Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za ožujak ove godine iznosila je 1.790 eura, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
U odnosu na veljaču, prosječna neto plaća porasla je nominalno za 2,1 posto, dok je u odnosu na ožujak prošle godine bila viša za 6,7 posto.
Ipak, prosjek ne pokazuje cijelu sliku. Medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1.497 eura. To znači da je polovica zaposlenih u Zagrebu primila manje, a polovica više od tog iznosa. Upravo je medijalna plaća često bolji pokazatelj stvarne raspodjele plaća jer na nju manje utječu izrazito visoke plaće u pojedinim sektorima.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama u Zagrebu isplaćena je u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova, gdje je iznosila 2.535 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se proizvodnja odjeće, u kojoj je prosječna neto plaća iznosila 1.021 euro. Razlika između ta dva sektora pokazuje koliko se primanja u istom gradu mogu razlikovati ovisno o djelatnosti, razini kvalifikacija, tržišnoj potražnji i profitabilnosti poslodavaca.
Usporedba s državnim prosjekom dodatno potvrđuje da Zagreb i dalje ima znatno više plaće od ostatka zemlje. Prosječna mjesečna neto plaća za ožujak na razini Hrvatske iznosila je 1.555 eura, što znači da je zagrebački prosjek bio viši za 235 eura.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za ožujak je iznosila 2.584 eura. To je porast od 2,3 posto u odnosu na veljaču i 7,2 posto u odnosu na ožujak prošle godine.
Podaci potvrđuju nastavak rasta plaća, ali i razliku između nominalnog rasta i stvarnog osjećaja u kućnom budžetu. Za građane je ključno pitanje koliko taj rast prati cijene stanovanja, hrane, režija, prijevoza i ostalih svakodnevnih troškova. Upravo zato se plaća sve manje gleda samo kroz prosječan iznos, a sve više kroz ono što za taj novac zaista možemo platiti.