Što trgovci ne žele da znate: Lažna sniženja, psihološki trikovi i sigurnosni rizici na Crni petak
Budite iskreni – kad otvorite neki webshop ili uđete u trgovinu i obasipani ste oznakama “70 % popusta“, “1+1 gratis“, “samo danas” ili “poklon pri kupnji” – kako se osjećate? Jesu li prisutni “leptirići u trbuhu” i želja da kupite nešto samo da ne propustite dobru priliku? Ako je odgovor potvrdan, niste jedini – samo ste ljudi.
Crni petak pretvorio se u međunarodni potrošački spektakl, a u Hrvatskoj je taj dan popusta postao pravi izazov. Prošlogodišnja potrošnja, prema procjenama Hrvatske gospodarske komore bila je 137 milijuna eura, no neki podaci objavljeni nakon Crnog petka ukazuju da je potrošnja bila i veća. To znači da su mnogi kupci vidjeli priliku, no prilikom ponekad dolazi s rizicima, kako kod internetske, tako i kod klasične kupovine.
Ja sam se nedavno i osobno susrela s dvije najpopularnije “zamke” Crnog petka – od ljeta pratim cijene jednog kućanskog uređaja i znajući da se približava ovaj dan, namjerno sam čekala najbolju priliku za kupnju i redovito pratila cijene. Možete pogoditi što se dogodilo? Cijena je od ljeta u blagom porastu, a očekujem da će se smanjiti na onu prvotnu, originalnu cijenu u povodu Crnog petka.
Druga zamka bila je online plaćanje – stigao mi je e-mail od banke da je zabilježen pokušaj hakiranja moje prepaid kartice (iako sam plaćala na sigurnim web stranicama). Srećom, bila je prazna i banka je vrlo brzo i profesionalno reagirala pa nije bilo posljedica. Ovakvi se pokušaji hakiranja kartice dešavaju svakodnevno – da, i kod nas u Hrvatskoj i ne samo u nekoj dalekoj Americi.
Internet je na Crni petak dvosjekli mač. S jedne strane, možete pronaći odlične ponude; s druge, vrebaju prevare i lažne trgovine koje navlače na ipak malo “previše dobre” ponude. Već smo vidjeli slučajeve lažnih web-shopova koji oponašaju dizajn poznatih brendova kako bi prikupili novac i informacije od naivnih kupaca. U lažnim mailovima ili obrascima često se traže podaci o kartici i rezultat bude u najmanju ruku – koban.
U dućanima je Crni petak ceremonija u kojoj nije uvijek sve onako kako se čini. Trgovci često oglašavaju “velike popuste” – ponekad do 50 %, pa čak i 70 % – ali te akcije ne podrazumijevaju da su svi proizvodi u dućanu na sniženju. Često su uključeni samo odabrani artikli, dok su popularni proizvodi po sniženim cijenama ograničeni ili brzo nestanu.
Još jedna strategija je manipulacija zalihama: proizvod se oglašava kao dostupan, ali kad kupac dođe, sazna da su zalihe vrlo ograničene. Gužve, redovi i osjećaj da “moraš iskoristiti priliku dok traje” igraju na kartu impulzivnosti i to je upravo ono što mnogi trgovci žele.
Uz to, emocije igraju važnu ulogu. Atmosfera “akcije koja se ne ponavlja” i panika da će vas netko prestići često navodi ljude da kupe stvari koje u stvarnosti možda ne trebaju.
Crni petak ima moć da aktivira naše najranjivije impulse: FOMO (fear of missing out), natjecanje s drugima i očekivanje da “sada ili nikada” dobijemo nešto povoljno. Psiholozi upozoravaju da upravo trgovci koriste ove mehanizme i da nam je mozak često slab pred takvim stimulansima.
Kada je gužva, vrsta ponuda i ograničen rok za kupnju, naš mozak često odabire brzinu nad zdravim razumom. To znači da možemo kupiti više nego što smo planirali ili uzeti nešto samo zato što je na “popustu”, bez pravog razloga. Kad se ugase svjetla i prestanu reklame, možda se probudimo s računom koji puca po šavovima, i financijski i emocionalno.
Naravno, nije sve u Crnom petku riskantno. Postoje vrlo praktični načini da smanjite opasnosti i priuštite si nešto što dugo priželjkujete. Dat ću vam i svoj primjer – prije nekoliko godina s Amazona sam naručila Kindle koji je tada bio 35 % snižen i danas mi je to jedan od najkorištenijih uređaja zbog čije potrošnje u niti jednom trenutku nisam požalila.
Pa kako biti siguran na Crni petak (ili Crni tjedan kako se u zadnje vrijeme često naziva);
Prvo, pri online kupnji provjerite je li web-stranica zaista legitimna. Obratite pozornost na adrese (“https”), uvjete povrata robe i kontakte trgovine. Plaćajte sigurno, karticom ili putem provjerenih servisa, a ako je moguće, izbjegavajte avanture s kreditom “kupi sada-plati kasnije” ako niste sigurni da ćete moći pokriti rate. Moj savjet uvijek ide i u smjeru prepaid kartica koje danas možete naručiti i besplatno.
Drugo, kad ste u fizičkoj trgovini, gledajte širinu: pratite što je točno sniženo – kvalitetna roba ili nešto čime trgovine samo žele počistiti zalihe (primjerice ljetna odjeća koja zauzima previše mjesta u skladištu). Provjerite jesu li artikli koje kupujete doista na sniženju. Ako je moguće, usporedite cijene prije Crnog petka. Ne dopustite da vas panika prisili na impulzivan trošak.
I konačno, vodite evidenciju: čuvajte račune, potvrde narudžbe i screenshotove ponuda. Ako nešto pođe po zlu, bilo da je riječ o internetskoj kupnji koja nije isporučena ili o povratu robe, imati papirnate (ili digitalne) dokaze može biti presudno.
Crni petak u Hrvatskoj nije samo trend, postao je ekonomski značajan događaj. Procjena HGK-a od 137 milijuna eura prometa pokazuje da se radi o ozbiljnoj potrošačkoj prilici. No, podaci Porezne uprave pokazuju da je u prošlog Crnog petka (ili barem u fiskaliziranim računima) ostvareno oko 123 milijuna eura potrošnje u trgovinama.
Crni petak može biti vrlo primamljiv, ali prava snaga nije u tome da “kupimo sve što možemo”, već da odaberemo pametno. Zamke su brojne, ali nisu neizbježne. Uz dozu razmišljanja, provjeru i plan, možete iskoristiti popuste bez da postanete žrtva vlastite želje.
Kupujte s namjerom, ne u panici – i neka Crni petak ostane dan prilike, a ne izvor stresa.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
