Raste bogatstvo građana: HNB otkriva kako Hrvati ulažu u 2025.
Rast plaća i zaposlenosti već treću godinu zaredom omogućuje građanima Hrvatske da postupno povećavaju svoju financijsku imovinu. Iako se u prvom tromjesečju 2025. taj rast lagano usporio, još uvijek je iznad prosjeka Europske unije, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Na kraju prvog kvartala ove godine, ukupna financijska imovina kućanstava dosegla je 107 milijardi eura, što je 1,1 % više nego krajem prošle godine. U usporedbi s istim razdobljem lani, riječ je o rastu od 9,2 %, odnosno čak devet milijardi eura više na računima građana – bilo u bankama, bilo kroz investicijske oblike štednje.
Građani i dalje najveći dio imovine drže na bankovnim računima, no u prvom kvartalu 2025. do izražaja su najviše došla ulaganja u dionice, koja su pretekla ulaganja u državne vrijednosnice.
Iz HNB-a pojašnjavaju da su kućanstva u ovom razdoblju smanjila ulaganja u obveznice Republike Hrvatske, dok su istovremeno povećana ulaganja u depozite i investicijske fondove. Tome se pridodaje i rast vrijednosti dionica na Zagrebačkoj burzi, što je sve zajedno rezultiralo time da su upravo ulaganja u vlasnički kapital i fondove najviše doprinijela rastu ukupne financijske imovine.
S druge strane, financijske obveze kućanstava iznosile su krajem ožujka 29 milijardi eura, što je 2,8 % više nego krajem 2024. Na godišnjoj razini, riječ je o povećanju od 10,8 %, odnosno 2,8 milijardi eura više duga. Unatoč tome, neto financijska vrijednost kućanstava – dakle, imovina umanjena za dugove – narasla je na 78,7 milijardi eura, što je rast od 0,5 % u odnosu na prethodno tromjesečje i 8,6 % više nego lani.
U HNB-u pritom napominju da se time usporava izuzetno snažan rast neto vrijednosti kućanstava, koji je započeo još u prvom kvartalu 2023.
Pozitivan trend jačanja financijskog položaja kućanstava vidljiv je još od kraja 2022. godine, unatoč paralelnom rastu obveza. Pokazatelj odnosa financijske imovine kućanstava i BDP-a također to potvrđuje – on je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio oko 123 %. To znači da je financijska imovina građana bila otprilike 1,23 puta veća od vrijednosti hrvatskog BDP-a u tom razdoblju. Iako je to još uvijek ispod prosjeka EU (gdje iznosi oko 217 %), riječ je o pomaku u pozitivnom smjeru.
Uz rast ukupnog bogatstva, posebno je zanimljiv i sve veći interes građana za ulaganja u državne obveznice, trezorske zapise i investicijske fondove. Taj trend, prisutan posljednje dvije godine, upućuje na promjene u načinu upravljanja osobnim financijama – građani sve više gledaju prema tržištu kapitala, koje, iako još skromno u usporedbi s razvijenijim zemljama EU, postaje sve prisutnije i u domaćim portfeljima.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
