Tomislav Kamenečki: Sljedeća velika priča kripta možda neće biti novi coin, nego infrastruktura
Kriptotržište više se ne može promatrati kao izdvojeni svijet rezerviran za Bitcoin, špekulante i tehnološke entuzijaste. Kapital u kripto sve snažnije ulazi kroz ETF-ove, tradicionalne financijske institucije sve ozbiljnije koriste blockchain infrastrukturu, a stablecoini i tokenizacija sve se češće spominju kao mogući dio budućeg platnog i investicijskog sustava.
Upravo zato fokus se polako pomiče s pitanja koliko Bitcoin može rasti prema važnijem pitanju: kako se mijenja sama financijska infrastruktura.
O tome gdje se kriptotržište nalazi krajem rujna, koliko na Bitcoin danas utječu kamatne stope i dolar, što se događa s Ethereumom i altcoinima te zašto bi sljedeća velika priča kripta mogla biti upravo ona najmanje spektakularna, razgovarali smo s Tomislavom Kamenečkim dugogodišnjim edukatorom i analitičarem financijskih tržišta.
Mislim da je kriptotržište danas u vrlo zanimljivoj prijelaznoj fazi. Strukturno je postalo dio globalnog financijskog sustava, ali se i dalje ponaša kao vrlo rizična imovina.
To je možda najvažnija stvar koju treba razumjeti. Bitcoin više nije izoliran od tradicionalnog financijskog sustava. Samo u prošlom tjednu, koji je završio 25. rujna, američki spot Bitcoin ETF-ovi imali su oko 2,4 milijarde dolara neto priljeva, što je njihov najsnažniji tjedni rezultat u 2026. godini i najveći od listopada 2025. godine. Ti su priljevi bili dovoljni da ukupni rezultat ETF-ova za 2026. ponovno postane pozitivan.
Ali postoji još jedna vrlo važna stvar. Bitcoin je, unatoč tako snažnoj potražnji kroz ETF-ove, krajem rujna ponovno pao s cijene iznad 87.000 prema području od 83.000 do 84.000 dolara. To nam govori da ETF-ovi nisu jedina sila koja određuje cijenu. Na tržište i dalje snažno djeluju kamatne stope, prinosi na obveznice, snaga dolara, geopolitika i opće raspoloženje prema rizičnoj imovini.
Zato bih današnju fazu opisao kao institucionalizirano, ali još uvijek izrazito volatilno tržište. Bitcoin je postao ozbiljnija financijska imovina, ali nije postao dosadna imovina.
I to je ključna razlika. Institucionalizacija Bitcoina nije ukinula volatilnost, samo je promijenila način na koji kapital do njega dolazi.
Ethereum definitivno ima investicijsku priču, ali ona je drugačija od Bitcoinove.
Bitcoin ima relativno jednostavnu priču: ograničena ponuda, digitalna oskudnost i sve veća institucionalna prihvaćenost. Ethereum je puno složenija priča jer nije samo imovina. On je i infrastruktura.
Ako se stablecoini, tokenizirana imovina, DeFi i drugi financijski proizvodi sve više premještaju na blockchain, onda vrijednost Ethereuma ne proizlazi samo iz toga što ljudi kupuju ETH, nego i iz potencijalne uloge mreže u budućoj financijskoj infrastrukturi.
I tržište ponovno pokazuje interes. Američki spot Ethereum ETF-ovi privukli su oko 690 milijuna dolara u prošlom tjednu. BlackRockov ETHA bio je najveći pojedinačni doprinos s oko 326 milijuna dolara.
Ali tu bih napravio važnu razliku.
Priljevi u ETF-ove pokazuju da postoji institucionalna potražnja za ETH-om. To samo po sebi ne dokazuje da je Ethereum fundamentalno kvalitetna investicija.
Za mene je puno zanimljivije što se događa iza cijene. Ako tradicionalni financijski sustav počne koristiti blockchain za stablecoine, tokenizirane vrijednosnice i namirenje (engl. settlement), Ethereum dobiva potencijalno puno važniju ulogu.
Zato bih rekao da je Bitcoin prvenstveno priča o digitalnoj imovini. Ethereum je priča o imovini, ali i o infrastrukturi. Upravo će pitanje koliko će stvarne financijske aktivnosti završiti na blockchainu (on-chain) biti jedno od ključnih pitanja za dugoročnu vrijednost Ethereuma.
