Tko kupuje nekretnine? Više od pola kupaca plaća gotovinom, a preferiraju veće stanove izvan centra
Na tržištu nekretnina u prvoj polovini 2024. godine ostvareno je 67.415 kupoprodaja nekretnina, što je 0,86 posto manje nego lani.
Otprilike 3,7 mjeseci potrebno je prodavatelju da proda nekretninu u Zagrebu, a razlika između tražene i realizirane cijene pri transakciji je 9,1 posto. Najprodavaniji stanovi imaju između 45 do 65 m2, a Trešnjevka sjever najtraženiji je kvart u Zagrebu. Uz nju velik interes kupaca je i za nekretnine na području četvrti Novi Zagreb – istok te Trešnjevke jug, dok centar grada i Maksimir, kao i prethodnih godina, ostaju među najpoželjnijim kvartovima. Najniži postotak kupnje stanova u prvoj polovini 2024. godine u metropoli zabilježen je u podsljemenskoj zoni, na Peščenici te u četvrti Podsused – Vrapče. Navedeni podaci dio su statistike tržišta nekretnina za prvu polovinu 2024. godine sažetog u biltenu koji potpisuju Jelena Kravoščanec Todorović i Martina Mataić Škugor iz Operete.
U prvom kvartalu 2024. godine tržište nekretnina zabilježilo je smanjenu aktivnost, što se izravno može povezati s izostankom programa subvencioniranih stambenih kredita (tzv. APN krediti). U drugom kvartalu 2024. godine tržište je ponovno oživjelo povećanim interesom kupaca te se vratilo u uobičajenu dinamiku kupnje i prodaje – poručuju autorice biltena. Na hrvatskom tržištu nekretnina tako je u prvoj polovini 2024. godine ostvareno 67.415 kupoprodaja nekretnina, što je 0,86% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U tom razdoblju poljoprivredna zemljišta bilježe pad broja transakcija od 2,98%, a građevinska zemljišta bilježe porast od 2,07%. Ukupno je ostvareno 13.339 kupoprodaja stanova/apartmana, što predstavlja pad od 7,96% u odnosu na prvo polugodište 2023. Promatraju li se županije, Primorsko-goranska bilježi znatan porast od 16% prodaje nekretnina te Zagrebačka županija, u kojoj je ostvaren porast od 13,5%.
Ovi trendovi sugeriraju preusmjeravanje interesa prema lokacijama izvan glavnih urbanih centara, koje nude dobru infrastrukturu i povezanost s većim gradovima. Građani sve više biraju takve lokacije jer omogućuju kupnju većih stambenih površina, uz stvaranje boljih uvjeta za kvalitetniji život – kažu autorice biltena. Kako ističu Jelena Kravoščanec Todorović i Martina Mataić Škugor, dominira kupnja vlastitim sredstvima, s udjelom od 55 posto svih kupnji, pri čemu je, kažu, važno napomenuti da se često radi o više uzastopnih transakcija, pri čemu je prva najčešće financirana kreditom poslovne banke.
Najčešći kupci nekretnina imaju između 30 do 40 godina (31%), stanovi se najčešće kupuju u Zagrebu i kupuju ih uglavnom oni koji ne žive u njemu, a motiv je školovanje djece ili investicija – zaključuju autorice biltena.
Originalni tekst pročitajte na Večernji.hr
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
