Vjerojatno ste ovu izreku već i prije čuli, ili ste je možda čak sami nekada izgovorili, dok ste razmišljali o ciklusima uspona i padova, o vrijednosti koju ostavljamo djeci iza sebe i o tome kako se istinsko bogatstvo mjeri ne brojevima na računu, već nasljeđem mudrosti i svjesnosti koje prenosimo s generacije na generaciju.
Postoji nešto gotovo tragično u načinu na koji bogatstvo nestaje kroz generacije. Netko je sanjao, gradio i žrtvovao se, da bi sve bilo izgubljeno kad je predano u ruke onih koji nisu naučili cijeniti ono što su bez truda naslijedili. Istraživanje Williams Group-e, provedeno na 2500 obitelji, pokazuje da druga generacija izgubi čak 70 posto naslijeđenog bogatstva, dok treća uglavnom izgubi i do 90 posto onog što je prva generacija ostavila iza sebe. Iza tih brojki kriju se stvarni ljudi – mladi nasljednici koji se, umjesto da osjete slobodu, suočavaju s osjećajem izgubljenosti i nesigurnosti.
Kad odrastaš u izobilju koje je netko drugi osigurao, teško naučiš prepoznati pravu vrijednost novca i imovine. Djeca koja rastu u takvom okruženju često ne dobiju priliku iskusiti radost postignuća kroz vlastiti trud, te im se, na žalost, ne razvija osjećaj da cijene sve što imaju, da budu zahvalni. Bez mogućnosti da nauče kako vrijednost novca proizlazi iz ustrajnog i napornog rada i mudrih odluka, mladi se često nađu u situaciji u kojoj im imovina postaje samo brojka, umjesto alata za izgradnju sigurne i ispunjene budućnosti.
John Levy u svojoj knjizi Inherited Wealth opisuje kako novac koji dolazi bez truda i svjesnog odgoja može donijeti više tereta nego sreće, jer ostavljaj prazninu umjesto osjećaja postignuća i rađa anksioznost umjesto zahvalnosti. Slično tome, istraživanja Harvard Business School pokazuju da su „self-made“ milijunaši, oni koji su sami stekli svoje bogatstvo, općenito sretniji i ispunjeniji od onih koji su ga naslijedili.
To su prepoznali i mnogi poznati bogataši, poput Billa Gatesa, koji je odlučio veći dio svog ogromnog bogatstva donirati u dobrotvorne svrhe, ostavljajući djecu tek s dovoljno sredstava da ne moraju brinuti o osnovnim životnim potrebama. Warren Buffett, sličnog razmišljanja, također je najavio da će većinu svog bogatstva donirati. Ovaj pristup nije samo utemeljen na dobrim namjerama; mnogi od njih vjeruju da bi djeca koje naslijeđuju bogatstvo trebala biti obrazovana o njegovoj pravoj vrijednosti i njegovoj ulozi u društvenoj odgovornosti.
Situacija nije drugačija niti u našem domaćem okruženju. Prema studiji Instituta za društvena istraživanja iz 2023. godine, čak 68% mladih odraslih u obiteljima s visokim primanjima u Hrvatskoj nije dovoljno upoznato s osnovnim principima ulaganja, štednje i dugoročnog planiranja.
Također, istraživanje HUB-a iz 2022. otkriva da financijska pismenost hrvatskih građana, osobito u pogledu razumijevanja složenih financijskih instrumenata, zaostaje za europskim prosjekom. Ove statistike jasno pokazuju da problem nije samo u količini novca, već u načinu na koji se on generacijski prenosi i kako se njime upravlja. I upravo u tome je prostor za osiguravanje financijske stabilnosti kroz generacije.
Foto: Unsplash
Kako prekinuti ovaj začarani krug? Kako osigurati da ono što stvaramo ne bude samo prolazna vrijednost, nego nešto što ostaje i raste? Odgovor leži u odgoju djece, svjesnosti i prenošenju znanja, a ne u pukom prenošenju i darovanju materijalnih dobara s generacije na generaciju.
