Trezorci ponovno privukli građane: u dva dana upisano gotovo 600 milijuna eura
Građani su i ovaj put vrlo brzo pokazali interes za državne trezorske zapise. U prva dva dana novog kruga upisa više od 11 tisuća građana upisalo je trezorce u vrijednosti od 592 milijuna eura, što pokazuje da je ovaj oblik kratkoročnog ulaganja postao poznat i prihvaćen dio osobnih financija mnogih kućanstava.
Posebno je zanimljivo da se velik dio iznosa odnosi na reinvestiranje. Od ukupnog broja upisa, 9.191 ponuda vrijedna 461 milijun eura odnosi se na građane koji novac iz prethodnog izdanja ponovno ulažu u nove trezorske zapise. Drugim riječima, za mnoge ovo više nije jednokratni pokušaj, nego navika upravljanja viškom novca na računu.
U ovom krugu građani mogu ulagati u tromjesečne trezorske zapise, uz godišnji prinos od 2,6 posto. Ciljani nominalni iznos izdanja je 1,75 milijardi eura.
Upis je moguć u poslovnicama Fine, putem digitalne platforme e riznica te aplikacije m riznica. Prvi krug upisa namijenjen je građanima, a krajnji rok za uplatu sredstava je 15. lipnja do 11 sati. Drugi krug, namijenjen institucionalnim ulagateljima, održat će se 16. lipnja od 9 do 11 sati.
Datum izdanja trezorskih zapisa je 18. lipnja, a dospijeće je 17. rujna 2026. godine.
Minimalni nominalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura, no trezorci se kupuju uz popust. To znači da građanin za jedan trezorski zapis sada uplaćuje 993,56 eura, a po dospijeću dobiva 1.000 eura. Zarada po jednom zapisu iznosi 6,44 eura.
Trezorski zapisi nisu proizvod koji će nekome promijeniti život preko noći. Njihova privlačnost je u nečemu drugom: jednostavni su, kratkoročni, relativno razumljivi i izdaje ih država.
Za građane koji imaju višak novca na tekućem računu, a ne žele ga vezati na dulje razdoblje, tromjesečni trezorci mogu biti način da novac barem nešto zaradi. U okruženju u kojem mnogi i dalje drže znatne iznose na računima bez ozbiljnijeg prinosa, razlika između pasivnog stajanja novca i kratkoročnog ulaganja postaje sve vidljivija.
Upravo tu leži važna promjena. Građani sve više uspoređuju opcije. Ne gledaju samo koliko novca imaju, nego što taj novac radi dok čeka sljedeću odluku.
Za građane koji već imaju trezorske zapise kupljene u ožujku, a koji dospijevaju 18. lipnja, postoji mogućnost reinvestiranja. To znači da se raspoloživi iznos može automatski preusmjeriti u novo izdanje, bez dodatne platne transakcije.
No važno je ne čekati da novac sjedne na račun. Reinvestiranje treba odabrati tijekom trajanja prvog kruga upisa, najkasnije do 15. lipnja u 11 sati.
To je praktičan detalj koji može izbjeći nepotrebnu zabunu. Tko želi nastaviti s ulaganjima u trezorce, treba na vrijeme označiti opciju reinvestiranja, a ne čekati isplatu prethodnog izdanja.
Trezorci mogu biti zanimljivi onima koji žele kratkoročno parkirati novac, imaju jasan rok dospijeća i ne žele ulaziti u složenije oblike ulaganja. Mogu biti korisni i kao prvi korak za građane koji tek ulaze u svijet ulaganja, jer ih prisiljavaju da razmišljaju o roku, prinosu, likvidnosti i alternativama.
No treba biti realan. Prinos od 6,44 eura na uloženih 993,56 eura po jednom zapisu nije spektakularan. To nije priča o velikoj zaradi, nego o discipliniranijem upravljanju novcem.
Za nekoga tko na računu drži nekoliko tisuća eura koje mu neće trebati iduća tri mjeseca, takav prinos može imati smisla. Za nekoga kome novac može zatrebati svaki čas, zaključavanje sredstava do rujna možda nije najbolji izbor.
Ovo je već 22. izdanje državnih vrijednosnih papira dostupnih građanima u posljednje nešto više od tri godine, od čega je 19 izdanja trezorskih zapisa.
Ta brojka govori da se u Hrvatskoj polako stvara nova navika. Građani sve češće izravno sudjeluju u financiranju države, ali istodobno uče kako funkcioniraju osnovni instrumenti tržišta novca.
To je možda i najvažniji učinak cijele priče. Nije riječ samo o tome hoće li netko zaraditi nekoliko eura po zapisu. Riječ je o tome da sve više ljudi počinje gledati svoj novac aktivnije, uspoređivati opcije i postavljati pitanje koje bi trebalo biti dio svake kućne financijske odluke: gdje moj novac trenutno ima najviše smisla?
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