Danas bih rekao: makroekonomski čimbenici određuju teren, a čimbenici specifični za kriptotržište određuju zamah.
Bitcoin je posljednjih godina postao puno osjetljiviji na ono što se događa s globalnom likvidnošću. Fed je 16. rujna podigao ciljanu kamatnu stopu za 25 baznih bodova, na 3,75–4,00 posto, te istodobno naglasio da je inflacija još uvijek povišena. U svojim projekcijama za 2026. Fed je predvidio PCE inflaciju od 3,7 posto i temeljnu PCE inflaciju od 3,4 posto, što pokazuje da inflacijski problem još nije potpuno riješen.
S druge strane, imamo oko 2,4 milijarde dolara priljeva u Bitcoin ETF-ove u samo jednom tjednu. To nam govori da postoje dvije sile.
Kriptopriča govori: institucionalni kapital želi Bitcoin.
Makroekonomska slika govori: koliko je taj kapital spreman platiti za rizičnu imovinu?
Zato ne bih rekao da je Bitcoin danas samo „macro trade“, ali ga također više ne možemo analizirati kao izoliranu kriptoimovinu.
Moja jednostavna formula bila bi: „Priljevi i odljevi u ETF-ove govore nam kamo ide kapital. Makroekonomska slika govori nam koliko je rizičnog kapitala dostupno.“ Odnosno, kriptopriča može pokrenuti Bitcoin, a globalna likvidnost određuje koliko daleko ta priča može otići.
Trenutačno vidim više optimizma nego euforije. Ali kod toga je važno razlikovati cijenu od ponašanja investitora. Cijena može rasti, a tržište pritom može biti potpuno zdravo. Problem nastaje kada se promijeni ponašanje.
Za mene su pravi znakovi euforije trenuci kada svi počnu pričati o nekoj imovini, kada mediji stvaraju pretjeranu euforiju i pumpaju priču, a ljudi počnu koristiti sve veću polugu. Tada više ne pitaju koliko mogu izgubiti, nego koliko mogu zaraditi. Kupuju projekte bez razumijevanja onoga što ti projekti zapravo rade, a svaki pad tržišta doživljavaju samo kao priliku za kupnju dodatne količine uz još veći rizik.
To je puno važnije od jednog pokazatelja raspoloženja na tržištu.
Primjerice, američki Bitcoin ETF-ovi imali su iznimno snažan prošli tjedan, ali zanimljivo je da su dnevni priljevi tijekom tog tjedna pali s oko 999 milijuna dolara 21. rujna na oko 134 milijuna 25. rujna.
Dakle, postoji snažan interes, ali još uvijek ne vidim jednostavnu priču tipa „svi kupuju sve“.
Zato bih rekao da rastuće tržište samo po sebi nije problem. Problem nastaje kada ljudi počnu vjerovati da takvo tržište ne može završiti. Kada investitori izgube osjećaj za rizik ili ga uopće ne uzimaju u obzir, tada postajem puno oprezniji.
Da, ali ne mislim da će blockchain jednostavno „zamijeniti burzu“. Mislim da se događa nešto zanimljivije: tradicionalni financijski sustav počinje koristiti blockchain kao novu infrastrukturu.
To više nije samo teorija. SEC (engl. U.S. Securities and Exchange Commission; Američka komisija za vrijednosne papire i burzu) 17. rujna 2026. odobrio je privremeno i uvjetno Izuzeće za inovacije (Innovation Exemption), koje omogućuje ograničeno trgovanje tokeniziranim američkim dionicama na određenim on-chain platformama. SEC je pritom izričito naveo potencijal tokenizacije za modernizaciju izdavanja, trgovanja, prijenosa, namirenja i evidencije vlasništva.
To je vrlo važan signal jer više ne govorimo samo o tome da netko napravi token koji „predstavlja“ neku imovinu. Govorimo o tome da se dijelovi tradicionalne financijske infrastrukture počinju premještati na blockchain. I tu mislim da treba promijeniti perspektivu.
Više nećemo čitati naslove poput: „Wall Street je protiv kriptotržišta.“
Možemo očekivati naslove poput: „Wall Street koristi kriptotehnologiju“, a to je puno veća promjena.
