Najava Vlade da bi se od 1. siječnja 2027. ukinuo porez na dohodak na sve mirovine otvorila je novu raspravu o tome tko bi od takve mjere stvarno profitirao i koliki bi bio račun za proračun. Dok ministar financija Marko Primorac poručuje da je ukidanje poreza “logičan i racionalan” korak jer je cilj povećavati mirovine, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) smatra da potpuno ukidanje nije ni nužno ni pravedno. Njihov prijedlog je drukčiji: snažno podizanje osobnog odbitka za umirovljenike, kako bi se najveći dio mirovina u praksi oslobodio poreza, ali da najviše mirovine i dalje ostanu u poreznom sustavu.
Što se najavljuje za 2027. godinu
Prema dosadašnjim izjavama iz Vlade, plan je da od 2027. mirovine više ne ulaze u oporezivanje porezom na dohodak. Time bi umirovljenici dobili veće neto iznose, a iznos povećanja ovisio bi o visini mirovine i stopi poreza na dohodak koju primjenjuje grad ili općina u kojoj osoba ima prebivalište.
U praksi, veći dobitak imali bi oni s većim mirovinama, jer je i porezna osnovica veća. Upravo tu SUH vidi ključni problem mjere koja “svima daje isto pravilo”, ali ne i isti učinak.
Što predlaže SUH: osobni odbitak 1.500 eura
SUH smatra da porez na mirovine ne treba ukidati u potpunosti, nego prag neoporezivog dijela treba postaviti dovoljno visoko da obuhvati gotovo sve umirovljenike. Njihov prijedlog je podizanje osobnog odbitka sa sadašnjih 600 eura na 1.500 eura već u 2026. godini, što bi, prema sindikatu, pokrilo oko 98,7 posto umirovljenika.
Logika je jednostavna: većina bi u praksi prestala plaćati porez jer bi mirovine bile ispod ili oko praga osobnog odbitka, dok bi porez ostao za one s natprosječno visokim mirovinama.
Primjer koji se često spominje: mirovine bivših zastupnika
Kako bi ilustrirao razliku između potpunog ukidanja poreza i modela s višim osobnim odbitkom, SUH navodi primjer umirovljenog bivšeg saborskog zastupnika s mirovinom od oko 2.400 eura neto.
Prema toj ilustraciji, potpuno ukidanje poreza na mirovinu moglo bi mu povećati mirovinu za oko 200 eura neto. U scenariju u kojem se osobni odbitak podigne na 1.500 eura, rast bi i dalje postojao, ali bi bio manji, primjerice oko 100 eura neto. Poruka SUH-a je jasna: država može pomoći većini umirovljenika, bez toga da najveći dobitak završi kod onih s najvišim mirovinama.
Zašto je rasprava osjetljiva: pravednost i proračun
Oko poreza na mirovine uvijek se lome dva argumenta.
Prvi je socijalni. Dio umirovljenika u posljednjim je godinama zbog usklađivanja mirovina i rasta nominalnih iznosa ušao u situaciju da plaća porez, iako im životni standard nije nužno “iznadprosječan”. U tom smislu, politički je razumljivo obećanje da će se “porez na mirovine ukinuti”.
Drugi je fiskalni i distributivni. Potpuno ukidanje poreza znači da se porezni sustav odriče prihoda i za najviše mirovine, pa se postavlja pitanje je li to najbolji način da se javni novac usmjeri prema onima kojima je najpotrebniji. Model s višim osobnim odbitkom pokušava spojiti oba cilja: rasteretiti veliku većinu, a zadržati poreznu obvezu za najviše iznose.
Kako se porez na mirovine danas uopće obračunava
U Hrvatskoj se porez na dohodak na mirovine računa uz primjenu osobnog odbitka, a obračunati predujam poreza na mirovinu umanjuje se za 50 posto. Konačan iznos ovisi i o stopama poreza na dohodak koje propisuje jedinica lokalne samouprave unutar zakonskog okvira. Zato se učinak promjene ne osjeća jednako u svim gradovima i općinama, čak ni za isti iznos mirovine.
Što umirovljenici mogu očekivati u 2026. i 2027.
U 2026. godini ključno je hoće li Vlada prihvatiti model potpunog ukidanja poreza u 2027. bez prijelaznih korekcija, ili će se otvoriti prostor za “ciljanije” rješenje, primjerice podizanjem osobnog odbitka već ranije.
Ako se ide prema potpunom ukidanju poreza od 2027., povećanja neto mirovina bila bi automatska, ali razmjerno veća kod viših mirovina. Ako se ide prema modelu s osobnim odbitkom od 1.500 eura, najveći dio umirovljenika prestao bi plaćati porez, ali bi dobitci na najvišim mirovinama bili ograničeniji.
Za umirovljenike, ovo je rasprava koja se na kraju svodi na jedno: hoće li se sustav postaviti tako da maksimalno podigne neto iznose svima, ili tako da najviše pomogne onima s niskim i srednjim mirovinama, uz zadržavanje poreznog doprinosa kod najviših.