Pričamo li napokon otvoreno o novcu? Novo istraživanje pokazuje pomake, ali tabu i dalje nije nestao
Novac je jedna od onih tema koje svi žive, ali o kojima se često govori tek kad postane nužno. Kada treba platiti račun, dogovoriti kredit, podijeliti troškove u kućanstvu, pomoći roditeljima ili djeci objasniti vrijednost džeparca. Sve do tada, mnogi ga radije drže u tišini.
Novo istraživanje Addiko banke, provedeno u suradnji s agencijom MASMI, pokazuje da se taj obrazac polako mijenja. Građanke i građani Hrvatske sve više prepoznaju važnost otvorenog razgovora o financijama, ali novac je i dalje opterećen sramom, nelagodom, uspoređivanjem i strahom od osude.
Istraživanje je provedeno u ožujku 2026. godine na uzorku od više od 500 ispitanika iz Hrvatske. U odnosu na prethodno razdoblje, broj građana koji redovito razgovara o novcu s bliskim osobama porastao je s 36 posto na 41 posto. Istodobno, 65 posto ispitanika smatra da bi donosili bolje financijske odluke kada bi o novcu razgovarali češće. Godinu ranije taj je udio iznosio 61 posto.
To je važan pomak. Ne zato što odjednom svi imaju savršeno posložene financije, nego zato što se novac sve manje promatra kao privatna neugodnost, a sve više kao tema o kojoj se može učiti, razgovarati i planirati.
„Veseli nas što rezultati pokazuju da građani sve više prepoznaju važnost razgovora o novcu. To je promjena koju želimo potaknuti ovim, drugačijim, pristupom financijskoj pismenosti. Kada o novcu razgovaramo otvoreno, lakše planiramo, donosimo bolje odluke i gradimo sigurniju budućnost. Novac je i dalje tema koju mnogi odgađaju, izbjegavaju ili skrivaju i upravo zato se naša kampanja Glasno o novcu snažno nastavlja dalje prema cilju uz, već sada, zapažene pomake”, poručio je Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Bank d.d.
Iako raste broj ljudi koji o novcu razgovaraju otvorenije, emocionalni dio priče gotovo se nije promijenio. Čak 71 posto građana novac i dalje povezuje sa sramom ili zavišću, jednako kao i 2024. godine.
To pokazuje da financijska pismenost nije samo pitanje znanja o štednji, kreditima, kamatama ili ulaganju. Ona je često pitanje odnosa prema vlastitoj vrijednosti, sigurnosti, uspoređivanju s drugima i obiteljskih obrazaca koje nosimo godinama.
Mnogi ljudi ne izbjegavaju razgovor o novcu zato što im nije važan. Naprotiv. Izbjegavaju ga upravo zato što je previše važan. Jer iza pitanja koliko zarađujemo, koliko trošimo, koliko dugujemo ili koliko smo uspjeli uštedjeti često stoje puno dublje teme. Strah da nismo dovoljno uspješni. Nelagoda zbog tuđih očekivanja. Sram zbog pogrešnih odluka. Ili osjećaj da bismo već trebali biti dalje nego što jesmo.
Zato je razgovor o novcu važan. Ne zato da bismo jedni drugima zavirivali u novčanik, nego zato da bismo prestali živjeti financijske odluke u tišini.
Partnerski odnosi jedno su od mjesta gdje novac najbrže prestaje biti apstraktna tema. Tko plaća što? Kako se dijele troškovi? Postoji li zajednička štednja? Što ako jedna osoba zarađuje više? Što ako jedna ima dugove, a druga ne zna za njih?
Novo istraživanje pokazuje da se tu promjene događaju vrlo sporo. Udio parova koji nisu dogovorili zajednički pristup financijama prije braka ili suživota pao je s 50 posto na 49 posto. To znači da gotovo svaki drugi par ulazi u zajednički život bez jasnog dogovora o novcu.
Istodobno, 36 posto građana nije se upoznalo s financijskom situacijom partnera prije zajedničkog života, dok 27 posto priznaje da ima vlastiti tajni fond. Godinu ranije taj je udio iznosio 20 posto.
Taj podatak otvara zanimljivo pitanje. Je li tajni fond znak nepovjerenja, potrebe za osobnom sigurnošću ili posljedica činjenice da o novcu u vezama i dalje ne razgovaramo dovoljno otvoreno?
