„U ovom svijetu ništa se ne može sa sigurnošću tvrditi, osim smrti i poreza.“ — Benjamin Franklin
Još jedna izdašna godina na financijskom tržištu je iza nas. Onima koji su preuzeli rizik i aktivno ulagali/trgovali, a pri tome nisu zaradili, godina i neće ostati u lijepom sjećanju. Ali bar neće ni platiti porez, ako je to neka utjeha. Onima koji su pak ostvarili profit (realizirali dobit) u 2025. godini, ostaje još jedan detalj po kojemu će pamtiti taj profit – porez kojeg moraju platiti.
Ako ćemo biti brutalno iskreni, rizik ostaje samo nama, a dio dobiti (kada je ima) i njima (Porezna uprava). Ali da ne plačemo nad tim, idemo dalje.
Kada pričamo o kapitalu i burzovnom ulaganju/trgovanju, postoje dva poreza na koja treba obratiti pozornost – porez na dividende i porez na kapitalnu dobit. U ovoj epizodi prolazimo kako se obračunavaju, kolike su stope i ono najvažnije, kako izgleda proces prijave.
Porez na dohodak od kapitala po osnovi dividendi plaća se po stopi od 12%. U pravilu se radi o porezu po odbitku – porez se obračuna i uplaćuje pri isplati dividende (najčešće to odrađuje isplatitelj/posrednik) ako se radi o kompaniji koja je registrirana u Hrvatskoj i mi najčešće nemamo dodatnu prijavu (jer je porez “konačno” naplaćen po odbitku).
Međutim, što ako se radi o komapniji koja ima sjedište negdje drugdje, npr. u SAD-u? U tom slučaju, porez na dividende prijavljuje se jednom godišnje. Do 31. siječnja za prošlu godinu jer je takva zakonska obveza.
Tu se često javlja pitanje dvostrukog oporezivanja (porez u državi izvora + porez u HR uz mogućnost (ne)uračunavanja prema ugovoru). U praksi se za inozemne primitke koristi INO-DOH(službeni obrazac Porezne uprave – Tablica 2) i njihove upute/primjeri.
Postupak prijave je dosta jednostavan i sve se rješava preko sustava ePorezna. Prvo skinete izvješće iz brokerske aplikacije (Tablica 1), ulogirate se u e-Građani pa ePorezna, izaberete i popunite INO-DOH obrazac, provjerite ga i pošaljete (Tablica 2).
Recimo da je primljena dividenda iz Kanade, SAD-a i Francuske na koju je automatski obračunat i skinut porez što se jasno vidi u Tablici 1 koja prikazuje brokersko izvješće. Obzirom da su stope za Kanadu 15%, SAD 30% (jer jedino HR u cijeloj EU još nema potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om) i Francusku 25%, onda u Hrvatskoj ne trebamo ništa dodatno plaćati jer se plaćeni porez uračunava, nego samo prijaviti preko INO-DOH obrasca (Tablica 2).
Tablica 1 – Primjer brokerskog izvješća o primljenim dividendama i plaćenom porezu
Tablica 2 – Primjer popunjenog INO-DOH obrasca
Međutim, ima i jedan potencijalno veliki problem, a to je potvrda inozemnog poreznog tijela da je porez na dividendu plaćen.
Paradoksalno, ali Porezna uprava često ne priznaje brokersko izvješće o plaćenom porezu pa se lako može dogoditi da se isti porez naplati dva puta (logično, zar ne), u zemlji gdje je sjedište kompanije koja isplaćuje dividendu i još dodatno kod nas po stopi od 12%.
Iz iskustva u radu sa klijentima, znalo se dogoditi da neka ispostava prizna brokersko izvješće da je porez u inozemstvu plaćen, dok neka druga ispostava isti takav dokument ne prizna. Za američke dionice, potvrda o plaćenom porezu (obrazac 1042-S) se dobije sredinom godine za prethodnu godinu i naknadno se dostavi preko ePorezna, a rok za dostavu je 30. studenoga.
Pravi problemi nastaju kada klijent ne može doći do takve potvrde za neku drugu zemlju (osim u zasebnom postupku što može biti dosta skupo i trajati pa se postavlja pitanje opravdanosti takvog zahtjeva), jer se vrijednosnice (najčešće dionice) vode na skrbničkom(zbrirnom) računu brokera, a ne na imenu klijenta. Tada naša porezna zahtijeva dodatno plaćanje već plaćenog poreza i po našoj stopi od 12%. Nažalost, nema ujednačenog pravila o priznavanju potvrde od brokera o plaćenom porezu, nego ovisi od pojedinaca u ispostavama i kakvog su raspoloženja taj dan.
Ako ste na novac na brokerskom računu primili kamate od brokera(u porezne svrhe se tretira kao kamata na štednju), i ako vam nije skinut nikakav porez na to, onda treba platiti 12% u Hrvatskoj. U nadenom primjeru u Tablici 2 (točka 4) skinuti porez za primljene kamate je veći od naše stope te se uračunava i ne treba izvršiti nikakvo dodatno plaćanje, naravno ako dođemo do potvrde da je porez plaćen u toj zemlji (gdje je sjedište brokera koji isplaćuje kamatu).
Sada dolazimo do poreza na kapitalnu dobit. Ako ste ostvarili kapitalni gubitak, onda niste obvezni platiti nikakav porez niti raditi prijavu. Isto tako, ako je ostvareni kapitalni dobitak niži od 16,70 eura, a ukupna porezna obveza po tom osnovu ne prelazi svotu od 2,00 eura, oslobođeni ste obveze podnošenja obrasca JOPPD.
