Neto plaća u siječnju iznosila 1.511 eura, evo koliko zaposlenih zapravo prima manje
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za siječanj 2026. iznosila je 1.511 eura, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku. Na godišnjoj razini to je nominalni rast od 8,5 posto, a realni od 4,9 posto, što znači da su plaće rasle i nakon uračunate inflacije.
U odnosu na prosinac prošle godine, prosječna neto plaća bila je viša za 1,1 posto, dok je realno porasla za 0,8 posto.
Na prvi pogled riječ je o pozitivnom podatku. No detaljniji pogled na raspodjelu plaća pokazuje da prosjek ne odražava stvarnu sliku za velik broj zaposlenih.
Iako prosječna neto plaća iznosi 1.511 eura, medijalna plaća za siječanj bila je 1.304 eura. To u praksi znači da je polovica zaposlenih primala manje od tog iznosa, a polovica više.
Upravo taj podatak često realnije pokazuje stvarno stanje od samog prosjeka. Razlog je jednostavan: prosjek podižu više plaće manjeg dijela zaposlenih, dok velik broj ljudi i dalje ostaje osjetno ispod te razine.
Podaci o raspodjeli plaća po decilima to dodatno potvrđuju. Deset posto zaposlenih primilo je do 859 eura, 20 posto do 950 eura, a 30 posto do 1.048 eura. Čak 40 posto zaposlenih imalo je plaću do 1.169 eura.
Kad se tome doda podatak da je 60 posto zaposlenih primalo do 1.464 eura, a 70 posto do 1.644 eura, jasno je da se prosječna plaća od 1.511 eura nalazi negdje između tih razina. Drugim riječima, oko dvije trećine zaposlenih u Hrvatskoj u siječnju je imalo plaću manju od prosječne.
Kao i ranije, visina plaće znatno je ovisila o djelatnosti. Najviša prosječna neto plaća za siječanj isplaćena je u zračnom prijevozu i iznosila je 2.352 eura. Na drugom kraju ljestvice bila je proizvodnja odjeće, gdje je prosječna neto plaća iznosila 986 eura.
To pokazuje koliko su razlike na tržištu rada i dalje velike. Dok pojedini sektori nude plaće koje su osjetno iznad državnog prosjeka, u dijelu industrija primanja su i dalje ispod razine koja zaposlenima omogućuje veći osjećaj financijske sigurnosti.
Prosječna bruto plaća za siječanj 2026. iznosila je 2.114 eura. U odnosu na prosinac bila je nominalno viša za 1,3 posto, a realno za jedan posto.
Na godišnjoj razini bruto plaća porasla je nominalno za 9,8 posto, a realno za 6,2 posto.
I kod bruto plaća najveći iznos zabilježen je u zračnom prijevozu, gdje je prosjek dosegnuo 3.432 eura, dok je najniža bruto plaća ponovno evidentirana u proizvodnji odjeće i iznosila je 1.311 eura.
U siječnju je prosječno bilo 174 plaćena sata, što je 3,9 posto manje nego u prosincu. Najviše plaćenih sati zabilježeno je u vodnom prijevozu, 187, a najmanje u djelatnostima socijalne skrbi bez smještaja, 163 sata.
Zbog manjeg broja plaćenih sati, ali i rasta ukupnih primanja, prosječna neto satnica porasla je na 8,46 eura. To je 5,2 posto više nego u prosincu i čak 13 posto više nego u siječnju prošle godine.
Rast plaća svakako je dobra vijest, posebno kada realni rast znači da primanja rastu brže od cijena. No jednako je važno razumjeti i drugu stranu statistike.
Prosječna plaća od 1.511 eura zvuči ohrabrujuće, ali za velik dio zaposlenih ona i dalje nije svakodnevna realnost. Medijalna plaća od 1.304 eura i podatak da oko dvije trećine zaposlenih prima manje od prosjeka pokazuju da većina građana i dalje živi s osjetno nižim iznosima od onih koji se najčešće ističu u naslovima.
Zato je kod praćenja plaća važno gledati ne samo prosjek, nego i raspodjelu, medijan i razlike među sektorima. Tek tada se dobiva jasnija slika o tome koliko rast plaća doista mijenja financijsku svakodnevicu zaposlenih u Hrvatskoj.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