Odgovor vjerojatno nije isti za sve. No jedno je jasno: novac u partnerskom odnosu rijetko ostaje samo novac. On vrlo brzo postaje pitanje povjerenja, slobode, moći, odgovornosti i zajedničkih planova.
Kada postoji otvoren dogovor o očekivanjima, troškovima i ciljevima, novac prestaje biti izvor napetosti i postaje alat zajedničkog planiranja. Kada tog razgovora nema, nerazumijevanje se često skuplja tiho, sve dok ne postane problem.
Obitelj je prvo mjesto na kojem učimo o novcu. Čak i kada roditelji ne govore izravno o financijama, djeca promatraju kako se troši, štedi, posuđuje, brine, paničari ili planira.
Prema istraživanju, 72 posto roditelja želi prenijeti znanje o novcu na djecu, ali to ne čini zbog svakodnevnih obaveza. Godinu ranije taj je udio iznosio 68 posto.
To je jedan od najvažnijih podataka istraživanja. Ne zato što roditelji ne žele razgovarati s djecom o novcu, nego zato što taj razgovor lako izgubi mjesto u svakodnevici. Škola, posao, obaveze, umor, ekrani, kućanstvo i stalni osjećaj da se nešto mora stići prije nečega drugoga.
A onda novac ostane tema za jednom kasnije.
Problem je u tome što djeca svejedno uče. Ako ne kroz razgovor, onda kroz promatranje. Ako ne kroz objašnjenje, onda kroz zaključke koje sama donose. Zato razgovor o džeparcu, željama, štednji, odgađanju kupnje ili razlici između potrebe i impulsa ne mora biti veliki obiteljski sastanak. Ponekad je dovoljan običan trenutak u trgovini, kod planiranja izleta ili pri razgovoru o tome zašto se nešto kupuje sada, a nešto ostavlja za drugi put.
Istraživanje pokazuje i blagi porast razgovora sa starijim roditeljima o financijama u trećoj dobi. Takve je razgovore vodilo 47 posto građana, što je rast od četiri postotna boda.
To je tema koja u mnogim obiteljima dolazi prekasno. Mirovina, troškovi života, zdravlje, imovina, nasljedstvo, skrb i financijska sigurnost roditelja često su osjetljiva pitanja. Neugodna su jer otvaraju i praktične i emocionalne teme.
No upravo zato o njima treba govoriti na vrijeme. Razgovor o novcu u trećoj dobi nije samo pitanje računa i štednje. To je i pitanje dostojanstva, sigurnosti i obiteljskog dogovora.
Unatoč nelagodi koja i dalje prati novac, interes za financijsku pismenost raste. Prema istraživanju, 73 posto građana želi znati više o novcu i financijama, a više od 80 posto smatra da bi financijska pismenost trebala biti školski predmet.
To pokazuje da postoji jasna potreba za praktičnim financijskim znanjem. Ne teorijom koja ostaje u udžbeniku, nego znanjem koje pomaže u stvarnom životu. Kako planirati mjesečni budžet. Kako razumjeti kredit. Kako razgovarati o novcu s partnerom. Kako djeci objasniti štednju. Kako izbjeći impulzivne financijske odluke. Kako se pripremiti za nepredviđene troškove.
Financijska pismenost ne počinje velikim investicijskim odlukama. Često počinje jednim jednostavnim pitanjem: znamo li uopće razgovarati o novcu bez srama?
Kampanja Glasno o novcu nastavlja otvarati teme koje građani često odgađaju, od štednje i kredita do partnerskih dogovora, djece i financijske budućnosti roditelja.
Addiko banka najavila je da će kontinuiranim osnaživanjem, motiviranjem i apeliranjem u javnom prostoru raditi na povećanju udjela građana Hrvatske koji redovito razgovaraju o novcu. Cilj je taj udio povećati s 36 posto u 2025. godini na 56 posto do 2028. godine. U prvih godinu dana kampanje ostvaren je rast od pet postotnih bodova.
Možda je upravo to najvažniji zaključak istraživanja. Ne moramo o novcu razgovarati savršeno. Ne moramo imati sve odgovore. Ne moramo znati svaki financijski pojam.
Ali možemo početi razgovor.
Jer novac koji se stalno prešućuje često postaje veći problem nego novac o kojem se govori otvoreno.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
