Razgovarali smo s tri poduzetnice iz različitih područja – arhitektica Dijana Vandekar, storytellerica Manuela Tunjić i konzultantica za turizam Silvija Iliskovic Balagovic MRICS – udružile su se kako bi vlasnicima i investitorima u hotelijerstvu ponudile novi pristup razvoju hotela.
Kroz razvoj autentičnih koncepata i priča otkrivaju identitet hotela i pretvaraju ga u lajtmotiv dizajna, iskustva gosta i marketinške komunikacije – ključ za diferencijaciju na tržištu.

Dijana, kako je došlo do ideje za suradnju i zašto baš timski model?
Ideja za suradnju nastala je prirodno, kroz rad s vlasnicima boutique hotela. Primijetila sam da mnogi investitori kreću u projekt bez jasno definirane strategije, koncepta i identiteta hotela. Preuređenje prostora samo po sebi ne garantira profitabilnost, a mnogi aspekti – poznavanje tržišta, definiranje ciljanog gosta, diferencijacija i doživljaj – često ostaju nedefinirani.
Timski model nastao je kao odgovor na taj izazov: spajamo strategiju, storytelling i arhitekturu kako bismo kreirali hotel koji je funkcionalan, jasno diferenciran i dugoročno održiv. Storytelling daje identitet i priču prostora, arhitektura i dizajn pretvaraju taj koncept u konkretno iskustvo za gosta, dok strategija osigurava da projekt bude tržišno utemeljen i profitabilan.
Što vaš pristup razvoju hotelskih koncepata zapravo obuhvaća?
Riječ je o interdisciplinarnoj usluzi razvoja hotelskog konceptau kojoj povezujemo arhitekturu i dizajn prostora, storytelling i identitet brenda te strateško i tržišno planiranje. Svaki dio vodi stručnjak iz svog područja.
Dijana Vandekar arhitektica je i dizajnerica interijera s više od 15 godina iskustva na projektima arhitekture i interijera, s posebnim fokusom na hotele i objekte turističke namjene. Nakon rada u nekoliko istaknutih arhitektonskih studija, među kojima je i Studio 3LHD, gdje je sudjelovala na velikim hotelskim projektima, osniva vlastiti studio specijaliziran za dizajn boutique hotela. U radu spaja razumijevanje hotelskih operacija, arhitekture i dizajna kako bi prostor oblikovala kao cjelovito iskustvo – funkcionalno, estetski snažno i prilagođeno poslovnom modelu hotela.
Manuela dolazi iz područja turizma, marketinga i razvoja identiteta, s više od 15 godina iskustva u oblikovanju priča i iskustava za destinacije, prostore i brendove. U radu se fokusira na otkrivanje autentičnih vrijednosti mjesta – iz lokalne baštine, prirode ili suvremenog načina života – i njihovo pretvaranje u iskustva s kojima se gosti mogu povezati. Kroz individualan pristup svakom projektu pomaže klijentima razviti jasan identitet koji prostor ili destinaciju razlikuje od drugih.
Silvija je stručnjakinja za hotelsko savjetovanje s dugogodišnjim iskustvom u razvoju i procjeni hotelskih projekata. Magistrirala je ekonomiju na sveučilištima u Zagrebu i Rijeci, a dodatne specijalističke edukacije završila je na Cornell University u SAD-u. Karijeru je gradila u međunarodnim konzultantskim kućama specijaliziranima za hotelijerstvo, a od 2017. vodi vlastiti konzalting. U svom radu fokusira se na razvojne koncepte i procjenu isplativosti projekata, s ciljem da međunarodne standarde i trendove približi domaćim investitorima.
Zajedno razvijamo hotel kao jasno definiran, tržišno utemeljen i dugoročno održiv proizvod, prije nego se krene u projektiranje i veća ulaganja.
Silvija, što je po vama ključno u razvoju hotelskog projekta?
Ključno je ne preskakati korake i fokusirati se na kreiranje pravog koncepta. Funkcionalan i estetski kvalitetan hotel sam po sebi ne jamči dobar poslovni rezultat.
Često nedostaje kvalitetna pre-feasibility analiza koja bi odgovorile na ključna pitanja, poput:
što investicija želi postići, koji su nužni i opcionalni zahvati, koji sadržaji i kapacitet imaju smisla, tko je ciljani gost, kakvo je konkurentsko okruženje, koliki je okvir investicije i očekivani povrat, te kako se projekt pozicionira u odnosu na konkurenciju.
To su pitanja na koja treba odgovoriti prije početka projektiranja, jer izravno utječu na prostorni program, opseg zahvata i razinu ulaganja ali i potencijal ostvarivanja prihoda. Na tako postavljenu strategiju nadovezuju se pitanja identiteta: koja je priča projekta i kakav doživljaj želimo pružiti gostu.
Kako ovaj model smanjuje investicijski rizik?
U hotelijerstvu investitori se razlikuju po pristupu: neki polaze od sebe i svojih ideja, dok drugi kreću od gosta i tržišne strategije. Naš tim radi s investitorima koji žele razvijati hotelijerstvo za budućnost – orijentirano gostu, povezano s destinacijom i profitabilno.
