Wall Street je zaključio prvo polugodište 2025. s rekordnim razinama zahvaljujući dobrim rezultatima tehnološkog sektora, stabilnoj potražnji za radnom snagom i podnošljivoj inflaciji unatoč rastućim carinama i nastavku agresivne Fed politike. Tri ključna američka indeksa zabilježila su sljedeće prinose od 1. siječnja do 30. lipnja: S&P 500 uvećan je za 5,5 %, Nasdaq također za 5,5 %, dok je Dow Jones Industrials ostvario rast od 3,6 %.
Tržišni zamah osobito je pojačan u drugom tromjesečju, vođen oporavkom nakon oštrog pada uslijed početnih napetosti oko carina i trgovinskih odnosa, ali i zahvaljujući snažnim korporativnim rezultatima, posebno u AI i tehnološkim tvrtkama poput Nvidie, Broadcoma itd. Investitori koji su primijenili strategiju “kupujte na padu” uspješno su profitirali od početnog 12 % pada S&P 500 u travnju, nakon kojeg su uslijedili novi vrhovi zahvaljujući smirivanju carinskih prijetnji i pozitivnim geopolitičkim signalima. Dow Jones i Nasdaq također su dosegnuli nove rekorde uz pomoć optimizma oko trgovinskih dogovora, dok je volatilnim okruženjem dominirao tehnološki sektor i industrija umjetne inteligencije.
Makroekonomski okvir prve polovice godine bio je obilježen opreznom monetarnom politikom Federalnih rezervi. Fed je zadržao ciljanu kamatnu stopu na razini od 4,25–4,50 % kroz četiri sjednice zaredom, naglašavajući da “ne žuri” s novim rezovima pričekavši analizu učinaka carina na inflaciju i gospodarski rast . Prema “dot plotu” iz lipnja, očekuju se dva smanjenja stope do kraja godine, ukupno 50 bps, uz nastavak smanjenja bilančne aktive Fed-a kroz otkup državnih obveznica. Fiskalne projekcije pokazale su usporavanje rasta američkog realnog BDP-a na 1,4 % za 2025., inflacija PCE ostaje povišena (~3 %), a predviđa se da će kamatna stopa na kraju godine biti niža, krećući se u rasponu od 3,75–4,00 % .
U međuvremenu pritisak inflacije ostao je umjeren – stopa potrošačkih cijena iznosila je 2,3 % u svibnju, što je omogućilo tržištima da zadrže povjerenje unatoč prijetnjama carina, naročito prema Kini i EU, te potencijalnim poremećajima u lancima opskrbe. S druge strane poslovni rezultati kompanija sa Wall Streeta bili su snažni, uz AI kompanije, pozitivne impulse dalo je i bankarstvo nakon prolaska stres-testa te energetski sektor zahvaljujući rastu zahtjeva za električnom infrastrukturom i energijom u kontekstu tehnološkog rasta.
Geopolitički čimbenici i trgovinske napetosti ostaju jedna od ključnih stvari i rizik za nastavak pozitivnih trendova. Dolazak na granicu smanjenja carina između SAD-a i partnera poput Kine i EU, moguće olakšavanje tarifa na poljoprivredne proizvode te izglasavanje političkih prepreka na Capitol Hillu mogli bi dodatno potaknuti tržišta u nastavku godine. No s druge strane treba spomenuti da je na valutnim tržištima američki dolar zabilježio najgori prvi dio godine u više od 50 godina − pao je gotovo 11 % zbog očekivanja sniženja kamatnih stopa i fiskalnih neravnoteža. Investitorima koji drže imovinu u američkim dolarima to je u bitnome smanjilo prinose u prvoj polovici ove godine, ukoliko iste preračunamo u eure kao domicilnu valutu.
Pozitivan doprinos tržištu dali su i prinosi na obveznice koji su pali prema kraju polugodišta, kao i američki dolar, što bi se moglo nastaviti jer tržišta sve više uračunavaju smanjenje kamatnih stopa od strane američke središnje banke, a tako navode i analitičari JPMorgana. U svojoj najnovijoj bilješci o strategiji ulaganja u američke dionice, banka navodi da se pozornost ulagača preusmjerila na vremenski okvir i implikacije očekivanog monetarnog popuštanja u drugoj polovici 2025. godine.
Iz poznate investicijske banke objašnjavaju da tržište terminskih ugovora na kamatne stope sada odražava očekivanja od više od 64 bazna boda smanjenja kamatnih stopa, otprilike dvije pune korekcije stopa do kraja godine, s najvjerojatnijim terminima u rujnu i prosincu. JPMorgan vidi najpovoljniji scenarij za tržišta kao onaj u kojem Fed snižava stope usred otpornog gospodarskog rasta i umjerene inflacije, što nazivaju “Zlatokosina” situacija (Goldilocks scenario). U tom slučaju, dodaju, “USD vjerojatno neće biti zanimljiv”.
Međutim, osnovni scenarij banke je kombinacija dva manje povoljna ishoda: usporavanje gospodarstva u kombinaciji s inflacijskim pritiscima izazvanima carinama. U takvom scenariju, “prinosi na obveznice vjerojatno će nastaviti padati”, a njihova je preporuka: “ostati negativno nastrojen prema američkom dolaru“. Također napominju da sektori poput komunalnih usluga, potrošačkih dobara široke potrošnje, zdravstva i informatičke tehnologije obično nadmašuju tržište tijekom ciklusa popuštanja, dok financijski sektor obično zaostaje.
Zaključno, u nastavku godine ključna bitka očekuje se oko toga hoće li Fed aktivirati rezove, hoće li se carinska politika ublažiti i hoće li makroekonomski pokazatelji nastavili podržavati profitabilnost američkih kompanija što bi omogućilo održivost tržišnog rasta.
Alen Horvat, www.optimtrader.com/hr
DISCLAIMER
Ovaj članak ima isključivo informativni karakter i ne predstavlja investicijski savjet.
Ulaganje u dionice, ETF-ove ili bilo koje druge financijske instrumente uključuje rizike, uključujući gubitak uloženog kapitala. Prije donošenja bilo kakve investicijske odluke, preporučuje se konzultirati ovlaštenog financijskog savjetnika. Prošli prinosi nisu jamstvo budućih rezultata. Svi prikazani podaci temelje se na javno dostupnim povijesnim izvorima i simulacijama koje ne uključuju sve moguće troškove, poreze i individualne porezne obveze.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
Prijavite se na newsletter i odmah vam u inbox dolazi naš
Besplatan vodič 4 koraka kako promijeniti svoju financijsku situaciju
Nakon toga redovno, jednom tjedno stižu Vam i novosti i korisni savjeti kako bolje upravljati novcem.
