Kad uđemo u trgovinu s jasnim planom za kupovinu, a izađemo s punom košaricom, gotovo je sigurno da su marketinški trikovi na nas imali neki utjecaj. Iako možda nismo svjesni tih taktika, trgovine su majstorski usmjerene na naše nesvjesne odluke, a naš novčanik u tom procesu nije uvijek na dobitku.
Znamo da su cijene posebno prehrambenih proizvoda u zadnjih godinu dana drastično porasle na što kao građani teško možemo utjecati, ali postoje trikovi na koje svakako valja obratiti pažnju ako planirate iz trgovine izaći isključivo s artiklima s popisa.
Jedan od najsuptilnijih trikova je način na koji su trgovine dizajnirane. Ulaz u trgovinu nije slučajan – on je često smješten tako da prolazite kroz određene odjele. Osnovni cilj dizajna trgovine je usmjeriti vas na najprofitabilnije proizvode, sve dok ne dođete do odjela s osnovnim potrepštinama.
Tako ćete, dok hodate prema mliječnim proizvodima, gotovo sigurno naići na čokolade, grickalice ili specijalne ponude.
Zašto ovo djeluje? Jer trgovci znaju da ćete biti podložniji impulzivnoj kupovini ako morate proći pokraj proizvoda koji su u promotivnim akcijama ili koji imaju atraktivnu ambalažu. Odjednom se nađete s proizvodima u košarici koji nisu bili ni na popisu.
Možda ste uočili da trgovine uglavnom nemaju prozore ili bilo koji drugi izvor prirodne svjetlosti kako biste izgubili osjećaj vremena, a svi su odjeli osvjetljeni jednakim intenzitetom.
Foto: Unsplash
Mirisi nisu samo za stvaranje ugodne atmosfere – oni su jedan od najmoćnijih marketinških alata. U mnogim supermarketima i trgovinama s hranom, miris svježeg kruha ili kave širi se već pri ulazu. Zašto? Jer miris ima moć oživljavanja emocionalnih reakcija, koje smanjuju našu sposobnost racionalnog razmišljanja.
Kada osjetimo miris pečenih pekarskih proizvoda, naš mozak automatski pretpostavlja da je to svježe i kvalitetno, pa često „popustimo“ i dodamo još jedan ili dva komada u svoju košaricu.
Isto vrijedi i za kafiće i restorane – miris svježe pečenih kolača ili kave tjera nas na impulzivnu kupovinu. Nismo samo motivirani da trošimo više novca na ono što smo planirali, već i na ono što smo počeli željeti pod utjecajem mirisa.
„Popust 50%! Sada ili nikada!“ Ovakve oznake mogu izazvati odmah osjećaj hitnosti. Psihološki, naše je prirodno stanje željeti iskoristiti priliku da uštedimo, pa i kada to nije nužno u skladu s našim potrebama. Trgovci se koriste time da nas privuku na popuste i promocije koji nisu nužno oni proizvodi koje smo namjeravali kupiti, ali su ponuđeni po cijeni koja nas „uvjerava“ da moramo djelovati odmah.
Prilika za popust postavlja nas u stanje mentalne borbe – hoćemo li riskirati da propustimo ponudu, ili ćemo prijeći prag razuma i kupiti nešto što nam nije nužno?
Kada trgovina ili online platforma preporučuje određeni proizvod, naš mozak često ne radi dovoljno kako bi temeljito analizirao sve opcije. Naš odgovor je brz: ako je proizvod preporučen, znači da je dobar, iako to ne mora nužno biti slučaj. Neke trgovine koriste specijalne oznake kao što su „Najprodavaniji“, „Top izbor“ ili „Preporučeno od strane stručnjaka“.
U stvarnosti, preporučeni proizvodi mogu biti najbolji marketinški potezi trgovca koji se temelje na prodajnim statistikama ili čak na činjenici da se ovi proizvodi nalaze na „najprofitabilnijim policama“.
Ako u trgovini stanete na odjelu mliječnih, suhomesnatih, alkoholnih, bezalkoholnih ili bilo kojih drugih proizvoda, najčešće možete uočiti čitav niz brendova strateški posloženih od vrha do dna police. Ni ovdje nema slučajnosti jer će najplaćenije pozicije vrlo često najpoznatijih brendova biti one u visini očiju.
Isto vrijedi i za proizvode namijenjene djeci – igračke, čokoladice i grickalice primjerene njihovoj dobi posložene u njihovoj visini, dok uz blagajne svake trgovine možete pronaći bombone, žvakaće gume i akcijske proizvode jer ćete na tom mjestu zasigurno stajati nekoliko minuta dok čekate svoj red.
Foto: Unsplash
Zamislite situaciju: proizvod koji košta 9,99 eura. Iako je samo jedan cent jeftiniji od 10 eura, vaša percepcija cijene je značajno niža jer podsvjesno smatrate da je cijena „bliža 9 eura“. Ovaj trik, poznat kao „cjenovna psihologija“, duboko je ukorijenjen u našim navikama kupovine i trgovci ga koriste stalno kako bi nas psihološki uvjerili da dobivamo povoljniju ponudu.
Sve više trgovina zadnjih je godina uvelo kartice lojalnosti putem kojih sakupljate bodove i ostvarujete popuste ili čak besplatne proizvode prilikom iduće kupovine. Ovo je izvrstan trik da potrošite više, ostvarite više bodova i da se vraćate u trgovine u kojima se osjećate poželjno i dobrodošlo.
Iako su marketinški trikovi trgovina osmišljeni da nas uvuku u njihovu igru, ključ je u svjesnom pristupu kupovini. Idući put kad u trgovinu uđete s namjerom da kupite samo kruh i mlijeko, sjetite se trikova koji će vam uštedjeti desetke, a možda i stotine eura.
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
Prijavite se na newsletter i odmah vam u inbox dolazi naš
Besplatan vodič 4 koraka kako promijeniti svoju financijsku situaciju
Nakon toga redovno, jednom tjedno stižu Vam i novosti i korisni savjeti kako bolje upravljati novcem.