Ovdje je potrebno istaknuti da porezna obveza ne postoji ni ako smo poziciju/e držali dulje od dvije godine od trenutka kupnje što dugoročnim ulagačima značajno olakšava. Ali i dalje treba sve prijaviti kroz JOPPD obrazac do 28. veljače.
A ako smo vrijednosnice kupovali u više navrata, svaka kupovina se gleda zasebno po FIFO metodi(first in, first out).
Kada smo riješili situacije u kojima name porezne obveze, idemo vidjeti postupak prijave kada ta obveza postoji.
Zakonska odredba iz čl. 70. st. 4. Zakona o porezu na dohodak, koja se odnosi na oporezivanje kapitalnih dobitaka tijekom 2025. godine, određuje da je vlasnik financijske imovine obvezan izračunati i uplatiti porez na dohodak od kapitala ostvaren temeljem kapitalnih dobitaka. Ova obveza mora biti ispunjena najkasnije do kraja veljače tekuće godine, za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za eventualne kapitalne gubitke i troškove na brokerskom računu, primjenjujući poreznu stopu od 12%.
U tablicama ispod je primjer popunjene prijave oporezive i neoporezive kapitalne dobiti. Nekoliko bitnih stvari na koje treba obratiti pozornost. Oznaka podnositelja je najčešće 2 ili 4, što ovisi od toga imate li samo primanja od plaće i/ili samostalne djelatnosti/najma i slično. Ako imate samo oporezivu ili neoporezivu kapitalnu dobit, broj redaka je 1. Ako prijavljujete obje, broj redaka u zaglavlju pod poljem IV.2 je 2.
Recimo da je oporeziva kapitalna dobit u 2025. iznosila 10.000,00 EUR, što znači da je porezna obveza 1.200,00 EUR. I da je ostvarena neoporeziva kapitalna dobit od 5.000,00 EUR na koju ne treba plaćati porez jer smo te pozicije držali dulje od dvije godine. U dijelu V. polje 2. pišemo iznos oporezive kapitalne dobiti u iznosu od 1.200,00 EUR. U dijelu VII. pišemo iznos neoporezive kapitalne dobiti (za slučaj da imamo samo oporezivu kapitalnu dobit, ovo polje ostaje prazno).
Sada prelazimo na stranicu B i popunjavanje (Tablica 4). Redak 1 se odnosi na oporezivu kapitalnu dobit, dok se redak 2 odnosi ne neoporezivu kapitalnu dobit.
Tablica 3 – Primjer popunjenog JOPPD obrasca za prijavu (ne)oporezive kapitalne dobiti
Tablica 4 – Primjer popunjenog JOPPD obrasca za prijavu (ne)oporezive kapitlne dobiti (stranica B)
Kada smo sve popunili, idemo provjeiti unešeno i to na opciju PROVJERI pa PUNA PROVJERA. Ako smo sve dobro unijeli, dobiti ćemo obavijest o tome. Ako je bilo nekih greški prilikom popunjavanja, sustav će nam dati popis što je pogrešno unešeno pa će biti potreban ispravak. Jednom kada smo zaprimili poruku da je sve uspješno odrađeno, možemo poslati obrazac, nakon čega ćemo vidjeti zaduženje na PK kartici gdje možemo generirati podatke za uplatu te platiti najkasnije do 28. veljače.
Dosta često dobijem pitanje o (ne)isplati novca te da se novac još nalazi na brokerskom računu te postoji li tada porezna obveza. Nije bitno gdje se novac nalazi niti je li isplaćen jer porezna obveza nastaje u trenutku prodaje ako je ostvaren profit u toj kalendarskoj godini. Isto vrijedi i za dividendu bez obzira bila reinvestirana ili ne. Porezna obveza postoji u oba slučaja.
Što se pak kriptovaluta tiče, postupak prijave je isti, ali tek kada se prebaci u fiat valutu (EUR, USD, …). Štoviše, ako mene pitate, imaju ogromnu prednost jer možete trgovati i ostvarivati profit bez plaćanja ikakvog poreza.
Ako zamijenite jednu kriptovalutu za drugu (recimo Bitcoin zamijenite za stablecoin poput USDC), niste obvezni platiti porez na kapitalnu dobit jer se kripovalute ne smatraju klasičnom (fiat) valutom. Dakle, samo smo zamijenili jedan oblik imovine za drugi. I to možete raditi unedogled. Bitno je samo da je od trenutka prve kupnje prošlo više od dvije godine.
Koliko god mi bila mrska ova tema, i vama i sebi želim da platimo što više poreza na kapitalnu dobit. Zaključite zašto!
Sve navedene informacije služe samo u edukativnu i opće informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski, pravni, računovodstveni ili porezni savjet ili ponudu/preporuku za kupnju ili prodaju ili držanje bilo kojeg vrijednosnog papira ili investicijsku strategiju. Autora članka u kojima iznosi svoja mišljenja i gledišta se odriče bilo kakve odgovornosti za Vaše akcije i postupke na temelju članaka.
Za investicijski savjet, obratite se svom investicijskom savjetniku za specifične financijske savjete prilagođene vašim osobnim okolnostima i potrebama. Stvarni prinosi mogu se razlikovati od statističkih prinosa i ostvareni prinosi u prošlosti nisu nikakva garancija budućih prinosa. Svako ulaganje je rizično i moguć je gubitak cjelokupnog uloga, pa i više od toga ako koristite financijsku polugu (margin račun) od brokera. Pamet u glavu!
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
