„Ako mogu ja, možeš i ti!“ – zvuči li vam ovo poznato? Ova rečenica često otvara vrata iluziji uspjeha koji se ne temelji na znanju i radu, već na kopiranju nečije pažljivo ispolirane iluzije dizajnirane za klikove, ne za istinu. Ubacite u scenu sliku bijelog Lamborghinija, influencericu kraj bazena s laptopom i obećanje da možete zarađivati „dok spavate“, i evo recepta za modernu financijsku bajku. Nažalost, kraj te bajke često nije „i živjeli su sretno do kraja života“, nego „završili su s minusom na računu i razočarenjem u srcu“.
Osobni rast, financijska neovisnost i kvalitetan život sasvim su legitimne težnje – tko normalan ne bi to želio u svojem životu? No, problem nastaje kada se ti ciljevi zamotaju u obećanja o „pasivnom prihodu bez truda“ i „financijskoj slobodi za 30 dana“.
U današnjem turbo ubrzanom digitalnom dobu, sve je više sadržaja koji koristi emocionalnu manipulaciju, vizualnu iluziju i lažni autoritet kako bi se stvorio privid da je bogatstvo lako dostupno – bez stvarnog rada, rizika ili konkretne strategije. Takve poruke ne educiraju, već obmanjuju – a cijena toga često je visoka, i financijski i emocionalno.
Ne nasjedamo jer smo naivni, već jer smo – ljudi. Želja za boljim životom s manje stresa može biti snažni okidač. Lažni gurui ne prodaju znanje, već nadu – a ona, kad se spoji s financijskom iscrpljenošću i nesigurnošću, postaje idealan mamac.
Društvene mreže dodatno pogoršavaju situaciju: algoritmi nagrađuju sadržaj koji obećava čuda, dok pravi procesi rasta ostaju nevidljivi, jer nisu vizualno atraktivni.
Suprotno predrasudama, najpodložniji ovakvim prevarama nisu neuki, nego emocionalno iscrpljeni, financijski pritisnuti ili oni koji prolaze kroz teške životne prekretnice. Mladi u potrazi za brzim uspjehom, roditelji koji traže fleksibilnije načine zarade, osobe koje su prošle kroz otkaz, razvod ili bolest – svi su oni prirodno ranjiviji jer traže promjenu i vjeruju da je moguće prečacem do cilja. U toj ranjivosti nema ničeg sramotnog, ali je upravo ona ono što prevaranti ciljaju.
Zajednički nazivnik tim ljudima nije glupost, već nada – često iskrena, ali naivna i nedovoljno informirana.
Najčešće metode kojima se prevaranti služe uključuju stvaranje lažnog osjećaja hitnosti (“samo danas, još nekoliko mjesta”), prikazivanje umjetno stvorenog luksuza, svjedočanstva osoba bez pravog identiteta i formule koje obećavaju uspjeh svima bez iznimke. Marketingom se stvara dojam da se novac ne zarađuje znanjem, nego pripadnošću “klubu odabranih”. No iza kulisa često se ne nalazi sustav, već prazna priča.
U novoj eri samopomoći i “vibracijske ekonomije”, sve je češća pojava financijskih gurua koji ne prodaju konkretne strategije, već stanja svijesti. Više se ne govori o kamatama, nego o “frekvenciji obilja”; ne o radu, nego o “poravnanosti s energijom novca”. I dok nema ničeg lošeg u duhovnom pristupu životu, problem nastaje kada se duhovnost upregne kao alat za prikrivanje banalne – i često manipulativne – prodaje.
Ti tzv. new age financijski mentori nerijetko kombiniraju pseudoznanstvene tvrdnje, kvantnu fiziku u TikTok verziji i emocionalne poruke poput: “Ako ne zarađuješ, znači da blokiraš energiju obilja.” Krivnja se tako perfidno prebacuje na osobu – jer nije “dovoljno vibrirala”, nije “otpustila uvjerenja”, ili nije “investirala u sebe” (čitaj: kupila još jedan online program za 444 eura, ili više).
Ovakav diskurs stvara emocionalni pritisak, potiče ulaganje bez nužne provjere i često zamagljuje osnovne zakonitosti tržišta. Ljudi ne dobivaju financijsku edukaciju – već emocionalnu ovisnost o iluziji da je sve stvar stava. A nije. Stvar je i znanja, iskustva, tržišnih realnosti, poreznih propisa i, da, matematike.
Ponekad se iz svega toga ne izrodi samo razočaranje, već i klasična financijska prijevara. Dva najpoznatija oblika su piramidalna shema i Ponzi shema.
Piramidalna shema funkcionira tako da sudionici zarađuju ne prodajom stvarnog proizvoda, već dovođenjem novih članova. Svaka osoba ulaže određeni iznos i dovodi druge koji ulažu – a dio tog novca ide onome tko ih je doveo. Broj sudionika raste eksponencijalno. Ako svaka osoba mora dovesti troje novih, već u 10. krugu treba više od 59.000 ljudi. U 15. krugu – preko 14 milijuna. Sustav se nužno urušava jer ponestaje novih ljudi.
Ponzi shema ide korak dalje u iluziji. Obećava visoke i redovite prinose, ali ih isplaćuje ne iz dobiti, već iz ulaganja novih ulagača. Prvi investitori stvarno dobiju novac, što privlači još više ljudi. No kad priljev stane – sve se urušava. Ne postoji stvarni prihod, samo redistribucija sredstava „dok glazba svira“. Kad glazba stane, ostaje praznina. I razočaranje.
