“Do not save what is left after spending, but spend what is left after saving.” – Warren Buffett
Riječi su ovo jednog od trenutačno deset najbogatijih ljudi na svijetu, poznatog američkog ulagača pa samim time i štediše. U slobodnom prijevodu Buffet nam savjetuje prioritizirati štednju, voditi se principom prvo plati sebi, odnosno unaprijed odrediti plan štednje pa zatim trošiti ono što ona nije.
A što je štednja?
Za početak valja razjasniti što je to štednja i zašto nam pada mrak na oči pri njenom spominjanju. Izuzetno je bitan aspekt svakog kako poslovnog tako i privatnog života, a njome se svjesno ili ne, kreće već od malih nogu. Naposljetku štedjeli za žvakaču gumu ili za nekretninu, princip je podjednak, odričemo se danas da bismo imali sutra. Problem koji većina ima sa samim procesom štednje poglavito je nesvjesnost i neplaniranost istog. Iznenađujuće mali postotak ljudi promišljeno odvaja novac te ga promišljeno „skladišti,“ odnosno ulaže.
S druge strane, preveliki postotak ljudi štedi isključivo ciljano, za novi auto, veći stan ili pak nove čizme… i kada ispuni svoju želju, nađe se opet na nuli, ili čak u minusu i kreće ispočetka na neki novi cilj. Poanta štednje nije u cilju, odnosno kupovini željenog, već u sigurnosti i slobodi koju ista donosi iz čega proizlazi i važnost preispitivanja vlastitog znanja o štednji. Stoga bismo je najpreciznije mogli definirati kao suzdržavanje od potrošnje ili poetičnije rečeno – odricanje danas u svrhu sigurnijeg i slobodnijeg sutra.
Foto: Pexels
„Imam osjećaj da vječno štedim, a nikako da uštedim“
Ako ste se prepoznali u čuvenoj rečenici, temeljna stavka koju morate mijenjati je vaš stav, odnosno mindset koji ovdje ima ključnu ulogu. Već smo naglasili da na štednju gledamo kao na sigurnost i slobodu koju donosi, a ne kao jednokratan cilj. Međutim promjenu ćemo zamijetiti već samim time ako riječ štednja zamijenimo sa svjesno ulaganje u vlastitu budućnost, a glagol moramo zamijenimo s imam privilegiju. Takvim stavom mijenjamo pogled na svaki nepotrošeni euro te ga percipiramo kao dugoročnu investiciju u vlastitu budućnost. Znanstveno je dokazan utjecaj vlastite percepcije na realnost, a i osjetno se lakše odreći potrošnje kad na istu gledamo kao na privilegiju.
Motivacija kroz praćenje troškova
Postoje brojne aplikacije koje nam olakšavaju brzi pregled nad osobnim financijama i nad novčanim tokom. Istina, zahtjeva malo truda u obliku bilježenja svake nove transakcije, ali i to je rješivo uključivanjem podsjetnika. Jednom kad zabilježite svoje dnevne troškove po kategorijama, a zatim i prihode, uvelike će vam se otvoriti oči. Možda ćete riješiti i dugogodišnje probleme. Nekada nismo ni svijeni koliko nam novca „curi“ iz novčanika na troškove koje bismo lako mogli izbjeći.
foto: Pexels
Ulaganje, ulaganje, ulaganje…
Novac ne donosi zaradu, sam po sebi ne zarađuje, međutim uzevši u obzir da je to najlikvidnije oblik imovine, svakako je preporučljivo dio ušteđevine čuvati u novcu. U kojem omjeru, osobna je odluka. Ključno je pobrinuti se da onaj drugi dio štednje radi za vas! Uložite, danas je lako investirati, izaberite si način na koji vam to najviše odgovara, koliko želite rizika, a koliko prinosa i krenite. Najbolji dan za ulaganje bio je prije deset godina, drugi najbolji je danas.
Ulagati se može u obveznice, dionice, treći stup, kriptovalute, zlato, ili hrvatima omiljeno – nekretnine…Uzmite si korisnu literaturu, poslušajte nekoliko podcasta, odite na predavanje ili si uplatite konzultacije, na taj ćete način biti spremni i dovoljno informirani za prvi korak.
“He who buys what he does not need, steals from himself” – Swedish Proverb
Za kraj promotrimo što nam o štednji ima reći jedna od najbogatijih država na svijetu. Onaj koji kupuje ono što mu ne treba, ni ne znajući krade sebe sama. Nad ovim se riječima vjerojatno svatko može preispitati i čak posumnjati da je možda i sam svoj najveći lopov, ali ne treba ni žuriti s krivicom.
Sasvim je u redu svoj zarađen novac potrošiti na ono što nas zabavlja i samim time se nagraditi, ali postoji li granica koja razlučuje nagradu od bezrazložnog trošenja? Da, postoji i tanka je, lako je nepromišljeno prijeći s jedne strane na drugu. Zato je važno svaki veći trošak dobro odvagnuti. Možda ne nužno ni veći, i oni se mali nagomilaju, tako da idući put kad se uhvatite kako navečer sjedite na kauču i skrolate Temu-om kupujući još nepotrebnih stvari za koje nema mjesta u stanu, sjeti se Šveđana i poruke koju vam šalju, zatim ugasite mobitel i “ne kradite sami sebe!“