Priopćenje za medije: Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu za 2025.: Daljnji snažan napredak
Danas je Allianz predstavio šesnaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu, koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja.
Godina 2024. bila je još jedna godina sa solidnim rastom globalnog gospodarstva te još jedna iznimno uspješna godina za financijsku imovinu privatnih kućanstava: Rast od 8,7 % nadmašio je čak i snažan rast od prošle godine (8,0 %). Do kraja 2024. ukupna financijska imovina dosegnula je 269 bilijuna eura. Iako je riječ o novom apsolutnom rekordu, u odnosu na gospodarsku aktivnost financijska imovina od 283 % nalazi se tek na razini iz 2017. godine.
U zadnjih deset godina financijska imovina američkih kućanstava rasla je u skladu s globalnim prosjekom. No, u 2024. njihov je rast bio čak i veći. To je u oštrom kontrastu sa zapadnom Europom i Japanom gdje je rast zaostajao za globalnim prosjekom više od 2 postotna boda odnosno nešto manje od 4 postotna boda godišnje.
„Rast financijske imovine u SAD-u jednostavno je nevjerojatan”, izjavio je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza. „U 2024. polovica rasta globalne financijske imovine ostvarena je isključivo u SAD-u. U zadnjem desetljeću taj je udio iznosio 47 %. Kina je, s druge strane, pridonijela s 20 %, a zapadna Europa s 12 %. Barem kada je riječ o financijskoj imovini, tvrdnja da su druge zemlje imale korist na račun SAD-a nema utemeljenja.”
Posjedovanje vrijednosnih papira, osobito dionica, ključno je za rast imovine. U tom su smislu zadnje dvije godine bile izuzetno zadovoljavajuće za štediše. U 2023. (11,5 %) i 2024. (12,0 %) vrijednosni papiri rasli su gotovo dvostruko brže od ostalih dvaju razreda imovine: osiguranje/mirovine (6,7 % odnosno 6,9 %) te bankovni depoziti (4,7 % odnosno 5,7 %).
Međutim, u kojoj će mjeri štediše profitirati od rasta cijena vrijednosnih papira uvelike ovisi o strukturi portfelja koja se znatno razlikuje među zemljama i regijama. Posebno se ističu sjevernoamerički štediše kod kojih vrijednosni papiri čine 59 % portfelja. U zapadnoj Europi taj udio iznosi oko 35 %, dok je u Hrvatskoj samo 27 %.
„Kad je riječ o navikama štednje, usporedba SAD-a i Njemačke vrlo je poučna”, rekla je Kathrin Stoffel, koautorica izvješća. „Njemačka je u zadnjih deset godina postigla rast financijske imovine od 5,9 % godišnje, što je usporedivo sa SAD-om (6,2 %), ali na posve drukčiji način: nova ulaganja u štednju iznosila su 3,7 % postojeće financijske imovine godišnje – gotovo dvostruko više nego u SAD-u (2,0 %). Pritom je doprinos porasta vrijednosti bio samo 32 % – manje od polovice doprinosa u SAD-u (67 %). Hrvatska (godišnji rast od 6,3 %) sličnija je Njemačkoj: napori za ulaganje u štednju još su veći (4,5%), ali porast vrijednosti čini samo 26 %.”
Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za 9,9 % u 2024. godini. Taj izvrsni rezultat potaknut je rastom u svima trima razredima imovine, pri čemu su se bankovni depoziti, vrijednosni papiri te osiguranje/mirovine povećali za 9,0 %, 11,4 % odnosno 11,4 %.
Nova ulaganja u štednju porasla su za 41 %, dosegnuvši novi rekord od 8,8 milijardi eura i nadmašivši čak i iznose zabilježene tijekom pandemije. Najviše su profitirali bankovni depoziti i osiguranje/mirovine, koji su primili 3,8 milijardi eura odnosno 1,9 milijardi eura, a radi se o novom rekordu u oba slučaja. Ipak, vrijednosni papiri, osobito obveznice, ostali su popularni, a hrvatska su kućanstva uložila su neto 2,8 milijardi eura – jednako kao i prethodne godine.
Rast obveza porastao je u 2024. na 10,6 %, što je najbrži rast od globalne financijske krize. Slijedom toga, omjer duga (obveze kao postotak BDP-a) porastao je na 33 %, iako je još uvijek za 12 postotnih bodova niži od razine zabilježene 2010. godine. Na kraju, neto financijska imovina porasla je za snažnih 9,7 %. Slijedom toga, Hrvatska je ostala na 31. mjestu ljestvice najbogatijih zemalja (vidjeti tablicu).
„Rezultati ovogodišnjeg Izvješća o globalnom bogatstvu pokazuju koliko su hrvatska kućanstva otporna i spremna na promjene. Posebno je pozitivna činjenica da štednja i dalje snažno raste, a istodobno se sve više diversificira. To je važan pokazatelj financijske zrelosti i dugoročne stabilnosti. Allianz će i dalje aktivno podržavati građane u očuvanju i rastu njihove imovine, nudeći sigurna i inovativna rješenja. Naša misija je omogućiti svakom klijentu da s povjerenjem planira svoju financijsku budućnost, bez obzira na globalne izazove.“ – izjavila je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.
| U eurima | Godišnji rast u % | Pozicija u 2004. | ||
| 1 | Sjedinjene Američke Države | 311.000 | 10,9 | 2 |
| 2 | Švicarska | 268.860 | 5,3 | 1 |
| 3 | Singapur | 197.460 | 8,9 | 8 |
| 4 | Danska | 191.560 | 8,6 | 9 |
| 5 | Tajvan | 167.530 | 12,4 | 10 |
| 6 | Švedska | 144.470 | 11,4 | 14 |
| 7 | Kanada | 138.090 | 13,9 | 11 |
| 8 | Novi Zeland | 133.030 | 0,9 | 7 |
| 9 | Nizozemska | 127.640 | 8,5 | 5 |
| 10 | Belgija | 110.290 | 5,9 | 3 |
| 11 | Australija | 110.280 | 12,5 | 15 |
| 12 | Japan | 91.920 | 4,2 | 4 |
| 13 | Njemačka | 86.800 | 9,6 | 16 |
| 14 | Italija | 83.510 | 5,1 | 6 |
| 15 | Irska | 79.800 | 10,1 | 17 |
| 16 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 77.180 | -0,7 | 8 |
| 17 | Austrija | 75.770 | 7,5 | 13 |
| 18 | Francuska | 74.870 | 2,8 | 12 |
| 19 | Malta | 63.960 | 7,2 | 19 |
| 20 | Španjolska | 49.220 | 8,5 | 21 |
| 31 | Hrvatska | 19.950 | 9,7 | 32 |
Allianzovu interaktivnu Globalnu kartu globalnog bogatstva možete pronaći na Allianz web stranici.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