Ako možete izdati, prenijeti, trgovati i namiriti određenu financijsku imovinu na blockchainu 24 sata dnevno, onda blockchain više nije samo tehnologija za kripto.
Postaje potencijalna infrastruktura za financijsko tržište.
Mislim da je to vrlo moguće. I upravo bi stablecoini mogli biti najbolji primjer proizvoda koji je nastao u kriptu, ali će možda završiti kao dio tradicionalnog financijskog sustava.
Pogledajte što radi Visa.
Ono što mi je posebno zanimljivo jest da stablecoini polako izlaze iz kriptosvijeta i ulaze u svakodnevni financijski sustav. Visa već ima više od 160 programa koji povezuju stablecoine s karticama. Za korisnika to može izgledati kao obično plaćanje karticom, ali se u pozadini novac može kretati kao stablecoin. Vrijednost takvih transakcija gotovo se utrostručila u samo godinu dana. Visa također stablecoine sve više koristi za prijenos i namirenje između financijskih institucija, a sadašnji tempo odgovara iznosu većem od 20 milijardi dolara godišnje. To je više od 15 puta više nego godinu ranije.
Meni je to vrlo važan signal jer pokazuje da stablecoini neće ostati samo dio kriptotržišta. Zapravo, mogli bi postati način na koji će se novac „premještati“ u budućnosti.
Mastercard je također završio kupnju BVNK-a kako bi povezao digitalnu imovinu s tradicionalnim financijskim sustavom. To bi trebalo olakšati prijenos novca između zemalja, slanje novca korisnicima u drugim državama te brže podmirivanje plaćanja između banaka i drugih financijskih institucija.
To mi govori nešto vrlo jednostavno: stablecoini možda nisu samo budućnost kriptotržišta. Možda su budućnost digitalnog novca.
Još je važnije to što prosječni korisnik možda uopće neće znati da ih koristi. Može platiti karticom, poslati novac preko aplikacije ili primiti međunarodnu uplatu, a stablecoin može biti samo infrastruktura u pozadini. Zato mislim da će za nekoliko godina pitanje poput „Koristiš li kripto?“ zamijeniti pitanje: „Koristi li infrastruktura kojom se svakodnevno služiš blockchain tehnologiju?“
Mislim da je čuvanje ili skrbništvo nad kriptovalutama (engl. custody) jedan od najpodcjenjenijih rizika u kriptu.
Kada kupite Bitcoin, zapravo imate dva odvojena pitanja.
Prvo: što će se dogoditi s Bitcoinom?
Drugo: što će se dogoditi s načinom na koji ga čuvam?
Postoje različiti načini čuvanja kripta i svaki nosi svoj rizik. Ako Bitcoin držite na burzi, morate vjerovati toj burzi i prihvatiti mogućnost da tehnički problemi, hakiranje ili financijski problemi burze utječu i na vašu imovinu. Ako Bitcoin čuvate sami, imate veću kontrolu, ali tada ste vi odgovorni za sigurnost pristupa svom novcu. Ako koristite financijske aplikacije koje rade na blockchainu, postoji i rizik da pogreška u njihovu programu dovede do gubitka sredstava. Ako koristite različite DeFi mogućnosti, pojavljuje se i rizik pametnih ugovora.
A to nisu teorijski problemi. Chainalysis procjenjuje da je tijekom 2025. ukradeno više od 3,4 milijarde dolara vrijednosti kriptovaluta, pri čemu je samo napad na Bybit predstavljao oko 1,5 milijardi dolara.
Dakle, kada netko kaže: „Kupio sam Bitcoin“, moj prvi dodatni upit nije samo: „Po kojoj cijeni?“ Dodatno pitanje koje uvijek postavim jest: gdje ga držiš i koji rizik preuzimaš time što ga držiš upravo tamo?
Potrebno je istaknuti da kod kripta ne donosite samo odluku o tome koji coin ili token kupiti. Morate analizirati i infrastrukturu koja stoji između vas i te imovine, a zatim odlučiti koji je način najbolji za vas. To je nešto što tradicionalni investitor mora razumjeti prije prve kupnje.
Da, ali danas puno manje tražim „sljedeći coin koji će napraviti 100x“, a puno više tražim infrastrukturu koja rješava stvaran problem. Kada gledam altcoin, neusporedivo mi je važnije što mreža radi nego koliko ljudi o njoj govori.