Obje sheme imaju istu sudbinu: matematički kolaps i gubitak novca za one koji se uključe kasnije – što je većina. Razlog je jednostavan: da bi sustav nastavio funkcionirati, broj novih sudionika mora rasti eksponencijalno. Ako svaka osoba treba dovesti troje drugih, u samo 10. krugu potrebno je više od 59.000 ljudi, a u 15. više od 14 milijuna. Takav rast nije održiv jer populacija – bilo lokalna ili globalna – nije neograničena. Čim priljev novih ulagatelja stane, dotok novca presušuje i sustav se ruši pod vlastitom težinom.
I upravo tu se aktivira najopasnija rečenica: “Ako mogu ja, možeš i ti.” Ona stvara privid jednostavnosti i jednakih prilika, dok zapravo prešućuje ključnu istinu – oni koji su “mogli” ušli su na početku i nalaze se na vrhu strukture, dok većina koja “će tek moći” završava na dnu, bez mogućnosti povrata.
Na ovaj način – pod krinkom osobnog rasta, duhovne transformacije i financijske slobode – danas se prodaje gotovo sve: online edukacije bez stvarne stručnosti, “sistemi” za pasivan prihod, čudesni mentorski programi, tečajevi za kripto ulaganje, dropshipping u tri koraka, digitalni proizvodi koji se “sami prodaju” i naravno – recepti za manifestiranje obilja kroz kvantnu rezonancu.
Pojavljuju se i hibridi svega navedenog: mastermind grupe koje više liče na sektu nego na edukaciju, “akceleratori uspjeha” bez rezultata i razni gurui koji obećavaju “višu vibraciju novca” – odmah nakon što im uplatite 997 eura za “transformacijsku ponudu koja se više nikad neće ponoviti”.
Iako ne izgledaju svi jednako, mehanizam je najčešće isti: stvori se osjećaj da propuštaš priliku ako ne kupiš, aktivira se krivnja jer “još nisi slobodna”, i obećaje se sve – uz izostanak konkretnih odgovora na pitanje: što se ovdje zapravo prodaje i kako to donosi stvaran prihod? Koji je to zapravo poslovni model?
U mnogim slučajevima, odgovor je jednostavan: ne prodaje se nikakav proizvod, nego iluzija. A ponekad ta iluzija prerasta u nešto puno opasnije.
U svijetu medijske buke i površnog sjaja, stoicizam nudi drugačiji put – ustrajan, stabilan i otporan. Klasični stoici nisu nudili formule za uspjeh, već snagu karaktera, dosljednost i prisutnost. Njihova temeljna poruka bila je: usmjeri pažnju na ono što možeš kontrolirati i pusti ono što ne možeš.
To je dijametralno suprotno današnjim pseudo-mentorima koji vas uvjeravaju da možete kontrolirati sve – tržište, algoritam, publiku, budućnost – pa čak i svemir. Često ćete čuti da je dovoljno “vibrirati visoko”, “manifestirati obilje” i “samo vjerovati u kvantni skok”, dok se konkretni alati, znanja i dugoročna strategija posve zanemaruju.
Stoici nisu tražili potvrdu svemira, nego su gradili unutarnju snagu da izdrže ono što svemir donese. Umjesto da se pitamo kako da promijenimo svijet izvan sebe, pitajmo se – tko postajemo unutar sebe dok mu odgovaramo.
Financijska neovisnost rijetko dolazi preko noći. Ona je rezultat dosljednih, ponavljanih, često nevidljivih odluka – štednje, učenja, planiranja, strpljenja. Samodisciplina u ovom kontekstu nije odricanje, već sposobnost da biramo dugoročne ciljeve nad kratkoročnim impulsima.
U korijenu održivog rasta nalazi se svrha. Kada znamo zašto nešto radimo – kad financije postanu alat, a ne opsesija – otporniji smo na prečace. Ljudi koji znaju što žele i kamo idu lakše prepoznaju lažna obećanja jer ih ne vode u smjeru njihove svrhe.
Osim znanja o kamatnim stopama i investicijskim strategijama, potrebna nam je i emocionalna pismenost. U mindfulness edukaciji to zovemo financijskom prisutnošću – svjesnost o tome što nas motivira, zašto nas nešto privlači i kako donosimo odluke. Financijska sigurnost nije samo matematička, već i psihološka kategorija. Umjesto pitanja “koliko mogu zaraditi”, postavimo si pitanje “što me vodi – strah ili svrha?”
Zamke brze zarade postale su sofisticirane, vizualno neodoljive i emocionalno precizno ciljane. Ako smo u njih upali, važno je čim prije se iskobeljati i iz toga nešto naučiti. Svaka, pa i financijska otpornost, gradi se znanjem, prisutnošću, svakodnevnom disciplinom i unutarnjim kompasom.
Ako netko tvrdi da možeš zarađivati milijune dok sjediš na plaži, prvo se zapitaj – ako je to istina, zašto to dijeli s tobom i gubi vrijeme na tebe, umjesto da uživa u tišini vlastitog uspjeha?
Stoici su govorili: “Ne uznemirava nas stvarni događaj, već način na koji ga tumačimo.” Kad sljedeći put vidite „ispeglani“ video koji vam nudi ogromnu i brzu zaradu, prvo duboko udahnite. I razmislite: je li to prilika – ili podvala?
Jer, ako nešto izgleda kao patka, hoda kao patka i glasa se kao patka – vjerojatno nije labud manifestacije, a nije ni feniks financijske slobode, nego stara dobra muljaža s perjem.
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
Prijavite se na newsletter i odmah vam u inbox dolazi naš
Besplatan vodič 4 koraka kako promijeniti svoju financijsku situaciju
Nakon toga redovno, jednom tjedno stižu Vam i novosti i korisni savjeti kako bolje upravljati novcem.
