Poljska više nije malo tržište srednje Europe, a njezina burza sve teže prolazi ispod radara
Poljska se godinama u investicijskim razgovorima često spominjala usputno, kao dio šire priče o srednjoj i istočnoj Europi. U istoj rečenici s manjim, manje likvidnim i slabije praćenim tržištima. No ta slika sve manje odgovara stvarnosti.
Danas je Poljska jedno od najvećih gospodarstava Europske unije. Ima veliko domaće tržište, snažan bankarski sektor, razvijenu industrijsku bazu, sve važniju ulogu u europskoj sigurnosti i burzu koja je daleko ozbiljnija nego što se često pretpostavlja.
Prema procjenama MMF-a za 2026., poljski nominalni BDP mogao bi dosegnuti oko 1,13 bilijuna dolara. Time se Poljska približava Švicarskoj, a veća je od Belgije, Švedske, Austrije i svih gospodarstava srednje i istočne Europe. To više nije mala regionalna priča, nego veliko europsko tržište koje se i dalje često promatra kroz staru optiku tržišta u razvoju.
Jedan od razloga zbog kojih Poljska ponovno privlači pozornost ulagatelja jest gospodarski rast. Dok se velik dio eurozone bori sa slabim zamahom, opreznom potrošnjom i pritiskom visokih troškova, poljsko gospodarstvo zadržava snažniji ritam.
Prema projekcijama Europske komisije, poljski realni BDP u 2026. mogao bi rasti oko 3,5 posto. Za usporedbu, za eurozonu se očekuje rast od oko 1,2 posto, a za Europsku uniju oko 1,4 posto.
Ta razlika nije samo lijepa brojka već iza nje stoje konkretni pokretači: rast realnih plaća, snažnija domaća potražnja, ulaganja u infrastrukturu, energetiku, obranu i prometnu mrežu, kao i veliki val europskih sredstava.
Posebno je važan investicijski impuls iz EU fondova. Kombinacija sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kohezijskih fondova i drugih programa u razdoblju 2025. i 2026. procjenjuje se na oko 16 posto poljskog BDP-a. Takav iznos ne znači da će se novac automatski preliti u rast burzovnih indeksa, ali znači da gospodarstvo ima snažan izvor financiranja za projekte koji mogu poduprijeti rast.
Poljska pritom nije priča samo o vanjskom novcu. Riječ je o zemlji s velikim unutarnjim tržištem, više od 37 milijuna stanovnika, snažnim izvoznim sektorom i sve važnijom ulogom u europskim industrijskim lancima. To joj daje širinu koju mnoge manje ekonomije regije jednostavno nemaju.
Poljska burza nije samo nekoliko banaka i državnih kompanija. Varšavsko tržište okuplja kompanije iz financijskog sektora, energetike, maloprodaje, sirovina, osiguranja, telekomunikacija, potrošnje i tehnologije.
U poljskim indeksima nalaze se imena poput PKO BP, Pekao, PZU, Orlen, KGHM, LPP, Pepco, CCC, Allegro i CD Projekt. Neka od njih poznata su i hrvatskim potrošačima, ne nužno kao burzovne priče, nego kroz svakodnevni život. Reserved, Sinsay, Pepco i CCC odavno nisu samo poljski brendovi, nego regionalno i europski prisutne kompanije.
Zato je Poljska zanimljiva i iz investicijskog kuta. Njezino tržište nije jednodimenzionalno. Ima banke, potrošnju, energetiku, sirovine, dividende, cikličke sektore i kompanije koje ovise o domaćem, ali i širem europskom rastu.
Posebno je važan indeks WIG30TR. On prati 30 vodećih i likvidnih poljskih dionica s Varšavske burze. Oznaka TR znači total return, odnosno da se u izračun uključuju i dividende. To nije tehnički detalj. Na tržištima gdje dividende imaju značajnu ulogu, razlika između cjenovnog indeksa i indeksa ukupnog prinosa dugoročno može biti velika.
Upravo zato odabir indeksa nije sporedna stvar. WIG30TR daje širu sliku od užih indeksa, poput WIG20TR, jer uključuje veći broj vodećih kompanija. Prema dostupnim podacima, WIG30TR je u promatranom razdoblju ostvarivao bolje rezultate od WIG20TR i MSCI Poland indeksa. To ne govori ništa sigurno o budućnosti, ali pokazuje da način na koji se ulagač izlaže poljskom tržištu može imati stvarnu razliku.
Još jedan razlog zbog kojeg se Poljska našla u fokusu jesu valuacije. Poljske dionice i dalje se često trguju uz diskont u odnosu na šire europsko tržište.
Prema podacima, WIG30TR se trguje uz oko 10,5 puta očekivanu dobit, uz procijenjeni dividendni prinos od oko 4,2 posto. U odnosu na razvijenu Europu, to znači osjetno niže vrednovanje.
Za hrvatske ulagatelje Poljska je posebno zanimljiva jer pristup tom tržištu postaje jednostavniji. InterCapital Poland WIG30TR UCITS ETF uvršten je na Zagrebačku burzu 19. svibnja 2026., a zatim i na Ljubljansku burzu.
ETF prati WIG30TR indeks, akumulirajući je, što znači da se dividende ne isplaćuju izravno ulagateljima, nego se reinvestiraju unutar fonda. Ukupni procijenjeni trošak, odnosno TER, iznosi do 0,60 posto godišnje.
Trošak nije nevažan detalj. Kod ETF ulaganja naknade se možda na prvu čine male, ali dugoročno mogu napraviti razliku. U usporedbi s najvećim konkurentom, iShares MSCI Poland ETF-om, čiji je TER 0,74 posto, InterCapitalovo rješenje ima nižu troškovnu strukturu.
No još je važnije pitanje što se zapravo kupuje. U ovom slučaju riječ je o izloženosti indeksu WIG30TR, koji uključuje 30 vodećih poljskih dionica i reinvestirani dividendni doprinos kroz total return pristup. Za ulagača koji želi izloženost Poljskoj, to je drukčiji pristup od ETF-a koji prati MSCI Poland ili uži skup kompanija.
To ne znači da je takav proizvod prikladan za svakoga. Ali znači da hrvatski ulagatelji sada lokalno, preko Zagrebačke burze, mogu dobiti pristup tržištu koje je do nedavno mnogima bilo udaljeno, iako je geografski, ekonomski i poslovno zapravo vrlo blizu.
Najzanimljivije kod Poljske nije samo to što se pojavio novi ETF. Zanimljivije je što se mijenja percepcija cijelog tržišta.
Poljska više nije samo “CEE priča”. To je veliko europsko gospodarstvo koje raste brže od prosjeka, ima duboko domaće tržište, razvijenu burzu, važne kompanije i sve veću političku i sigurnosnu težinu u Europi.
Istodobno, poljske dionice i dalje nose diskont koji dijelom odražava stvarne rizike, ali dijelom možda i staru percepciju tržišta koje je u međuvremenu postalo znatno ozbiljnije.
Za ulagače koji razmišljaju dugoročno, Poljska može biti zanimljiva tema za analizu. Ne kao zamjena za globalno diverzificiran portfelj i ne kao kratkoročna oklada, nego kao tržište koje spaja veličinu, rast, dividende i još uvijek relativno povoljne valuacije.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
