Čeka li burzu pad nakon tri godine snažnog rasta? Brojke ne potvrđuju taj scenarij
Tri godine zaredom dvoznamenkastog rasta na burzi na prvi pogled mogu zvučati kao upozorenje. Nakon toliko dobrih godina lako je zaključiti da tržište sada „mora” usporiti, pasti ili barem vratiti dio prethodnih dobitaka. Međutim, tržište ne funkcionira na taj način.
Činjenica da je Dow Jones u posljednje tri kalendarske godine ostvario dvoznamenkasti rast sama po sebi ne smanjuje vjerojatnost da isto učini i četvrtu godinu zaredom. Vjerovanje da nakon niza dobrih rezultata nužno mora uslijediti lošiji poznato je kao kockarska zabluda odnosno gambler’s fallacy.
Najjednostavnije ju je objasniti bacanjem novčića. Ako pet puta zaredom padne glava, mnogima će se činiti da je pismo u šestom bacanju „vjerojatnije”. Nije. Ako je novčić pošten, svako novo bacanje i dalje ima jednaku vjerojatnost oba ishoda.
Burza, naravno, nije novčić i godišnji prinosi nisu potpuno nasumični. Na njih utječu gospodarski rast, zarade kompanija, kamatne stope, valuacije, inflacija i raspoloženje ulagača. Ipak, povijest pokazuje da sam niz prethodnih pozitivnih godina nije dobar argument za očekivanje pada.
Promatraju li se kalendarski prinosi Dow Jones Industrial Averagea od kraja 19. stoljeća, dvoznamenkasti rast zabilježen je u otprilike polovici svih godina.
Na uzorku od 129 kalendarskih godina osnovna vjerojatnost dvoznamenkastog godišnjeg dobitka iznosi oko 49 posto.
Važnije je što se ta vjerojatnost ne mijenja bitno nakon jedne, dvije ili više uzastopnih godina snažnog rasta. Drugim riječima, povijesni podaci ne daju dovoljno dokaza za tvrdnju da tri izvrsne godine automatski povećavaju vjerojatnost loše četvrte.
U pojedinim povijesnim razdobljima dvoznamenkasti rast čak je bio češći nakon nekoliko snažnih godina zaredom nego inače. Međutim, broj takvih slučajeva nije dovoljno velik da bi se iz toga izvlačio pouzdan zaključak.
Pouka je jednostavnija: niz prethodnih dobitaka nije sam po sebi signal za prodaju.
Drugi čest argument glasi da tržište jednostavno „predugo raste” pa se time povećava opasnost od velikog pada. Ni za tu tvrdnju nema mnogo statističke potpore.
Ekonomisti Robin Greenwood i Andrei Shleifer s Harvarda te Yang You sa Sveučilišta u Hong Kongu proučavali su povezanost snažnih prethodnih prinosa i kasnijih tržišnih slomova. U istraživanju „Bubbles for Fama” analizirali su kolika je vjerojatnost pada od najmanje 40 posto u sljedeće dvije godine, ovisno o prethodnim kretanjima cijena. Rezultati pokazuju da snažan prethodni rast sam po sebi ne znači da se veliki pad približava.
Sličan model danas objavljuje State Street Markets u suradnji s Greenwoodom. Prema podacima koji uključuju dvogodišnje prinose zaključno s 31. srpnja, model procjenjuje oko 19 posto vjerojatnosti da američko tržište dionica u iduće dvije godine padne najmanje 40 posto.
Za usporedbu, prosjek tih procijenjenih vjerojatnosti tijekom posljednjih pet godina iznosio je oko 26 posto.
To ne znači da je tržište sigurno od velikog pada. Znači samo da prethodni rast trenutno nije argument koji bi upućivao na iznadprosječnu opasnost od kraha.
Naravno, postoje drugi razlozi zbog kojih ulagači mogu biti oprezni. Visoke valuacije, koncentracija tržišta u nekoliko najvećih kompanija, kamatne stope, geopolitički rizici ili slabiji gospodarski rast mogu imati daleko veću težinu od jednostavne činjenice da je burza nekoliko godina zaredom rasla.
Upravo je tu važna razlika između skupog tržišta i tržišta koje je samo dugo raslo. To nisu iste stvari.
Ideja da „nakon tri dobre godine mora doći loša” intuitivno zvuči uvjerljivo, ali povijest je ne potvrđuje.
Ako se promatraju samo dosadašnji godišnji prinosi Dow Jonesa, statistika za 2026. ne izgleda bitno drukčije nego za bilo koju drugu godinu. Povijesna vjerojatnost dvoznamenkastog godišnjeg rasta ostaje oko 49 posto.
Drugim riječima, tržište ne zna da vam se tri dobre godine zaredom čine kao previše.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
