Regres 2026.: koliko se može isplatiti neoporezivo i što trebaju znati radnici i poslodavci
Regres je jedna od onih isplata koje se u praksi najviše vežu uz ljeto, godišnji odmor i barem malo lakše planiranje kućnog budžeta. Za radnike je to dodatni novac u trenutku kada troškovi često rastu. Za poslodavce je to način da pokažu brigu za zaposlenike, ali i područje u kojem treba paziti na porezna pravila, interne akte i ukupne iznose isplaćene tijekom godine.
U 2026. godini regres se i dalje može isplatiti neoporezivo, ali samo unutar propisanog godišnjeg limita za prigodne nagrade. Upravo tu često nastaju nesporazumi, jer se limit ne odnosi samo na regres, nego na zbroj više mogućih isplata tijekom godine.
Regres je prigodna nagrada koja se najčešće isplaćuje povodom korištenja godišnjeg odmora. U pravilu nije automatsko zakonsko pravo svakog radnika, nego ovisi o tome je li pravo na regres uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili odlukom poslodavca.
Ako je regres predviđen nekim od tih akata, poslodavac ga mora isplatiti pod uvjetima koji su ondje navedeni. Ako takvo pravo nije unaprijed definirano, poslodavac može sam odlučiti hoće li ga isplatiti, kome, u kojem iznosu i pod kojim kriterijima.
U praksi se tada često donosi posebna odluka o isplati regresa za određenu godinu. U njoj se navodi iznos, način isplate, krug zaposlenika na koje se odluka odnosi i drugi uvjeti važni za obračun.
U 2026. godini poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti prigodne nagrade do ukupno 700,00 eura godišnje. U taj iznos ulaze regres, božićnica, uskrsnica i druge slične prigodne isplate.
To znači da 700,00 eura nije zaseban limit samo za regres. Ako je radnik već tijekom godine primio, primjerice, uskrsnicu ili neku drugu prigodnu nagradu, taj se iznos uračunava u isti godišnji limit.
Primjerice, ako je radnik već primio 200,00 eura uskrsnice, poslodavac mu do kraja godine može neoporezivo isplatiti još najviše 500,00 eura prigodnih nagrada. Sve iznad ukupnih 700,00 eura tretira se kao plaća, što znači da se na taj višak obračunavaju porezi i doprinosi.
Ako kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu ne propisuju drukčije, poslodavac može sam odrediti kriterije isplate. Može odlučiti isplatiti jednak iznos svim zaposlenicima, ali može predvidjeti i razmjerni iznos za radnike koji su zaposleni samo dio godine.
Važno je da kriteriji budu jasni, razumni i unaprijed definirani. To je posebno važno za poslodavce, jer nejasne odluke mogu kasnije stvarati nesporazume među zaposlenicima ili probleme kod obračuna.
Regres se može neoporezivo isplatiti i radniku koji se zaposlio tijekom godine, ali se pritom mora voditi računa o ukupnom godišnjem limitu prigodnih nagrada i o tome je li radnik već kod drugog poslodavca primio slične isplate.
Kod radnika koji tijekom godine rade kod više poslodavaca, ili su promijenili poslodavca, posebno je važno provjeriti jesu li već primili regres, božićnicu, uskrsnicu ili drugu prigodnu nagradu.
Radnik bi prije isplate trebao dati pisanu izjavu o tome je li kod drugog ili bivšeg poslodavca već ostvario takve primitke, u kojem iznosu i je li na njih eventualno obračunat porez. Poslodavac podatke može dodatno provjeriti i putem sustava ePorezna.
Ako je dio neoporezivog limita već iskorišten, novi poslodavac može neoporezivo isplatiti samo razliku do 700,00 eura godišnje. Sve što prelazi taj iznos obračunava se kao dohodak od nesamostalnog rada.
Regres se može isplatiti na transakcijski račun, u gotovini ili u naravi, ovisno o pravilima i načinu na koji poslodavac uređuje isplatu.
Za radnike koji imaju ovrhu posebno je važno pitanje zaštićenog računa. Ako se neoporezivi regres isplaćuje na zaštićeni račun, taj iznos može biti izuzet od ovrhe do propisanog neoporezivog iznosa. Ako se uplati na redovni tekući račun, postoji mogućnost da bude zahvaćen ovrhom.
Zato radnici koji imaju otvoren zaštićeni račun trebaju pravodobno provjeriti s poslodavcem način isplate, a poslodavci bi trebali voditi računa o pravilnom označavanju i provedbi takvih uplata.
Kod radnika koji su na bolovanju, rodiljnom ili roditeljskom dopustu, poslodavci trebaju biti posebno oprezni. Budući da se regres veže uz korištenje godišnjeg odmora, prije isplate treba provjeriti radni status, interna pravila i porezni tretman takve isplate.
U praksi je najbolje da poslodavac takve situacije ne rješava automatizmom, nego uz provjeru s računovodstvom ili stručnom osobom za obračun plaća. Pogreška u obračunu može dovesti do toga da se isplata naknadno mora tretirati kao oporezivi primitak.
Regres nije samo administrativna stavka na platnoj listi. Za mnoge radnike on je konkretna pomoć u mjesecima kada se planiraju godišnji odmori, putovanja, dječje aktivnosti, veći obiteljski troškovi ili jednostavno predah od redovitih financijskih obveza.
Za poslodavce, regres može biti relativno jednostavan način zadržavanja zadovoljstva zaposlenika. Ne rješava sve probleme plaća i radnih uvjeta, ali šalje poruku da se trud i potreba za odmorom prepoznaju.
U vremenu kada se sve više govori o ravnoteži između posla i privatnog života, regres ostaje jedna od onih isplata koje imaju i financijsku i psihološku vrijednost. Radniku olakšava planiranje odmora, a poslodavcu daje priliku da kroz jasno uređenu i pravilno obračunatu isplatu pokaže da razumije svakodnevni život svojih zaposlenika.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
