Godišnji odmor u Hrvatskoj definiran je Zakonom o radu. Ovaj zakon propisuje prava radnika na godišnji odmor, minimalno trajanje odmora, način određivanja i korištenja godišnjeg odmora, kao i ostale specifičnosti vezane uz ovu tematiku.
Pravo na godišnji odmor
Pravo na godišnji odmor imaju svi radnici zaposleni u Republici Hrvatskoj. Tog se prava radnik ne može odreći niti ga poslodavac može uskratiti. Prema Zakonu o radu, minimalno trajanje godišnjeg odmora iznosi četiri tjedna za svakog radnika.
Radnik stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako radnik nema šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
Četverodnevni radni tjedan
Minimalno trajanje godišnjeg odmora ostaje četiri tjedna, što znači da bi radnik s četverodnevnim radnim tjednom imao pravo na najmanje 16 radnih dana godišnjeg odmora.
Peterodnevni radni tjedan
Radnik s peterodnevnim radnim tjednom imao bi pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora.
Šesterodnevni radni tjedan
Radnik sa šesterodnevnim radnim tjednom imao bi pravo na najmanje 24 radna dana godišnjeg odmora.
U kojim slučajevima ostvarujem pravo na produženje trajanja godišnjeg odmora?
Kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili pravilnikom o radu može se odrediti duži godišnji odmor:
Kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu
Kolektivnim ugovorom često su definirani povoljniji uvjeti za radnike, uključujući dulji godišnji odmor od zakonskog minimuma. Primjerice, kolektivni ugovor može propisivati da radnici s više godina staža imaju pravo na dodatne dane godišnjeg odmora (primjerice jedan ili više dana za svakih 5 godina staža) ili pak produženje godišnjeg odmora po jedan dan za svako maloljetno dijete.
Poslodavci mogu donijeti i pravilnike o radu koji predviđaju dulji godišnji odmor za sve ili određene kategorije radnika. Pojedinačni ugovori o radu mogu radnicima osigurati dodatne dane godišnjeg odmora, posebno za specifične pozicije ili ulogu koja zahtijeva veći fizički ili mentalni napor.
Radnici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima (npr. rad u opasnim ili štetnim uvjetima, rad noću, rad u smjenama) često imaju pravo na dodatne dane godišnjeg odmora. Također, radnici s određenim zdravstvenim problemima ili invaliditetom mogu imati pravo na produženi godišnji odmor.
Foto: Unsplash
Način korištenja godišnjeg odmora
Određivanje godišnjeg odmora
Poslodavac, uz savjetovanje s radničkim vijećem ili sindikalnim povjerenikom, donosi odluku o rasporedu korištenja godišnjeg odmora. Radnik mora biti obaviješten o rasporedu godišnjeg odmora najmanje 15 dana unaprijed.
Korištenje u dijelovima
Godišnji odmor može se koristiti u dijelovima, s time da jedan dio mora trajati neprekidno najmanje dva tjedna (ako se drugačije ne dogovori s poslodavcem).
Prijenos godišnjeg odmora
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodne godine radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.
Foto: Unsplash
Posebni slučajevi
1. Radnici sa skraćenim radnim vremenom
Radnici koji rade na nepuno radno vrijeme također imaju pravo na godišnji odmor, srazmjerno radnim satima u tjednu.
2. Prestanak radnog odnosa
Ako radnik prestane raditi prije nego što iskoristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora. Ta naknada obračunava se kao da je radnik radio tijekom tog odmora.
Foto: Unsplash