U povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, najnoviji podaci pokazuju zabrinjavajuće trendove vezane uz siromaštvo u Hrvatskoj, ali i u usporedbi s ostatkom Europe. U 2023. godini, oko 19,3 posto hrvatskog stanovništva nalazi se u riziku od siromaštva. Ovaj postotak raste na 24,4 posto ako se isključe socijalni transferi, a kada se isključe i mirovine, stopa doseže 38,4 posto.
Posebno su ugrožene starije osobe (65 i više godina), među kojima je stopa rizika čak 34,8 posto, dok je kod nešto mlađih generacija (25-54 godine) ta stopa znatno niža, oko 12,6 posto (DZZS).
U Europskoj uniji, Hrvatska se nalazi u gornjem dijelu ljestvice po siromaštvu starijih osoba i nezaposlenosti
Prema podacima, četvrta je u Europi po siromaštvu među starijima, dok se, po ukupnom riziku od siromaštva, nalazi na osmom mjestu s 19,2 posto stanovništva koje živi blizu praga rizika od siromaštva.
Regionalne razlike unutar Hrvatske dodatno otežavaju situaciju: Panonska Hrvatska, koja obuhvaća najsiromašnije krajeve, bilježi stopu rizika od siromaštva od čak 29,4 posto, dok je u Zagrebu ta stopa tek 10,5 posto. Ovi podaci ukazuju na ozbiljne socijalne izazove s kojima se suočava ruralna Hrvatska u usporedbi s urbanim sredinama.
Poražavajući je podatak da si gotovo 50 posto građana ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora, dok 48,9 posto ne može podmiriti neočekivani financijski trošak od oko 350 eura iz vlastitih sredstava (primjerice za kvar kućanskog uređaja ili neplanirani medicinski trošak). 14,2 posto kućanstava kasni s plaćanjem osnovnih računa (npr. režija, najamnine ili kredita) zbog financijskih poteškoća, a 7,8 posto građana nije si u mogućnosti priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan.
Menstrualno siromaštvo
Situacija s pristupom higijenskim potrepštinama, osobito ulošcima za žene, poznata je kao menstrualno siromaštvo i sve je češća tema u Hrvatskoj, kao i diljem svijeta. Menstrualno siromaštvo odnosi se na nemogućnost pristupa osnovnim higijenskim potrepštinama poput uložaka i tampona zbog financijskih poteškoća.
Prema istraživanju iz 2021., procjenjuje se da 10 posto žena u Hrvatskoj ne može redovito priuštiti menstrualne potrepštine, što posebno pogađa učenice i studentice s nižim prihodima. Menstrualno siromaštvo nije samo pitanje financija, već i društvene stigme te nedostatka informacija o menstrualnom zdravlju.
Neke škole u Hrvatskoj već su počele nuditi besplatne menstrualne potrepštine kako bi se smanjio pritisak na djevojke koje nisu u mogućnosti priuštiti ih. Iako ove inicijative postoje, sustavna rješenja još nisu uvedena na državnoj razini, što ukazuje na potrebu za daljnjom borbom protiv menstrualnog siromaštva.
U Europi, neke zemlje već su uvele programe za besplatne uloške, poput Škotske, koja je prva država u svijetu koja je omogućila besplatan pristup svim menstrualnim proizvodima. Hrvatske nevladine organizacije i aktivisti također pozivaju na slične promjene, ističući da bi to smanjilo nejednakost i poboljšalo kvalitetu života mnogih žena.
Koje su sve aktualne socijalne mjere za suzbijane siromaštva u Hrvatskoj?
1. Zajamčena minimalna naknada (ZMN)
Zajamčena minimalna naknada je osnovna socijalna pomoć koju pruža država osobama i kućanstvima koja nemaju dovoljno sredstava za život. Visina naknade ovisi o broju članova kućanstva, a cilj joj je osigurati osnovnu egzistenciju najugroženijima.
2. Pomoć za troškove stanovanja
Osobe koje primaju ZMN također imaju pravo na pomoć za pokrivanje troškova stanovanja, što uključuje subvencije za najam i komunalne usluge (voda, struja, plin). Ova mjera pomaže kućanstvima u smanjenju troškova životnih potreba.
3. Dječji doplatak
Dječji doplatak pomaže obiteljima s nižim prihodima u pokrivanju troškova odgoja i obrazovanja djece. Iznos doplatka varira ovisno o primanjima obitelji i broju djece, a cilj mu je smanjiti rizik od siromaštva djece.
4. Naknada za nezaposlene
Nezaposleni imaju pravo na novčanu naknadu tijekom ograničenog vremena nakon gubitka posla, pod uvjetom da su prethodno bili zaposleni i ispunili uvjete za naknadu. Ova mjera omogućuje privremenu financijsku podršku dok osoba ne pronađe novi posao.
5. Socijalne usluge za starije i nemoćne
Hrvatska nudi brojne socijalne usluge za starije i nemoćne osobe, uključujući skrb kod kuće, smještaj u ustanovama te financijske naknade za one s malim mirovinama ili bez mirovine.
6. Programi zapošljavanja
Kako bi se smanjila nezaposlenost, posebno među mladima i dugotrajno nezaposlenima, Hrvatska provodi razne programe aktivnog zapošljavanja, uključujući poticaje za zapošljavanje, subvencije za samozapošljavanje, kao i programe obrazovanja i osposobljavanja.
7. Jednokratne novčane pomoći
U slučajevima neočekivanih životnih teškoća ili hitnih potreba (npr. bolesti ili elementarne nepogode), kućanstva mogu zatražiti jednokratnu novčanu pomoć.
8. Pomoć za obitelji i djecu
Postoje i specifične mjere usmjerene na obitelji s djecom, uključujući subvencije za vrtiće, besplatne udžbenike i obroke u školama, kao i besplatni prijevoz za učenike i studente s nižim prihodima.
Foto: Unsplash