Krajem 2022. je zabilježen značajan rast depozita građana kao posljedica uvođenja eura, no rast depozita građana je nastavljen unatoč povećanoj osnovici te je u kolovozu 2024. iznosio 2,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Udjel oročenih depozita je povećan s 22 posto na 27 posto u istom razdoblju zbog rasta depozitnih kamatnih stopa. Prosječna kamatna stopa na oročene depozite građana je u kolovozu prošle godine iznosila 1,35 posto, a u kolovozu ove godine 1,78 posto.
Banke kontinuirano ulažu značajna sredstva u digitalizaciju svojih usluga i proizvoda što ima izravan utjecaj na obavljanje platnih transakcija uz pomoć naprednih tehnologija elektronskim putem. Udjel elektroničkih naloga u ukupnim kreditnim nalozima potrošača nastavio je rasti sa 75 posto u prvoj polovini 2023. na 78 posto u istom razdoblju 2023. Značajniji rast primjećen je i kod naloga zadanih putem mobilnih uređaja koji prema zadnjim podacima predstavljaju 92% u strukturi samo elektroničkih naloga potrošača, što predstavlja povećanje za 4 postotna boda na godišnjoj razini.
Gustoća tehnološke mreže sa 133 bankomata na 100 tisuća stanovnika i oko 140 tisuća EFTPOS uređaja usporediva je s nekima od najrazvijenijih država članica EU.
Potrošači i dalje prepoznaju banke kao partnere i utočišta sigurne štednje. Hrvatske banke imaju omjer ukupnoga kapitala veći od 22 posto i prema tom kriteriju nalaze se među ponajbolje kapitaliziranima u svijetu. To je jamstvo sigurnosti štednje građana kao i sposobnosti banaka da kroz pružanje usluga i ponudu kredita podupru daljnji gospodarski rast, investicije i otvaranje novih radnih mjesta.
Foto: Pexels