršeno?
Različite krize oduvijek su postojale. Ono što se promijenilo jest količina informacija kojoj smo danas izloženi. Vijesti dolaze brže nego ikad, naslovnice su često negativne, a ulagači imaju osjećaj da se rizici gomilaju iz dana u dan. U takvom okruženju lako je zaključiti da je najbolje čekati mirnija vremena. Problem je što ona rijetko dolaze u obliku u kojem ih zamišljamo.
U komentaru tržišta kapitala za lipanj 2026. Karin Kunrath, glavna direktorica za ulaganja u Raiffeisen Capital Managementu, ističe upravo tu važnu poruku: tržišta ne funkcioniraju u savršenom svijetu, nego u stvarnom svijetu. A u stvarnom svijetu kompanije, sektori i ulagači stalno se prilagođavaju novim okolnostima.
Među promjenama koje su posljednjih godina duboko obilježile tržišta kapitala posebno se izdvajaju dva procesa. Prvi je zaokret prema deglobalizaciji nakon desetljeća u kojima je globalizacija bila gotovo neupitni smjer svjetske ekonomije. Drugi je novi val ulaganja u vojno naoružavanje, potaknut promjenama sigurnosne slike u Europi i svijetu.
To nisu male promjene. One utječu na lance opskrbe, troškove proizvodnje, državne proračune, investicijske prioritete i poslovne modele velikih kompanija. No tržište ne čeka da svi zaključci postanu očiti. Ono često već unaprijed počinje prepoznavati koji sektori mogu profitirati, a koji bi mogli zaostajati.
Kompanije pritom nemaju luksuz čekanja idealnih uvjeta. One moraju donositi odluke i u nesigurnosti. Moraju prilagođavati troškove, ulaganja, proizvodnju, tehnologiju i tržišnu strategiju. Upravo ta sposobnost prilagodbe često odlučuje hoće li neka kompanija povećati tržišni udio, obraniti postojeću poziciju ili izgubiti korak s konkurencijom.
Jedna od važnih poruka ovog tržišnog komentara jest da financijska tržišta često počinju reagirati na velike industrijske promjene prije nego što one postanu glavna tema u široj javnosti.
Dobar primjer je softverski sektor. Unutar šire tehnološke industrije, softverske kompanije već su od jeseni prošle godine zaostajale za tehnološkim indeksom i širim tržištem. Tek nekoliko mjeseci kasnije među ulagačima je snažno otvorena rasprava o tome što umjetna inteligencija znači za etablirane softverske kompanije.
Razlog je jasan. Nova generacija AI agenata mogla bi u određenim područjima ponuditi znatno jeftinije alternative postojećim softverskim rješenjima. To ne znači da će sve velike softverske kompanije izgubiti važnost, ali znači da se tržište počelo pitati koliko su njihovi postojeći modeli prihoda zaista otporni na tehnološki preokret.
Slična promjena tržišne pažnje prije ili kasnije mogla bi zahvatiti i proizvođače poluvodiča. Oni trenutačno najviše profitiraju od golemih ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. No tržište rijetko zauvijek ostaje vezano uz jednu temu. Kad se očekivanja promijene, promijeni se i način na koji ulagači vrednuju pojedine kompanije.
Posljednjih mjeseci dodatno je porastao raskorak između snažnog razvoja umjetne inteligencije i negativnih gospodarskih posljedica sukoba u Perzijskom zaljevu. S jedne strane, geopolitički rizici stvaraju pritisak na energente, inflacijska očekivanja i globalnu trgovinu. S druge strane, tehnološke kompanije i dalje ostvaruju rekordne dobiti i održavaju optimizam na tržištima.
Upravo te dobiti zasad kompenziraju slabosti u drugim dijelovima gospodarstva. Zbog toga Raiffeisen Capital Management i dalje zadržava blago povećanu izloženost dionicama. Drugim riječima, oprez postoji, ali tržišni pokazatelji još ne sugeriraju potrebu za izrazito obrambenim pristupom.
Kod državnih obveznica Raiffeisen Capital Management i dalje prednost daje francuskim i njemačkim vrijednosnim papirima, dok prema američkim državnim obveznicama zadržava oprezniji stav.
Australske državne obveznice također ostaju među tržištima koja se smatraju privlačnima. Američke državne obveznice pritom se ne odbacuju u potpunosti, nego se promatraju ponajprije kao zanimljivija opcija u odnosu na rizičnije obvezničke segmente, poput američkih visokoprinosnih obveznica ili obveznica tržišta u razvoju izdanih u stranim valutama.
Za ulagače je ovdje važna razlika između sigurnosti, prinosa i valutnog rizika. Državne obveznice razvijenih tržišta mogu imati stabilizirajuću ulogu u portfelju, ali njihova privlačnost ovisi o kamatnim stopama, inflaciji, fiskalnoj politici i očekivanjima središnjih banaka.
