Russell 2000 jedan je od najpraćenijih indeksa američkih kompanija male tržišne kapitalizacije. Za razliku od S&P-a 500, Nasdaq-100 i Dow Jonesa, ne prati najveće američke kompanije, nego približno 2.000 manjih kompanija. Zbog velikog broja sastavnica koncentracija na pojedinačne kompanije vrlo je niska, ali je indeks snažnije povezan s američkim gospodarstvom te je osjetljiviji na promjene kamatnih stopa i uvjeta financiranja.
Što je Russell 2000 i kada je nastao?
Za razumijevanje indeksa najprije treba objasniti odnos između indeksa Russell 1000, Russell 2000 i Russell 3000. Pri redovnom sastavljanju indeksa prihvatljive američke kompanije rangiraju se od najveće prema najmanjoj na temelju ukupne tržišne kapitalizacije.
Russell 1000 prati približno 1.000 najvećih kompanija, odnosno kompanije rangirane približno od 1. do 1.000. mjesta. U njemu se nalaze najveće američke kompanije poput Nvidije, Alphabeta, Applea, Microsofta, Amazona i Mete.
Russell 2000 prati sljedećih približno 2.000 kompanija, odnosno kompanije rangirane približno od 1.001. do 3.000. mjesta. Russell 1000 i Russell 2000 međusobno se ne preklapaju, a zajedno čine Russell 3000.
Broj 2.000 u nazivu indeksa označava približan broj njegovih sastavnica. Russell 2000 također ne prati 2.000 najmanjih kompanija na cijelom američkom tržištu, nego 2.000 kompanija koje dolaze nakon približno 1.000 najvećih unutar Russell 3000 indeksa.
Indeks je pokrenut 1. siječnja 1984. godine zajedno s indeksima Russell 1000 i Russell 3000. Njegova povijesna serija počinje 31. prosinca 1978., pri čemu su podaci prije službenog pokretanja indeksa izračunati naknadno na temelju njegove metodologije.
Kako se biraju kompanije i određuju njihovi udjeli?
Russell 2000 sastavlja se prema unaprijed određenim pravilima, bez odbora koji pojedinačno odlučuje o uključivanju kompanija. Kompanija mora biti klasificirana kao američka, njezinim se dionicama mora trgovati na odgovarajućoj američkoj burzi te mora zadovoljiti uvjete povezane s tržišnom kapitalizacijom, cijenom dionice, slobodno raspoloživim dionicama i glasačkim pravima.
OTC dionice, SPAC-ovi, zatvoreni investicijski fondovi, BDC-ovi i američke potvrde o stranim dionicama, odnosno ADR-ovi, ne mogu biti uključeni. Za razliku od S&P-a 500, kompanija ne mora poslovati profitabilno kako bi ušla u indeks.
Kompanije se pri odabiru rangiraju prema ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji. Prema osnovnoj metodologiji, prvih približno 1.000 ulazi u Russell 1000, a sljedećih približno 2.000 u Russell 2000. Kako manje promjene tržišne kapitalizacije ne bi uzrokovale česte prijelaze između indeksa, oko granice između njih primjenjuje se zona zadržavanja. Postojeća sastavnica može ostati u istom indeksu ako je granicu prešla samo neznatno.
Od 2026. godine potpuna revizija sastava provodi se dvaput godišnje, u lipnju i prosincu. Pri reviziji u lipnju 2026. glavna granica između indeksa Russell 1000 i Russell 2000 iznosila je približno $5,7 mlrd tržišne kapitalizacije, dok je najmanja kompanija u Russell 2000 indeksu vrijedila približno $146,4 mil.
Nakon odabira kompanija, njihovi se udjeli određuju prema tržišnoj kapitalizaciji prilagođenoj slobodno raspoloživim dionicama. To znači da veće kompanije unutar indeksa imaju veći udio i snažnije utječu na njegovo kretanje, dok kompanije na donjem dijelu indeksa imaju vrlo male pojedinačne udjele.
Kao što je vidljivo na slici, deset najvećih pozicija čini samo 3,41% portfelja. To znači da je od svakih €100 uloženih u ETF približno €3,41 izloženo deset najvećih pozicija, dok je preostalih €96,59 raspoređeno između ostalih sastavnica.
Koncentracija je znatno izraženija na sektorskoj razini. Zdravstveni sektor čini 20,02% portfelja, financijski sektor 17,96%, industrijske kompanije 15,95%, a informacijska tehnologija 12,04%.
Russell 2000 pruža široku izloženost američkim kompanijama male tržišne kapitalizacije, ali ne predstavlja cijelo američko tržište. U njemu nema najvećih kompanija iz indeksa Russell 1000, dok je izloženost kompanijama izvan SAD-a vrlo ograničena. Budući da njegove sastavnice u prosjeku veći dio prihoda ostvaruju u SAD-u, rezultat indeksa snažnije ovisi o kretanju američkog gospodarstva.
Što govore povijesni prinosi?
Prema podacima FTSE Russella za razdoblje od 29. prosinca 1978. do 30. travnja 2026., cjenovni indeks Russell 2000 ostvario je složenu godišnju stopu prinosa od 9,38%. Kada se uključe reinvestirane dividende, složena godišnja stopa ukupnog prinosa iznosila je 11,23%.
U istom je razdoblju godišnja volatilnost iznosila 20,10%, u usporedbi sa 17,51% za Russell 1000. Povijesni rast Russell 2000 indeksa bio je praćen većim oscilacijama nego rast indeksa najvećih američkih kompanija.
