Postavili ste cilj. Izračunali koliko biste mjesečno trebali odvajati. Možda ste napravili i tablicu koja pokazuje da je plan potpuno izvediv.
A onda dođe petak.
Kolege predlože piće nakon posla, na mobitelu se pojavi oglas za tenisice koje već nekoliko dana gledate, a dostava večere čini se puno privlačnijom od kuhanja. Do nedjelje navečer plan štednje ponovno postaje nešto čime ćete se „ozbiljno početi baviti od prvog u mjesecu”.
Većina financijskih planova ne propadne zbog pogrešnog izračuna. Propadne u desecima malih odluka koje svakodnevno donosimo gotovo automatski.
Znati koliko biste trebali uštedjeti relativno je jednostavno. Mnogo je teže taj novac ne potrošiti.
Štednja se danas natječe s cijelom industrijom potrošnje
Nikada nije bilo lakše potrošiti novac. Kupnja traje nekoliko sekundi, kartica je spremljena u aplikaciji, a oglasi vas prate od društvenih mreža do internetskih trgovina.
Trgovci dobro znaju što ste pregledavali, što ste ostavili u košarici i kada je najveća vjerojatnost da ćete popustiti. Popusti imaju rok trajanja, zalihe su navodno pri kraju, a besplatna dostava dostupna je samo ako potrošite još malo.
Svaka od tih poruka osmišljena je kako bi skratila vrijeme između želje i kupnje.
Zato štednja sve manje ovisi o tome znate li napraviti kućni proračun, a sve više o tome imate li sustav koji vas štiti od impulzivnih odluka.
Samodisciplina pritom ne znači da si morate zabraniti svako zadovoljstvo. Ona znači da unaprijed odlučujete što vam je važno i da toj odluci dajete prednost pred kratkotrajnim uzbuđenjem kupnje.
Cilj mora biti konkretniji od „želim više štedjeti”
Cilj poput „moram manje trošiti” teško je pratiti jer ne govori što točno trebate napraviti.
Mnogo je korisnije zapisati:
„Želim uštedjeti 3.000 eura za fond za nepredviđene situacije do lipnja sljedeće godine.”
Takav cilj ima iznos, svrhu i rok. Nakon toga ga treba pretvoriti u redovitu radnju.
Ako vam je za ostvarenje cilja potrebno 250 eura mjesečno, provjerite može li vaš proračun podnijeti taj iznos. Ako ne može, cilj ne treba odmah odbaciti. Možete produljiti rok, smanjiti cilj, pronaći dodatni prihod ili kombinirati više manjih promjena.
Važno je da plan odgovara stvarnom životu. Previše ambiciozan plan često završi odustajanjem nakon prvog nepredviđenog troška.
Dobar cilj treba biti dovoljno izazovan da vas pokrene, ali i dovoljno realan da ga možete ponavljati iz mjeseca u mjesec.
Veliki cilj razlomite na male poteze
Štednja od nekoliko tisuća eura može djelovati nedostižno. Tjedni prijenos od 25 ili 50 eura izgleda mnogo izvedivije.
Što je radnja manja i češća, lakše postaje dijelom rutine.
Umjesto da krajem mjeseca pokušavate pronaći 300 eura koji su „ostali”, možete odvojiti 75 eura svaki tjedan. Umjesto jedne velike dodatne uplate duga, možete postaviti manju uplatu nakon svake plaće.
Veliki financijski pomaci često nastaju iz dosadnih, ponavljajućih odluka. Njihova snaga dolazi upravo iz toga što se događaju redovito.
Napredak mora biti vidljiv
Štednja može djelovati nezahvalno jer odricanje osjećate odmah, dok je korist udaljena mjesecima ili godinama.
Zato pomaže vizualno pratiti napredak.
Možete napraviti jednostavnu tablicu, označavati svaki otplaćeni dio duga ili pratiti kako raste iznos na štednom računu. Netko će koristiti aplikaciju, netko bilježnicu, a netko običan papir zalijepljen na hladnjak.
Alat je manje važan od osjećaja da se cilj pomiče.
Svaka označena rata, svaki novi iznos na računu i svaki mjesec u kojem ste se držali plana daje mozgu malu nagradu. Dugoročni cilj tako prestaje biti apstraktna brojka i postaje niz ostvarenih koraka.
Pritom ima smisla pratiti i ukupnu neto vrijednost: koliko iznose vaša imovina i štednja kada se od njih oduzmu dugovi. Početna brojka možda neće biti ugodna, ali upravo ona daje realnu početnu točku.
Okruženje utječe na potrošnju više nego što mislimo
Navike ljudi s kojima provodimo vrijeme lako postaju i naše navike.
Ako se druženja uvijek vrte oko skupih večera, vikend-putovanja i kupnje, teško je dugoročno održavati drugačiji financijski ritam. S druge strane, lakše je ostati dosljedan kada imate osobu s kojom možete otvoreno razgovarati o štednji, dugovima i financijskim ciljevima.
To ne znači da trebate mijenjati prijatelje ili odbijati svaki izlazak.
Možete unaprijed odrediti iznos za zabavu i unutar njega birati ono što vam je najvažnije. Jedno piće umjesto tri, ručak umjesto večere ili druženje kod kuće mogu znatno smanjiti račun, a da se pritom ne odreknete društvenog života.