Mindfulness u kontekstu financija ne znači samo smireno disati i meditirati dok gledaš stanje na računu, iako to ponekad može biti korisno, već razvijanje dubljeg odnosa prema novcu. Radi se o učenju kako sagledati novac kao alat i sredstvo, a ne kao definiciju vlastitog identiteta.
Kada se bogatstvo prenosi bez unutarnje stabilnosti i svjesnog odgoja, ono ne oslobađa, već postaje teret koji zarobljava, donosi anksioznost i nedostatak smisla. Roditelji i djeca trebali bi zajedno osvijestiti vlastite obrasce i emocije povezane s novcem, razviti samopouzdanje koje nije vezano isključivo uz stanje računa, te naučiti razlikovati vlastitu vrijednost od materijalnih dobara koje posjedujemo.
Novac je samo alat – neutralan, dok ga ne naučimo koristiti. Bez znanja i vještina, taj alat može postati teret. Kada se financijska pismenost spoji s mindfulnessom, mladi se uče kako s novcem postupati odgovorno i svrsishodno. Uče kada je dobro trošiti, kada štedjeti i kada ulagati, te shvaćaju da nije bitno neprestano akumulirati, već razumjeti što nam zaista treba. Roditelji koji s djecom vode otvorene razgovore o financijskim odlukama ne samo da prenose praktična znanja, već ih uče i odgovornosti i zahvalnosti za ono što imaju.
Ono što ćemo ostaviti iza sebe ne mjeri se samo brojkama na bankovnom računu, jer te se brojke mogu izgubiti ili istopiti u pogrešnim odlukama. Pravo naslijeđe su vrijednosti, znanja i vještine koje smo usadili u djecu, učeći ih da, iako novac nije izvor sreće, on može biti moćan alat za ostvarenje dublje svrhe. Djeca koja rastu uz roditelje koji su svjesni vlastitog odnosa prema novcu naučit će da bogatstvo nosi sa sobom i veliku odgovornost, te da je prava snaga u sposobnosti mudrog upravljanja onime što imaju.
Umjesto da budemo žrtva paradoksa nasljeđivanja, trebali bismo poticati odgovorno stvaranje i očuvanje materijalnog bogatstva. To podrazumijeva kontinuiranu edukaciju o financijskim instrumentima, rizicima i investicijama, razvoj emocionalne inteligencije koja omogućuje samostalno donošenje odluka i korištenje bogatstva kao sredstva za poticanje pozitivnih promjena u društvu.
Ako treća generacija ostane bez bogatstva, možda nikada niti nije dobila pravo nasljeđe. Novac, bez emocionalne i financijske pismenosti, okopnit će kao snijeg na suncu. Trebali bismo se upitati što znači djeci „ostaviti bogatstvo“ – jer najveće bogatstvo nije u materijalnoj imovini, već u onome što ostavljamo u srcima i umovima onih koji dolaze nakon nas. Na tom nasljeđu uvijek mogu graditi svoj put, stvarati nove vrijednosti i donositi odluke koje neće ovisiti o stanju na računu, već o snazi karaktera i jasnoći vlastite svrhe.
Mindfulness u financijama omogućuje nam da prepoznamo novac kao alat za ostvarenje dubljih životnih ciljeva, a ne kao mjerilo osobne vrijednosti. Kada to spojimo s financijskom pismenošću, stvaramo generacije koje su emocionalno stabilne, samouvjerene i sposobne donositi promišljene odluke. Takvo nasljeđe, temeljeno na svjesnosti i znanju, ne nestaje – ono raste, prenosi se i postaje nešto mnogo veće i vrijednije od samog novca.
Možda je upravo to pravo nasljeđe koje trebamo ostaviti svijetu – djecu koja znaju upravljati sobom i svojim resursima, čija unutarnja snaga i mudrost osiguravaju da bogatstvo, bilo materijalno ili duhovno, opstane kroz generacije.
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
Prijavite se na newsletter i odmah vam u inbox dolazi naš
Besplatan vodič 4 koraka kako promijeniti svoju financijsku situaciju
Nakon toga redovno, jednom tjedno stižu Vam i novosti i korisni savjeti kako bolje upravljati novcem.
