S&P 500: Kako ulagati u najpoznatiji američki indeks putem ETF-ova
S&P 500 jedan je od najpoznatijih i najpraćenijih dioničkih indeksa na svijetu te jedna od najčešćih polazišnih točaka za pasivne investitore. Prati ga velik broj ETF-ova koji ulagačima omogućuju jednostavan i troškovno učinkovit pristup američkom tržištu dionica.
Indeks S&P 500 prati približno 500 vodećih američkih kompanija čijim se dionicama trguje na američkim burzama, NYSE-u i Nasdaqu, a zajedno pokrivaju oko 80% ukupne tržišne kapitalizacije američkih javnih kompanija, s agregatnom kapitalizacijom od preko $61 bilijun.
Zbog toga se S&P 500 često koristi kao pokazatelj kretanja američkog tržišta i referentna vrijednost za usporedbu uspješnosti investicijskih fondova, portfelja i upravitelja.
Iako naziv indeksa upućuje na 500 kompanija, broj pojedinačnih dionica može biti nešto veći zbog uključivanja različitih klasa dionica pojedinih kompanija. Primjer su dionice Alphabeta klase A i klase C, koje su obje zasebno uključene u indeks.
Preteča današnjeg indeksa pojavila se 1923. godine i pratila je 233 američke kompanije, a izračunavala se jednom tjedno. Godine 1926. uveden je indeks sastavljen od 90 dionica, koji se izračunavao svakodnevno.
S&P 500 u današnjem obliku pokrenut je 4. ožujka 1957. godine. Proširenjem na 500 kompanija, indeks je trebao pružiti širi i reprezentativniji prikaz američkog tržišta dionica.
S&P 500 ponderiran je prema tržišnoj kapitalizaciji, odnosno tržišnoj vrijednosti kompanije, prilagođenoj slobodno raspoloživim dionicama. To znači da veće kompanije imaju veći udio i snažnije utječu na kretanje indeksa.
Ako kompanija čini 7% indeksa, rast njezine dionice od 10% indeksu bi pridonio približno 0,7 postotnih bodova. Kompanija s udjelom od 0,1% pri jednakom bi rastu pridonijela tek oko 0,01 postotni bod. Zbog toga S&P 500 može porasti čak i kada većina njegovih sastavnica pada, ako nekoliko najvećih kompanija ostvari dovoljno snažan rast.
Ponderi se mijenjaju zajedno s tržišnim cijenama. Kada vrijednost kompanije raste brže od ostatka tržišta, povećava se i njezin udio u indeksu. Kada cijena njezine dionice pada, smanjuje se i njezin udio. Te se promjene odražavaju i na strukturu ETF-a koji prati indeks.
Takav način ponderiranja pruža izloženost približno 500 kompanija iz svih glavnih sektora, ali ulaganje nije ravnomjerno raspoređeno. Kao što je vidljivo na slici, deset najvećih pozicija čini 36,39% portfelja. To znači da je od svakih €100 uloženih u ETF približno €36,39 izloženo deset najvećih pozicija, dok je preostalih €63,61 raspoređeno između ostalih 490 sastavnica.
Koncentracija je vidljiva i na sektorskoj razini jer informacijska tehnologija čini 37,98% portfelja. Kretanje najvećih tehnoloških kompanija može znatno utjecati na rezultat cijelog indeksa.
S&P 500 pruža široku izloženost velikim američkim kompanijama, ali ne predstavlja potpuno globalno diverzificiran portfelj. Mnoge njegove sastavnice posluju širom svijeta, no to nije isto što i izravno ulaganje u kompanije iz Europe, Japana, Kine, Indije i drugih tržišta.
Povijesna serija prinosa, koja uključuje i podatke prethodnika današnjeg S&P-a 500, obuhvaća razdoblje od 1928. do 2025. godine. Riječ je o ukupnim prinosima, koji uključuju promjenu vrijednosti indeksa i reinvestirane dividende.
Prema tim podacima, $100 uloženih početkom 1928. do kraja 2025. naraslo bi na $1.157.598,95. To odgovara složenoj godišnjoj stopi prinosa od 10,02%. Riječ je o prosjeku za cijelo razdoblje, što ne znači da je indeks svake godine rastao po toj stopi.
S&P 500 ostvario je pozitivan prinos u 72 od ukupno 98 promatranih godina. Najveći godišnji rast zabilježen je 1954. i iznosio je 52,56%, dok je najveći pad ostvaren 1931., kada je indeks izgubio 43,84%.
