Povećane naknade za bolovanje od 1. kolovoza 2025. – evo što donose izmjene Zakona
Od 1. kolovoza 2025. godine na snagu su stupile izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a glavna novost odnosi se na značajno povećanje naknada za bolovanje. Ova promjena donosi veći financijski oslonac upravo u trenucima kada je radnicima najpotrebniji.
Bolovanje je pravo radnika koje se koristi u slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede. Iako je sve utemeljeno na medicinskoj procjeni i zakonskim pravilima, naknade su godinama bile preniske i često nedostatne za osnovne životne troškove. Upravo zato Vlada RH i HZZO donijeli su odluku o povećanju granica naknade.
Bolovanje otvara liječnik primarne zdravstvene zaštite, najčešće obiteljski doktor. On, na temelju medicinskih nalaza, utvrđuje privremenu nesposobnost za rad i izdaje izvješće o privremenoj nesposobnosti. Taj dokument je osnova za isplatu naknade.
Naknada za bolovanje predstavlja zamjenu za plaću koju radnik ne može ostvariti zbog bolesti ili ozljede.
Osnovica za obračun računa se prema prosječnoj plaći isplaćenoj u posljednjih šest mjeseci. Prosječna satnica dobiva se tako da se zbroje sve isplaćene plaće u tom razdoblju i podijele s brojem odrađenih sati. Na dobivenu osnovicu primjenjuju se zakonom propisani postoci, ovisno o vrsti bolovanja.
Do sada su granice bile prilično niske: minimalni iznos naknade iznosio je 110,36 eura (oko 25 % proračunske osnovice), a maksimalni 565,04 eura (28 % proračunske osnovice). Takva rješenja često nisu pratila porast troškova života.
Novim izmjenama povećane su i donja i gornja granica:
najniža naknada raste s 110,36 eura na 353,15 eura
najviša naknada raste s 565,04 eura na 995,45 eura
Ove izmjene primjenjuju se na bolovanja koja započinju ili traju nakon 1. kolovoza 2025. Poseban naglasak stavljen je na dugotrajna bolovanja, kronične bolesnike i roditelje koji brinu o bolesnoj djeci.
Uz to, ukinuta je obveza osobnog javljanja nezaposlenih osiguranika HZZO-u, što znatno olakšava administrativne postupke.
Novost je i drugačiji obračun putnih troškova. Oni se sada računaju u visini 0,025 % od proračunske osnovice po kilometru, između adrese prebivališta i HZZO-a, zdravstvene ustanove ili bolnice u inozemstvu, prema podacima HAK-a. Time se ovo pravo više ne veže uz korištenje javnog prijevoza.
Važna promjena odnosi se na roditelje djece mlađe od sedam godina. Za vrijeme njege bolesnog djeteta, naknada sada iznosi 100 % od osnovice, dok je ranije granica bila dijete do tri godine starosti.
Ova reforma donosi nekoliko ključnih koristi:
Veća financijska sigurnost – bolesnici lakše podmiruju osnovne troškove tijekom bolovanja.
Podrška kroničnim bolesnicima i roditeljima – posebno onima na dugotrajnim bolovanjima.
Društvena odgovornost države – povećanje naknada pokazuje osjetljivost prema najranjivijim skupinama.
Motivacija i očuvanje radnih mjesta – adekvatna naknada pomaže radnicima da lakše izdrže teške periode i zadrže stabilnost.
Ove izmjene Zakona predstavljaju važan korak naprijed u sustavu socijalne zaštite. Radnici koji se nađu na bolovanju imat će sigurniju i pravedniju potporu, a posebne mjere za roditelje dodatno jačaju socijalnu dimenziju cijele reforme.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