Ključ uspjeha je faza planiranja, kada se kreira koncept koji će poslovati narednih 20–30 godina. Greške u ovoj fazi kasnije su skupe, a loše pogođen koncept nije konkurentan niti ostvaruje očekivani financijski rezultat. Naš interdisciplinarni pristup omogućuje investitorima da njihovu viziju uskladimo s tržišnim realnostima, stvarajući jedinstven i prepoznatljiv hotel koji smanjuje investicijski i operativni rizik.
Manuela, što zapravo znači storytelling u prostoru i zašto on danas postaje ključan u turizmu?
Identitet prostora čini ga prepoznatljivim i drugačijim, a proizlazi iz njegove priče – bilo da se radi o lokalitetu, obiteljskoj povijesti, prirodi ili načinu života koji prostor predstavlja. Storytelling danas nije samo „priča o prostoru“, već pozicija u životu gosta: prostor jasno komunicira kome je namijenjen i kakvu emociju želi ostaviti.
U turizmu to znači da gost ne dolazi samo prespavati, nego postaje dio priče o mjestu, obitelji, krajoliku ili lokalnoj kulturi. Lijepo uređen prostor više nije dovoljan – ono što ga izdvaja je značenje. Storytelling daje prostoru identitet, doživljaj i emocionalnu povezanost, povećava lojalnost, spremnost na plaćanje i vjerojatnost povratka.
Za investitore, storytelling smanjuje tržišni rizik jer se ulaže u jasno definiran koncept, a ne „još jedan hotel“. Kada se priča prenese kroz prostor i iskustvo boravka (storydoing), omogućuje autentičnost, diferencijaciju i dugoročni poslovni potencijal.
Kako storytelling konkretno povećava vrijednost prostora, financijski i dugoročno?
Storytelling direktno utječe na tri razine vrijednosti:
- Komercijalna vrijednost: lakša diferencijacija, veća cijena noćenja i veći broj povratnih gostiju.
- Operativna vrijednost: dizajn i sadržaji imaju smisao, a marketing postaje prirodan nastavak priče.
- Dugoročna vrijednost brenda: razvoj dodatnih proizvoda i iskustava, od suvenira i digitalnog sadržaja do radionica i evenata.
Prostor s jasnom pričom ne doživljava se samo kao mjesto za spavanje, već kao iskustvo, što povećava lojalnost, preporuke i dugoročnu profitabilnost. Drugim riječima, prostor prestaje biti trošak, a postaje platforma za dugoročni poslovni uspjeh.
Dijana, kako arhitektura i dizajn konkretno nadopunjuju strategiju i storytelling u hotelu?
U tom procesu moj zadatak je prevesti strategiju, tržišno pozicioniranje i priču hotela u prostorna rješenja koja su funkcionalna, doživljajna i dugoročno održiva – arhitektura i interijer tako postaju alat za diferencijaciju i iskustvo gosta.
Koji problem rješavate investitorima, vlasnicima turističkih objekata i ostalima koji trebaju vaše usluge?
Uklanjamo nesigurnost u procesu stvaranja prostora, pomažemo im donijeti sigurnije odluke preuzimajući kompleksnost poslovne logike, dizajna i iskustva gosta.
Umjesto koordinacije više nepovezanih stručnjaka, klijent dobiv jedan usklađen koncept s jasnim identitetom, tržišnom diferencijacijom i stvarnim potencijalom povrata.
Ne zaboravimo, turizam je industrija koja počiva na emocijama. Uspješniji su oni koji uslugom, prostorom i doživljajem postignu da gosti intenzivnije dožive zadovoljstvo, ugodu i relaksaciju – i za to su spremni platiti više.
U kojoj fazi projekta je ova usluga najvrjednija za investitora?
Najveću vrijednost naša usluga pruža u fazi pripreme projekta, prije početka projektiranja – bilo da se radi o adaptaciji, rekonstrukciji ili gradnji novog hotela.
U toj fazi odluke imaju najveći utjecaj na konačnu vrijednost projekta, a rizik je najmanji, jer se uklanja improvizacija, sprječavaju kontradikcije između dizajna, brenda i poslovnog modela te omogućuje realnija procjena ulaganja.
Osim toga, investitoru pomažemo razumjeti zašto se nešto radi, a ne samo kako izgleda, što dovodi kontroliranijim odlukama i jasnijem povratku investicije.
Što investitor konkretno dobiva kao rezultat ove suradnje?
Investitor dobiva jasnu sliku o visini ulaganja i očekivanom povratu investicije, detaljnu projektnu dokumentaciju za realizaciju radova, troškovnike te materijal koji se može koristiti u daljnjem marketingu i promociji hotela.
Od minimalnih intervencija, preko adaptacija do rekonstrukcija ili gradnje novog hotela, naš pristup spaja strategiju, storytelling i dizajn u autentično iskustvo koje podiže percepciju vrijednosti i produbljuje emotivni doživljaj gosta.
Primjena ovakvog pristupa, čak i kod manje renovacije, može otvoriti mogućnost za rast EBITDA-e do 30% uz povrat investicije u roku od 2–5 godina. Prostor u turizmu nije trošak, već imovina koja mora imati funkciju, identitet i sposobnost vratiti uloženo.

