Prigodne nagrade i božićnice pod povećalom: Razgovor sa stručnjakinjom Zoricom Brečić
Božićni i novogodišnji period za mnoge poslodavce vrijeme je donošenja odluka o nagrađivanju zaposlenika, a pritom se svake godine iznova otvara pitanje: koliko se može isplatiti neoporezivo, kako pravilno razlikovati pojedine vrste nagrada i na što poslodavci trebaju posebno paziti? Upravo zato razgovarali smo sa Zoricom Brečić, ovlaštenom računovotkinjom, internom revizoricom i poreznom stručnjakinjom te vlasnicom tvrtke Rhea savjetovanje.
Božićnice, prigodne nagrade i nagrade za radne rezultate svake se godine nalaze u fokusu i poslodavaca i radnika, jer izravno utječu na motivaciju zaposlenika, ali i na porezno opterećenje poduzeća. U 2025. godini u Hrvatskoj postoje jasna porezna pravila i neoporezivi limiti koji određuju koliko i pod kojim uvjetima poslodavac može nagraditi radnike bez dodatnih poreza i doprinosa.
Prigodne nagrade su širi pojam koji obuhvaća sve povremene nagrade povezane s posebnim prigodama, poput Božića, Uskrsa ili korištenja godišnjeg odmora. U tu kategoriju ulaze božićnica, regres za godišnji odmor, uskrsnica i slične isplate, a porezno se promatraju zajedno u okviru jednog ukupnog godišnjeg neoporezivog limita. Božićnica je, pojednostavljeno, samo jedna vrsta prigodne nagrade, vezana uz Božić, i nema poseban “svoj” limit – tretira se unutar istog plafona kao i ostale prigodne nagrade.
Za 2025. godinu propisani su sljedeći glavni neoporezivi limiti po radniku godišnje:
Ti se iznosi odnose na kalendarsku godinu i zbrajaju za svaku kategoriju zasebno, što znači da se primjerice sve prigodne nagrade zbrajaju u limit od 700 eura, a sve nagrade za radne rezultate u limit od 1.200 eura. Ako poslodavac želi isplatiti više od neoporezivog iznosa, dio iznad propisanog limita tretira se kao dohodak od nesamostalnog rada, odnosno kao plaća, te se na tu razliku obračunavaju porez na dohodak i obvezni doprinosi.
Za razliku od minimalne plaće, pravo na božićnicu ili druge prigodne nagrade ne proizlazi izravno iz zakona, nego iz internih i kolektivnih izvora prava. U praksi se pravo obično utvrđuje kroz kolektivni ugovor (ako postoji), pravilnik o radu, ugovor o radu ili uhodanu poslovnu praksu poslodavca (npr. dugogodišnje isplate istih iznosa svim radnicima).
Ako je u tim aktima jasno propisano da radnici imaju pravo na božićnicu ili regres, poslodavac se toga mora pridržavati, dok je u suprotnom isplata prepuštena njegovoj odluci, ali uz poštovanje načela jednakog postupanja i zabrane diskriminacije.
Porezni propisi ne razlikuju radnike prema vrsti ugovora, pa radnici zaposleni na određeno vrijeme imaju jednaka prava na neoporezive isplate kao i radnici na neodređeno, pod uvjetom da ih poslodavac uključi u svoje interne odluke. Slično vrijedi i za radnike s nepunim radnim vremenom – neoporezivi limiti po propisima nisu niži, no poslodavac može internim pravilima odrediti razmjernost isplate, primjerice prema broju odrađenih mjeseci ili postotku radnog vremena.
Studenti koji rade preko studentskog ugovora ne smatraju se radnicima u radnom odnosu, pa se na njih ne primjenjuju iste kategorije prigodnih nagrada i božićnica; eventualne nagrade studentima oporezuju se prema posebnim pravilima za primitke preko studentskog servisa.
Dar za dijete radnika namijenjen je djeci koja do 31. prosinca tekuće godine imaju do 15 godina, uključujući djecu koja u toj godini navrše 15 godina. Poslodavac može neoporezivo darovati do 140 eura godišnje po djetetu, pri čemu se dar može isplatiti u novcu ili u naravi (npr. poklon-paket, bon za trgovinu igračkama).
Dar u naravi radniku je pak dar u obliku roba ili usluga, a ne novca – tipičan primjer su božićne košare, butelja vina ili poklon-bon za trgovinu. Takav dar može se neoporezivo dodijeliti do 133 eura godišnje po radniku (vrijednost s PDV-om), a svaka vrijednost iznad toga smatra se oporezivim primitkom iz radnog odnosa.
Kod prigodnih nagrada, uključujući božićnicu i regres, nije presudno da isplata bude izvršena točno na dan Božića ili prije godišnjeg odmora; bitno je da ukupan iznos u kalendarskoj godini ne premaši propisani limit. Za dar za dijete ključan je uvjet dobi djeteta na dan 31. prosinca, dok se standardni rokovi za prijavu isplate (obrazac JOPPD) primjenjuju kao i za druge primitke, najčešće do 15. dana u mjesecu nakon isplate.
Porezni status neoporezivosti ne gubi se ako je isplata unutar godine, ispod propisanog plafona i uz ispunjene formalne uvjete, čak i ako se datum ne poklopi točno s blagdanom.
Poslodavac smije isplatiti različite iznose prigodnih nagrada različitim radnicima, ali razlike moraju počivati na objektivnim i opravdanim kriterijima.
Primjer dopuštenih kriterija su: radni učinak, složenost posla, odgovornost radnog mjesta, duljina staža u tvrtki, broj odrađenih mjeseci u godini, razina menadžerske odgovornosti ili sudjelovanje u posebnim projektima. Problematični i potencijalno diskriminatorni kriteriji uključuju spol, dob, trudnoću ili roditeljstvo, nacionalnost, vjeru, sindikalnu pripadnost i slične osnove, zbog čega nerazumno različite isplate unutar usporedivih skupina radnika mogu dovesti do radnih sporova.
U posljednjih nekoliko godina iznos neoporezive prigodne nagrade od 700 eura ostao je stabilan, što znači da se božićnica i regres i dalje planiraju unutar istog limita. S druge strane, limit za nagrade za radne rezultate postupno je rastao te je od 2025. godine povećan na 1.200 eura godišnje, što pokazuje namjeru zakonodavca da dodatno potakne varijabilno nagrađivanje radnika.
Povećani su i neki drugi neoporezivi primici, poput određenih otpremnina i potpora, pa se može govoriti o trendu postepenog širenja prostora za porezno povoljne isplate, iako se svi limiti ne mijenjaju jednakom dinamikom.
| Vrsta primitka | Neoporezivo godišnje po radniku (2025.) | |
| Prigodne nagrade (božićnica, regres itd.) | do 700 € | |
| Novčane nagrade za radne rezultate | do 1.200 € | |
| Dar djetetu do 15 godina | do 140 € po djetetu | |
| Dar u naravi radniku | do 133 € |
Ovi limiti predstavljaju okvir unutar kojega poslodavci mogu planirati božićnice, prigodne nagrade i druge oblike nagrađivanja kako bi zadržali motivirane zaposlenike, a pritom optimizirali porezno opterećenje i troškove poslovanja.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