Postavio bih pet pitanja:
Uzmimo Solanu kao primjer institucionalnog interesa. Američki spot Solana ETF-ovi privukli su 188,2 milijuna dolara u jednom tjednu, a 25. rujna imali su rekordnih 86,7 milijuna dolara dnevnog priljeva. Ukupna imovina tih fondova dosegla je oko 1,5 milijardi dolara.
To je zanimljiv podatak, ali ne znači automatski da je Solana kvalitetna investicija.
XRP je primjer drugačije investicijske priče. U rujnu su američki spot XRP ETF-ovi već imali oko 1,68 milijardi dolara kumulativnih priljeva od pokretanja, a Goldman Sachs bio je najveći javno objavljeni institucionalni kupac.
Tu radim vrlo jasnu razliku, a vrijedi ponoviti ono iz prethodnog odgovora: „Priljevi i odljevi iz ETF-ova govore nam kamo kapital ide. Fundamentalni pokazatelji govore nam zašto bi tamo mogao ostati.“
Da pojasnim do kraja: priljevi u ETF-ove signal su potražnje, dok fundamenti pokušavaju objasniti zašto bi ta potražnja mogla biti održiva.
Zato bih izvan Bitcoina i Ethereuma prije gledao kategorije poput stablecoin infrastrukture, tokenizacije i blockchaina koji mogu podržati stvarnu financijsku aktivnost nego jednostavno tražio najpopularniji token.
Rekao bih mu na primjeru Bitcoina: nemoj prvo pitati koliko BTC može narasti. Prvo pitaj koju ulogu BTC treba imati u tvom portfelju. To je za mene potpuno drugačiji način razmišljanja.
Ako već imaš dionice, ETF-ove i obveznice, ne trebaš samo pitati: „Koliko Bitcoina želim?“
Trebaš pitati: „Što želim da Bitcoin radi za moj portfelj?“
Želim li diversifikaciju? Želim li potencijalno drugačiji izvor prinosa? Jesam li spreman na izrazito visoku volatilnost? Koliki pad mogu podnijeti, a da ne donesem emocionalnu odluku? Koliko likvidnosti trebam? I kakav će učinak nova pozicija imati na cijeli portfelj?
Jer Bitcoin nije samo još jedan ticker. Tržište radi 24 sata dnevno, volatilnost je visoka, a uz tržišni rizik postoje i skrbnički, operativni i regulatorni rizici.
Zato bih investitoru rekao: „Nemoj prvo odrediti koliko Bitcoina želiš kupiti. Prvo odredi koju ulogu Bitcoin treba imati u tvom portfelju. Tek onda razmišljaj o veličini pozicije i udjelu u portfelju, bilo to 1 posto, 5 posto ili neki drugi postotak.“
To je, po meni, puno zdraviji način razmišljanja o digitalnoj imovini.
Za mene je to ono što bih nazvao „dosadnim kriptom“, odnosno financijska infrastruktura koja će raditi u pozadini, a korisnik možda neće ni znati da koristi blockchain.
Ljudi i dalje najviše gledaju Bitcoin, Ethereum i koji bi altcoin mogao napraviti 10x. Istodobno se događa nešto puno dublje. Novac se tokenizira kroz stablecoine i druge digitalne oblike novca. Vrijednosnice se počinju tokenizirati. Namirenje se može odvijati na blockchainu.
I sve se više govori o financijskim tržištima koja rade 24/7.
SEC je već napravio konkretan korak prema ograničenom trgovanju tokeniziranim američkim dionicama na blockchain platformama. Visa već izvještava o više od 20 milijardi dolara godišnjeg prijenosa i namirenja preko stablecoina između financijskih institucija. Mastercard je kupio BVNK kako bi povezao stablecoin infrastrukturu s tradicionalnim platnim sustavom.
Ako spojite te tri stvari, dobivate puno veću priču od samog kriptotržišta:
digitalni novac + tokenizirana imovina + trgovanje na blockchainu + prijenos i namirenje na blockchainu.
I zato mislim da sljedeća faza kripta možda neće izgledati kao prethodne. Možda najveća promjena neće biti novi coin. Možda će najveća promjena biti to što će tradicionalni financijski sustav početi koristiti blockchain toliko duboko da korisnik više neće ni znati da ga koristi. To je priča koju bih osobno najviše pratio.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