Hotel u Gorskom kotaru
Projekt interijera koji spaja toplinu planinskog ambijenta, suvremeni komfor i atmosferu boutique gostoprimstva.
Hotel u Gorskom kotaru zamišljen je kao prostor koji gostu odmah pruža osjećaj mira, topline i odmaka od svakodnevice. U središtu koncepta nalazi se ideja suvremenog planinskog utočišta u kojem interijer ne dominira okolišem, nego s njim ulazi u skladan dijalog.
Kroz pažljivo birane tonove, prirodne teksture i uravnotežen odnos svjetla, materijala i proporcija, projekt gradi atmosferu profinjenog, ali nenametljivog luksuza. Prostor je oblikovan tako da bude istodobno funkcionalan, ugodan i vizualno smiren, s naglaskom na iskustvo boravka, privatnost i osjećaj domaće udobnosti.

Suvremena interpretacija planinskog gostoprimstva
Vizualni identitet interijera oslanja se na suzdržanu eleganciju. Sobe su oblikovane s naglaskom na udobnost i čistoću linija, uz upotrebu neutralnih nijansi, mekanih tekstila i decentnih detalja koji prostoru daju toplinu. Takav pristup omogućuje da ambijent djeluje opuštajuće, ali i dovoljno sofisticirano za goste koji traže više od klasičnog hotelskog smještaja.

Posebna pažnja posvećena je zajedničkim prostorima, koji su zamišljeni kao mjesta susreta, odmora i uživanja. Dnevni boravci i lounge zone imaju izraženu atmosferu topline, uz bogate tonove, taktilne materijale i detalje koji prostoru daju karakter. Time se stvara osjećaj intimnosti, ali i reprezentativnosti, važan za suvremeni hotelski projekt više kategorije.


Materijali, atmosfera i doživljaj
Projekt jasno pokazuje kako interijer može biti jedan od ključnih elemenata identiteta hotelskog brenda. U ovom slučaju, to se postiže promišljenim odnosom između arhitektonskog okvira i unutarnjeg uređenja, gdje svaki segment prostora doprinosi ukupnom dojmu smirenosti, elegancije i boravka prilagođenog suvremenom gostu.
Kupaonički prostori dodatno potvrđuju dosljednost koncepta. Tamniji tonovi, kontrasti, rasvjeta i izbor obloga stvaraju ugođaj privatnog wellness iskustva, čime se standard smještaja podiže na višu razinu. Takva rješenja posebno su važna u turističkim projektima koji žele ponuditi cjelovit, emocionalno zaokružen doživljaj prostora.

Ovaj projekt interijera hotela u Gorskom kotaru potpisuje Studio A38 d.o.o., a autorice idejnog rješenja i izvedbenog projekta interijera su Dijana Vandekar i Kristina Marković Kriše, dok je 3D vizualizacije izradio Filip Radić.