Na tržištu korporativnih obveznica slika je nešto drukčija. Prinosne razlike između američkih visokoprinosnih obveznica i referentnih državnih obveznica tijekom godine najprije su se povećale za oko 100 baznih bodova, a zatim su se ponovno smanjile. Pritom se temeljni pokazatelji nisu bitno promijenili.
To upućuje na tržište koje je snažno vođeno raspoloženjem ulagača i aktualnim vijestima. Trenutačne cijene visokoprinosnih korporativnih obveznica ne pokazuju da tržište ozbiljno uračunava veće rizike neplaćanja obveza, pogoršanja kreditne kvalitete ili probleme s likvidnošću.
Drugim riječima, dok dionice i dalje mogu imati prostor za rast ako se nastavi rast korporativnih zarada, kod korporativnih obveznica premije rizika već su na vrlo niskim razinama. To smanjuje prostor za dodatni snažan rast cijena u tom segmentu.
Obveznice tržišta u razvoju izdane u stranim valutama nastavile su ostvarivati solidne prinose nakon kratkog razdoblja slabosti početkom godine. Premije rizika ostale su blizu povijesno niskih razina.
To pokazuje otpornost ove klase imovine, slično kao i kod dionica tržišta u razvoju. Ipak, upravo činjenica da su cijene već snažno porasle razlog je za oprez. Kada su premije rizika blizu povijesno niskih razina, ulagači dobivaju manje naknade za preuzeti rizik.
Raiffeisen Capital Management zato prema obveznicama tržišta u razvoju zadržava oprezan stav.
Međunarodna dionička tržišta posljednjih su tjedana nastavila rasti unatoč nepovoljnim vijestima povezanim s ratom u Iranu. Glavni razlog njihove otpornosti nalazi se u očekivanom rastu korporativnih zarada.
Ako kompanije nastave isporučivati snažne rezultate, dionička tržišta mogu zadržati potporu i u zahtjevnijem makroekonomskom okruženju. No postoji i druga strana te priče. Ako rast zarada ostane snažan, središnje banke mogle bi odgoditi daljnje smanjenje kamatnih stopa ili čak ponovno otvoriti pitanje njihova povećanja.
To je osjetljiva ravnoteža. Tržište voli snažne zarade, ali ne voli previsoke kamatne stope. Zasad sentiment ostaje optimističan, a stav prema dionicama razvijenih tržišta umjereno pozitivan.
Dionice tržišta u razvoju također su se oporavile nakon rasprodaje potaknute ratom u Iranu. Njihova relativna uspješnost u odnosu na razvijena tržišta i dalje je izražena.
Važan razlog leži u ulozi Azije kao jednog od globalnih središta razvoja umjetne inteligencije. Poluvodiči, tehnološka infrastruktura, proizvodni lanci i rast domaće potrošnje čine tržišta u razvoju važnim dijelom globalne investicijske priče.
Vrednovanja na tržištima u razvoju i dalje su privlačnija nego u mnogim drugim regijama. To se odnosi i na razinu cijelih tržišta i na pojedine zemlje. U kombinaciji s očekivanim rastom korporativnih zarada, taj segment i dalje ima argumente za pažnju ulagača.
Na robnim tržištima kretanja su posljednjih mjeseci bila neujednačena. Nakon snažnog rasta početkom godine, cijene plemenitih metala stabilizirale su se. To je očekivano nakon razdoblja u kojem su zlato i drugi plemeniti metali profitirali od geopolitičkih rizika, inflacijskih strahova i potražnje za sigurnijom imovinom.
Kod energenata se geopolitička premija rizika djelomično smanjila, dok su očekivanja snažnijeg globalnog gospodarskog rasta podržala cijene industrijskih metala.
To pokazuje da robna tržišta trenutačno ne šalju jedinstvenu poruku. Pojedini segmenti reagiraju na sigurnosne rizike, drugi na gospodarski ciklus, a treći na očekivanja vezana uz tehnološku i industrijsku potražnju.
Za male ulagače glavna poruka nije da treba pogađati sljedeći veliki sektor ili pokušavati savršeno tempirati tržište. Glavna poruka je da nesigurnost nije iznimka, nego stalni dio ulaganja.
Tržišta će uvijek imati razloge za zabrinutost. Nekad će to biti rat, nekad inflacija, nekad kamatne stope, nekad tehnološki preokret, a nekad previsoka očekivanja ugrađena u cijene. No istodobno će uvijek postojati kompanije, sektori i regije koje se uspijevaju prilagoditi.
Zato ulaganje ne bi trebalo počivati na ideji savršenog trenutka. Takav trenutak najčešće ne postoji. Puno je važnije razumjeti rizike, ne oslanjati se na jednu temu, paziti na vrednovanja i graditi portfelj koji može izdržati različite faze tržišnog ciklusa.
Svijet nije savršen. Tržišta to znaju. A dugoročni ulagači s vremenom nauče da se prilike najčešće ne pojavljuju kada je sve mirno, nego onda kada se većina još pokušava snaći u promjeni.
Izvor: komentar tržišta kapitala Karin Kunrath, glavne direktorice za ulaganja u Raiffeisen Capital Managementu za lipanj 2026.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