Velike razlike između pojedinih godina vidljive su i u novijem razdoblju. Ukupni prinos iznosio je -18,04% u 2022., zatim +26,06% u 2023., +24,88% u 2024. i +17,78% u 2025. godini.
Od početka 2026. do 28. srpnja, S&P 500 porastao je 8,52% i dosegnuo 7.428,78 bodova. Kada se uključe dividende, ukupan prinos od početka godine iznosio je 9,23%.
Povijesni prinosi ne jamče buduće rezultate, ali pokazuju važnost dugog vremenskog horizonta i reinvestiranja dividendi.
Mali ulagatelji iz Hrvatske i drugih država Europske unije mogu ulagati u S&P 500 putem UCITS ETF-ova dostupnih na europskim burzama.
Prema veličini fonda u eurima, najveći su:
iShares Core S&P 500 UCITS ETF
Vanguard S&P 500 UCITS ETF
Invesco S&P 500 UCITS ETF
iShares Core S&P 500 UCITS ETF USD (Acc), s ISIN-om IE00B5BMR087, najveći je među njima, s približno €130,82 mlrd imovine. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,07%.
Tickeri: Xetra: SXR8 (€), Euronext Amsterdam: CSPX (€), Borsa Italiana: CSSPX (€), London Stock Exchange: CSPX ($), CSP1 (£), SIX Swiss Exchange: CSSPX ($).
Vanguard S&P 500 UCITS ETF (USD) Distributing, s ISIN-om IE00B3XXRP09, upravlja imovinom od približno €45,18 mlrd. Riječ je o distribuirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom, a dividende isplaćuje tromjesečno. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,07%.
Tickeri: Xetra: VUSA (€), Euronext Amsterdam: VUSA (€), Borsa Italiana: VUSA (€), London Stock Exchange: VUSD ($), VUSA (£), SIX Swiss Exchange: VUSA (CHF).
Invesco S&P 500 UCITS ETF, s ISIN-om IE00B3YCGJ38, upravlja imovinom od približno €36,21 mlrd. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati sintetičkom replikacijom. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,05%, uz 0,072% swap naknade.
Tickeri: Xetra: P500 (€), Euronext Amsterdam: SPXS (€), Borsa Italiana: SPXS (€), London Stock Exchange: SPXS ($), SPXP (GBX), SIX Swiss Exchange: SPXS ($).
Na europskom je tržištu dostupno 34 ETF-a koji prate S&P 500, s godišnjim troškovima koji se trenutačno kreću između približno 0,03% i 0,17%. Ti su troškovi već uključeni u cijenu ETF-a te se ne naplaćuju zasebno.
Budući da se veličina fonda, troškovi i burzovna uvrštenja mogu mijenjati, ostale i najnovije informacije najbolje je provjeriti u Factsheetu pojedinog ETF-a, dostupnom na službenoj stranici izdavatelja.
S&P 500 može biti dovoljan pasivnom ulagaču koji želi jednostavnu i troškovno učinkovitu izloženost velikim američkim kompanijama. Jednim ETF-om dobiva udio u približno 500 kompanija, bez potrebe za samostalnim odabirom pojedinačnih dionica ili pokušajem predviđanja budućih tržišnih kretanja.
Prednost takvog pristupa nije samo jednostavnost. Prema izvještaju SPIVA, približno 91% aktivno upravljanih američkih fondova usmjerenih na velike kompanije ostvarilo je slabiji rezultat od S&P-a 500 tijekom 20 godina zaključno s 30. lipnja 2025. To ne znači da će svaki aktivni fond zaostajati, ali pokazuje koliko je teško dugoročno nadmašivati indeks.
Je li S&P 500 dovoljan, ovisi o tome kakvu izloženost ulagač želi. Ako je cilj ulaganje prvenstveno u velike američke kompanije, jedan ETF koji prati S&P 500 može samostalno ispuniti tu ulogu. Ako ulagač želi širu geografsku diverzifikaciju, može uključiti i druga tržišta ili odabrati globalni ETF.
Pritom treba uzeti u obzir da globalni ETF-ovi već velik dio portfelja ulažu u američke kompanije, uključujući najveće sastavnice S&P-a 500. Dodavanje S&P 500 ETF-a takvom portfelju prvenstveno povećava izloženost američkom tržištu, umjesto da proširuje geografsku diverzifikaciju.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, ponderi, troškovi fondova, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
