Porez na nekretnine: 41 grad i općina podigli su stopu, evo kako provjeriti što to znači za vaš džep
Ako imate nekretninu koju ne koristite cijele godine, ovo je vijest koju vrijedi provjeriti odmah. U dijelu Hrvatske lokalne vlasti su podigle, a dio ih je snizio stope poreza na nekretnine, pa se godišnji iznos može osjetno razlikovati ovisno o adresi.
Prema podacima, 41 grad i općina povećali su stopu poreza na nekretnine, 12 ih je smanjilo, a u većini mjesta iznos je ostao isti.
U praksi to znači jednu stvar. Ista nekretnina u jednom gradu može imati simboličan godišnji račun, a u drugom osjetno veći. Razlika je u stopi koju određuje lokalna samouprava.
Porez na nekretnine je godišnja obveza koja se računa po kvadratu korisne površine. Raspon stopa je od 0,60 do 8 eura po kvadratu, a točnu stopu određuje grad ili općina.
Najvažnije je razumjeti sljedeće.
Ako nekretnina služi za stalno stanovanje, u pravilu se ne oporezuje. Porez je najčešće vezan uz drugu nekretninu, vikendicu, stan koji se koristi povremeno ili nekretninu koja stoji prazna. Obveza se može pojaviti i kod nekretnina koje nisu u režimu dugoročnog najma za stalno stanovanje.
Drugim riječima, većini ljudi ključna je jedna provjera. Je li moja nekretnina u kategoriji stalnog stanovanja, ili spada u one koje ulaze u oporezivanje.
Da biste odmah dobili osjećaj veličine iznosa, evo jednostavnih primjera na nekretnini od 60 kvadrata.
Ako je stopa 0,60 eura po kvadratu, godišnji iznos je oko 36 eura.
Ako je stopa 5 eura po kvadratu, godišnji iznos je oko 300 eura.
Ako je stopa 8 eura po kvadratu, godišnji iznos je oko 480 eura.
Ovo su primjeri bez dodatnih okolnosti. U stvarnosti, gradovi i općine često imaju zone i različite stope po lokaciji, što dodatno pojačava razlike unutar istog grada.
Razlog je uglavnom praktičan. Gradovi i općine traže stabilne izvore prihoda, a porez na nekretnine je prihod koji se lakše planira od mnogih drugih. Uz to, dio lokalnih vlasti želi potaknuti da se prazne nekretnine stave u funkciju, bilo kroz dugoročni najam, bilo kroz prodaju.
To ne znači da je cilj kažnjavanje. Ali znači da je poruka jasna. Prazna nekretnina postaje skuplja navika nego prije.
Najčešća greška nije neznanje o stopi. Najčešća greška je pretpostavka da sustav automatski zna sve o vašoj situaciji.
Primjerice, ako stalno živite u nekretnini, ali vam dokumenti ili evidencije nisu usklađeni, može se dogoditi da vas sustav prepozna kao nekoga tko nekretninu koristi povremeno. Slično vrijedi i za dugoročni najam. Ako je najam stvaran, ali nije pravilno evidentiran, nekretnina može ispasti kao prazna.
Zato je pametno napraviti mini provjeru prije nego stigne rješenje.
Evo popisa koji većini ljudi rješava stvar.
Ova tema zvuči kao nešto što se događa negdje daleko, dok ne prebacite u računicu.
Ako imate drugu nekretninu, ili nekretninu koja se koristi povremeno, napravite procjenu godišnjeg iznosa već danas. I onda odlučite što vam je racionalno.
Možda vam se isplati prebaciti se na dugoročni najam. Možda se isplati urediti nekretninu i staviti je u funkciju. A možda je najpametnije priznati da prazna nekretnina više nije neutralna stavka, nego trošak koji iz godine u godinu može rasti.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
