Iznajmljivači će morati imati registracijski broj za oglašavanje apartmana na platformama
Kratkoročni najam u Hrvatskoj ulazi u novu fazu. Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a jedna od najvažnijih novosti odnosi se na iznajmljivače koji svoje apartmane, sobe i kuće za odmor oglašavaju preko globalnih internetskih platformi.
Ako zakon bude usvojen, za takvo oglašavanje bit će potreban registracijski broj. Drugim riječima, objekt koji se nudi turistima putem platformi morat će biti jasno evidentiran u sustavu.
Na prvi pogled, riječ je o administrativnoj promjeni. No u praksi bi ona mogla imati puno šire posljedice: za iznajmljivače, turističke platforme, lokalne zajednice, ali i tržište dugoročnog najma.
Registracijski broj uvodi se zbog europskih pravila o kratkoročnom iznajmljivanju, koja državama članicama nalažu uspostavu jasnijeg sustava evidentiranja i razmjene podataka s internetskim platformama.
Cilj je jednostavan: država i lokalne zajednice žele znati tko iznajmljuje, gdje se iznajmljuje, koliko se iznajmljuje i je li objekt uopće registriran.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina poručio je da se novim zakonom uspostavlja jedinstven sustav registracije iznajmljivača i uvodi obvezni registracijski broj za sobe, apartmane i kuće za odmor koje se oglašavaju putem platformi.
Time bi se trebalo omogućiti povezivanje podataka između države i digitalnih platformi, ali i onemogućiti oglašavanje neregistriranih objekata.
Za iznajmljivače koji već posluju uredno, nova pravila ne bi trebala značiti promjenu poslovnog modela, ali će značiti veću vidljivost u sustavu i manje prostora za “sivu zonu”.
U praksi bi to moglo značiti da će svaki objekt koji se oglašava na platformama morati imati svoj registracijski broj, a taj će broj biti povezan s podacima o objektu i pružatelju usluge.
Za one koji iznajmljuju bez potrebnih rješenja ili koriste stanove i apartmane mimo propisanih uvjeta, prostor za takvo poslovanje mogao bi se znatno suziti.
To je važna promjena jer se kratkoročni najam posljednjih godina razvio u ozbiljan izvor prihoda za mnoge građane, ali i u temu koja sve više utječe na cijene stanovanja, dostupnost dugoročnog najma i kvalitetu života u pojedinim gradovima.
Novim zakonom predviđene su i kazne za pružatelje internetskih platformi za kratkoročno iznajmljivanje ako ne dostave tražene podatke ili ne kontroliraju iznajmljivače.
Kazne bi se mogle kretati od 13.000 do 130.000 eura, odnosno od jedan do šest posto financijskog prihoda.
To znači da se odgovornost više ne stavlja samo na iznajmljivače, nego i na platforme preko kojih se smještaj oglašava. Ako se sustav doista bude provodio kako je zamišljeno, platforme više neće moći biti samo oglasni prostor, nego će morati sudjelovati u provjeri podataka.
Nadzor nad iznajmljivanjem ubuduće bi, uz Državni inspektorat, trebali provoditi i Carinska uprava, komunalni redari te čuvari prirode.
To je posebno važno za turistička mjesta, obalne gradove, nacionalne parkove i lokacije na kojima se posljednjih godina snažno povećao broj smještajnih jedinica za turiste.
Kratkoročni najam mnogima je donio dodatni prihod, ali je u nekim sredinama otvorio i pitanje ravnoteže: koliko stanova ostaje za život lokalnog stanovništva, koliko za dugoročni najam, a koliko za turizam?
Jedna od važnih poruka novog zakona odnosi se upravo na stanovanje. Predloženim zakonom precizira se mogućnost smještaja osoba koje nisu članovi uže obitelji u stanovima, apartmanima i kućama za odmor.
Istodobno se ugostiteljima, odnosno pravnim osobama i obrtnicima, ukida mogućnost izdavanja novih rješenja za apartmane i sobe u prostorima stambene namjene.
Ministar Glavina istaknuo je da je cilj ove mjere očuvanje osnovne funkcije stanovanja, smanjenje pritiska na cijene najma i zaštita kvalitete života u lokalnim zajednicama.
To je dio šire europske rasprave: kako pronaći ravnotežu između turizma, privatne zarade i dostupnog stanovanja za ljude koji u nekom gradu ili mjestu žive cijele godine.
Novi zakon donosi i obveznu rekategorizaciju svih smještajnih objekata.
Za iznajmljivače u domaćinstvu rekategorizacija bi se provodila svakih deset godina, dok bi se za hotele i kampove provodila svakih pet godina.
Cilj je da kategorizacija ne bude samo papir koji je jednom izdan i desetljećima se ne preispituje, nego da odražava stvarno stanje objekta.
Za goste to znači veću sigurnost da ono što vide u oglasu odgovara stvarnoj kvaliteti smještaja. Za iznajmljivače to znači dodatnu obvezu, ali i priliku da kvalitetniji objekti budu jasnije prepoznati.
Zakonom se predviđa i da nadležna tijela upravne postupke vode elektronički kroz sustav eTurizam.
Time bi se trebali skratiti rokovi, smanjiti administrativno opterećenje i smanjiti mogućnost pogrešaka. Za građane i poduzetnike to bi, barem u teoriji, trebalo značiti manje hodanja od šaltera do šaltera i više transparentnosti u postupcima.
Naravno, stvarni učinak ovisit će o tome koliko će sustav biti jednostavan za korištenje i koliko će se brzo administracija prilagoditi novom načinu rada.
Iako se najveći dio zakona odnosi na turizam i ugostiteljstvo, prijedlog donosi i još jednu zanimljivu novost: zabranu usluživanja energetskih pića maloljetnicima.
Time se zakon ne bavi samo poslovanjem ugostitelja, nego i pitanjem zaštite djece i mladih. Ugostitelji će, ako zakon bude usvojen, morati voditi računa i o toj novoj obvezi.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