Financijska disciplina lakša je kada se ne osjećate kao da ste stalno kažnjeni.
Naučite prepoznati razliku između potrebe i trenutne želje
Mnoge kupnje djeluju hitno samo dok ih gledamo.
Prije nego što nešto kupite, zastanite i pitajte se:
Treba li mi ovo sada?
Hoću li ovu stvar koristiti dovoljno često?
Imam li već nešto što može poslužiti istoj svrsi?
Bih li ovo kupio i bez popusta?
Kod želja često pomaže pravilo čekanja. Za manju kupnju pričekajte 24 ili 48 sati. Za skuplju kupnju uzmite tjedan dana.
Želja koja preživi razdoblje čekanja vjerojatno je stvarna. Velik dio impulsa nestat će čim se udaljite od oglasa, trgovine ili osjećaja da nešto morate kupiti odmah.
Prije kupnje pogledajte što već imate
Nova stvar često nije jedino rješenje.
Odjeća koju više ne nosite može se prodati. Namještaj se može popraviti ili preurediti. Elektronički uređaj koji skuplja prašinu možda vrijedi više nego što mislite.
Prodaja nepotrebnih stvari može imati dvostruki učinak: oslobađa prostor i stvara novac za cilj koji vam je važniji.
Ponekad ćete shvatiti i da vam nova stvar uopće ne treba. Dovoljno je reorganizirati prostor, popraviti ono što već posjedujete ili prestati gomilati predmete koji su kupljeni iz dosade.
Automatizirajte odluke koje ne želite donositi svaki mjesec
Samodisciplina je ograničen resurs. Što se češće morate uvjeravati da nešto napravite, veća je mogućnost da ćete odustati.
Automatski prijenos na štednju zato je jedan od najučinkovitijih financijskih poteza.
Nalog možete postaviti dan nakon plaće, dok je novac još na računu. Tako štednja postaje redovni trošak, poput najamnine, kredita ili računa.
Isto vrijedi za otplatu duga ili ulaganje. Redovita automatska uplata uklanja mjesečno pregovaranje sa samim sobom.
Iznos treba biti realan. Automatska uplata koja vas svakog mjeseca ostavlja bez dovoljno novca za osnovne troškove brzo će stvoriti stres i vjerojatno završiti ukidanjem cijelog plana.
Bolje je redovito odvajati 30 eura nego postaviti 200 eura, pa ih svaki mjesec vraćati na tekući račun.
Fond za nepredviđene situacije mora biti dostupan, ali odvojen
Fond za nepredviđene situacije služi za kvar automobila, hitan popravak u domu, zdravstveni trošak ili razdoblje bez prihoda.
Taj novac treba biti dovoljno dostupan da ga možete upotrijebiti kada nastane stvarna potreba, ali ne toliko dostupan da ga trošite na vikend-putovanje ili novu odjeću.
Zaseban štedni račun stvara korisnu psihološku udaljenost. Ako račun nudi i kamatu na štednju, novac će barem djelomično zadržavati vrijednost dok čeka svoju svrhu.
Kod izbora računa treba provjeriti kamatnu stopu, naknade, uvjete povlačenja i koliko brzo možete doći do novca.
Štednja ne mora biti savršena da bi bila uspješna
Jedan loš mjesec ne poništava sve što ste napravili.
Neočekivani trošak, godišnji odmor ili razdoblje nižih prihoda mogu privremeno usporiti plan. Problem nastaje kada kratki prekid pretvorite u potpuno odustajanje.
Financijska disciplina razvija se povratkom planu.
Možda ćete jedan mjesec uštedjeti manje. Sljedeći mjesec možete nastaviti s redovitim iznosom. Ne morate se kažnjavati dvostrukim uplatama ni pokušavati nadoknaditi sve odjednom.
Dosljednost tijekom više godina važnija je od savršenstva tijekom nekoliko tjedana.
Treba li vam visoka plaća da biste bili dobar štediša?
Viši prihodi svakako olakšavaju štednju, osobito kada su osnovni životni troškovi visoki. Ipak, veća plaća sama po sebi ne jamči da će više novca ostati na računu.
Kako prihodi rastu, često rastu i očekivanja, troškovi stanovanja, automobila, putovanja i životnog stila.
Zbog toga se navika odvajanja novca isplati graditi i s manjim iznosima. Osoba koja nauči redovito odvajati 20 ili 50 eura lakše će povećati taj iznos kada joj prihodi porastu.
Početni iznos može biti malen. Važno je da postoji.
Najjednostavniji početak
Odaberite jedan cilj.
Odredite mali iznos koji možete redovito izdvajati bez ugrožavanja osnovnih troškova.
Postavite automatski prijenos.
Pratite napredak jednom mjesečno.
To možda neće djelovati kao velika financijska strategija. Upravo takvi jednostavni sustavi najčešće prežive stvarni život.
Tablica može pokazati put, ali neće ga prijeći umjesto vas. Do cilja vode odluke koje ponavljate kada nitko ne gleda, kada je popust primamljiv i kada vam se čini da jedan mali trošak neće napraviti razliku.
Jedan trošak doista vjerojatno neće napraviti veliku razliku. Navika koju iza njega gradite hoće.