Prva godina s bebom: Hrvatski roditelji za osnovne stvari trebaju oko 3.661 eura
Hrvatska je među europskim zemljama u kojima su osnovne potrepštine za bebu tijekom prve godine života relativno jeftine. Prema novom istraživanju fintech kompanije Remitly, za njih bi hrvatski roditelji trebali izdvojiti oko 3.661 euro godišnje, odnosno nešto više od 300 eura mjesečno.
To Hrvatsku svrstava među zemlje s najnižim troškovima među 38 promatranih europskih država. Manji iznos izračunat je samo za Ujedinjeno Kraljevstvo, Češku, Rumunjsku i Latviju, dok se na drugom kraju ljestvice nalaze Španjolska, Nizozemska, Finska, Švedska i Švicarska, gdje procijenjeni trošak prelazi 6.000 eura godišnje. Europski prosjek iznosi 4.727 eura.
No prije nego što budući roditelji zaključe da prva godina s bebom u Hrvatskoj košta 3.661 euro, vrijedi pogledati što se zapravo krije iza te brojke.
Remitly nije računao ukupne troškove roditeljstva, već cijenu standardizirane košarice osnovnih proizvoda. U njoj su pelene, vlažne maramice i krema protiv pelenskog osipa, bočice, mliječna formula, krevetić i oprema za spavanje, autosjedalica, kolica te osnovna odjeća.
Istraživanje pritom pretpostavlja prilično konkretnu potrošnju. Za prvu godinu računa, primjerice, 2.910 pelena različitih veličina, 7.800 vlažnih maramica, više od 43 kilograma mliječne formule te ukupno 120 komada bodija, hlačica i slične odjeće. Cijene su prikupljane u lokalnim trgovinama, supermarketima i internetskim ljekarnama, pri čemu su istraživači birali povoljnije, a ne premium proizvode.
To je važno jer stvarni kućni budžet može izgledati potpuno drukčije. Roditelji koji dio opreme dobiju od obitelji ili prijatelja, kupuju rabljena kolica i odjeću ili ne koriste mliječnu formulu mogu potrošiti znatno manje. S druge strane, izbor skupljih kolica, autosjedalice, odjeće ili specijalizirane prehrane vrlo brzo može podići račun.
Najveći dio prosječne europske košarice odlazi upravo na odjeću, mliječnu formulu i pelene. Te tri kategorije zajedno čine oko 81 posto izračunatih troškova prve godine.
Za osjećaj razmjera korisno je hrvatsku brojku usporediti s domaćim primanjima.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u srpnju ove godine iznosila je 1.540 eura mjesečno. Kada bi se kao vrlo pojednostavljena usporedba uzela jedna takva godišnja neto plaća, 3.661 euro iznosio bi gotovo petinu godišnjeg prihoda jednog zaposlenika.
I upravo tu europska usporedba postaje zanimljivija od same cijene proizvoda. Jeftinije pelene ili odjeća ne znače automatski da je roditeljima financijski lakše.
Remitly je zato troškove usporedio i s prosječnim primanjima. Na razini 36 europskih zemalja osnovna košarica za bebu prosječno odgovara 20,9 posto jedne godišnje plaće. Raspon je ogroman: od samo 5,4 posto u Belgiji do čak 88,8 posto u Moldaviji.
Drugim riječima, država može biti relativno skupa kada gledamo cijene u trgovini, a ipak povoljnija za roditelje ako su plaće dovoljno visoke.
Brojku od 3.661 euro ipak treba uzeti s određenom rezervom jer ona ne pokazuje koliko roditelje stvarno košta cijela prva godina s djetetom.
U Remitlyjev izračun nisu uključeni troškovi jaslica ili vrtića, uređenja dječje sobe, igračaka, dohrane, lijekova, prijevoza ni veći troškovi kućanstva. Ne uzima se u obzir ni mogući pad prihoda tijekom roditeljskog dopusta, što za mnoge obitelji može imati veći utjecaj na kućni budžet od same kupnje pelena, odjeće ili kolica.
Posebno velik izdatak može biti skrb o djetetu. Euronews navodi da jaslice i vrtići u pojedinim europskim zemljama predstavljaju jedan od najvećih troškova za obitelji, a Remitlyjeva analiza taj izdatak uopće ne uključuje.
Zato je 3.661 euro preciznije promatrati kao procijenjeni godišnji trošak osnovne opreme i potrepština za bebu, a ne kao konačnu cijenu prve godine roditeljstva.
Hrvatski roditelji pritom imaju i pravo na određene državne potpore. Jednokratna novčana potpora HZZO-a za novorođeno dijete trenutačno iznosi 618,02 eura, uz propisane uvjete.
Za zaposlene i samozaposlene roditelje naknada tijekom prvih šest mjeseci roditeljskog dopusta ako ga koristi jedan roditelj, odnosno osam mjeseci ako ga koriste oba roditelja, iznosi 100 posto osnovice, uz najviši mjesečni iznos od 3.001,79 eura.
Uz državne potpore postoje i različite lokalne naknade gradova i općina, pa konačni financijski položaj obitelji ovisi i o mjestu stanovanja, prihodima, radnom statusu roditelja te tome je li riječ o prvom ili sljedećem djetetu.
Za osobne financije korisnija lekcija iz ovog istraživanja nije da je Hrvatska „jeftina zemlja za imati bebu“.
Prva godina djetetova života donosi niz manjih, ponavljajućih troškova koji se lako podcijene. Pelene, maramice, formula, odjeća i oprema pojedinačno možda ne izgledaju dramatično, ali na godišnjoj razini postaju nekoliko tisuća eura.
Zato budućim roditeljima više koristi jednostavan vlastiti izračun nego europska ljestvica. Koliko opreme možete posuditi ili kupiti rabljeno? Planirate li kupovati novu odjeću? Koliki će vam biti prihod tijekom roditeljskog dopusta? Koliko će poslije koštati vrtić? Imate li prije rođenja djeteta fond za nepredviđene troškove?
Hrvatska prema cijenama osnovnih proizvoda doista prolazi bolje od većeg dijela Europe. Ali kada beba stigne kući, obiteljski budžet ne plaća europski prosjek. Plaća vrlo konkretne pelene, kolica, račune i sve one male troškove koje nijedna međunarodna tablica ne može u potpunosti predvidjeti.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