Najveći godišnji cjenovni rast zabilježen je 2003. godine i iznosio je 45,37%. Najveći godišnji pad ostvaren je 2008. godine, kada je indeks izgubio 34,80%.
Kada se uključe reinvestirane dividende, Russell 2000 ostvario je ukupan prinos od -20,44% u 2022. godini. Nakon toga uslijedio je rast od 16,93% u 2023., 11,54% u 2024. i 12,81% u 2025. godini.
Od početka 2026. do 28. srpnja cjenovni indeks Russell 2000 porastao je približno 19,01% i dosegnuo 2.953,80 bodova. Zaključno s 30. lipnja, kada se uključe reinvestirane dividende, ukupan prinos od početka godine iznosio je 22,57%.
Povijesni prinosi ne jamče buduće rezultate. Posebno treba uzeti u obzir da manje kompanije često imaju ograničeniji pristup kapitalu, slabiju pregovaračku poziciju i veću osjetljivost na kamatne stope i usporavanje gospodarstva.
Koji UCITS ETF-ovi prate Russell 2000?
Mali ulagatelji iz Hrvatske i drugih država Europske unije mogu ulagati u Russell 2000 putem UCITS ETF-ova dostupnih na europskim burzama.
Prema veličini pojedine klase fonda u eurima, najveći su:
-
State Street SPDR Russell 2000 U.S. Small Cap UCITS ETF
-
Xtrackers Russell 2000 UCITS ETF
-
Amundi Russell 2000 UCITS ETF
State Street SPDR Russell 2000 U.S. Small Cap UCITS ETF (Acc), s ISIN-om IE00BJ38QD84, najveći je među njima, s približno €4,69 mlrd imovine. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom replikacijom uz optimizirani odabir sastavnica. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,30%.
Tickeri: Xetra: ZPRR (€), Euronext Paris: R2US (€), Borsa Italiana: R2US (€), London Stock Exchange: R2US ($), R2SC (GBX), SIX Swiss Exchange: R2US (CHF).
Xtrackers Russell 2000 UCITS ETF 1C, s ISIN-om IE00BJZ2DD79, upravlja imovinom od približno €2,42 mlrd. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati fizičkom potpunom replikacijom. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,30%.
Tickeri: Xetra: XRS2 (€), Borsa Italiana: XRS2 (€), London Stock Exchange: XRSU ($), XRSG (GBX), SIX Swiss Exchange: XRS2 (CHF).
Amundi Russell 2000 UCITS ETF EUR (C), s ISIN-om LU1681038672, upravlja imovinom od približno €744 mil. Riječ je o akumulirajućem ETF-u koji indeks prati sintetičkom replikacijom putem swapa. Godišnji tekući trošak (TER) iznosi 0,35%, dok zasebna swap naknada nije iskazana u aktualnom Factsheetu ni KID-u.
Tickeri: Xetra: RS2K (€), Euronext Paris: RS2K (€), Borsa Italiana: RS2K (€), SIX Swiss Exchange: RS2K (€).
Godišnji troškovi UCITS ETF-ova koji prate Russell 2000 trenutačno se kreću između približno 0,20% i 0,35%. Ti su troškovi već uključeni u cijenu ETF-a te se ne naplaćuju zasebno.
Budući da se veličina fonda, troškovi, swap naknade i burzovna uvrštenja mogu mijenjati, ostale i najnovije informacije najbolje je provjeriti u Factsheetu pojedinog ETF-a, dostupnom na službenoj stranici izdavatelja.

Je li Russell 2000 dovoljan pasivnom ulagaču?
Russell 2000 može odgovarati pasivnom ulagaču koji svjesno želi izloženost američkim kompanijama male tržišne kapitalizacije. Jednim ETF-om dobiva udio u približno 2.000 kompanija, pri čemu deset najvećih pozicija čini tek mali dio portfelja.
Ipak, velik broj sastavnica ne znači da je riječ o potpuno diverzificiranom portfelju. Sve su kompanije povezane s američkim tržištem, u indeksu nema najvećih američkih kompanija, a ne postoji ni uvjet profitabilnosti. Njegove sastavnice mogu biti osjetljivije na rast troškova financiranja, usporavanje gospodarstva i smanjenu dostupnost kapitala.
Ako ulagač već posjeduje ETF koji prati S&P 500, dodavanje Russell 2000 ETF-a uglavnom donosi izloženost novim kompanijama i proširuje portfelj prema kompanijama manje tržišne kapitalizacije. To ga razlikuje od dodavanja Nasdaq-100 ili Dow Jones ETF-a, čije se najveće sastavnice već velikim dijelom nalaze u S&P-u 500.
Kod globalnih ETF-ova treba provjeriti koji indeks prate. Indeksi usmjereni na velike i srednje kompanije uglavnom ne uključuju small-cap segment, dok globalni indeksi s oznakama All Cap ili IMI već mogu sadržavati i američke kompanije male tržišne kapitalizacije.
Russell 2000 može služiti kao dodatni dio portfelja kojim se povećava izloženost američkim small-cap kompanijama. Kao samostalno ulaganje može odgovarati osobi koja namjerno želi upravo taj tržišni segment i prihvaća njegove veće oscilacije, ali ne predstavlja zamjenu za široko diverzificiran američki ili globalni indeks.
PROČITAJTE JOŠ
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski, pravni ni porezni savjet. Sastav indeksa, ponderi, troškovi fondova, tickeri i njihova dostupnost mogu se promijeniti, pa prije ulaganja treba provjeriti aktualni KID, prospekt i ponudu pojedinog brokera.