Prije mjesec dana, suprug i ja, upustili smo se u avanturu zvanu kupnja novog stana. Napravili smo plan.
Najprije smo popisali stvari koje su nam najvažnije:
Zatim smo popisali stvari koje su nam poželjne, ali nisu presudne:
Na posljetku smo provjerili kreditnu sposobnost, zbrojili imovinu i odredili željeni budžet za kupnju stana, koji se može povećati za još maksimalno 10 %.
Svjesni kriterija koje smo zadali, po pitanju kvarta odlučili smo biti fleksibilni. Cilj nam je dobiti kvalitetan životni prostor i za to smo se spremni preseliti. Također, svjesni smo cijena kvadrata na tržištu, a naš budžet nije neograničen. Tako je krenula naša potraga za stanom, od Dubrave do Samobora, od sjevernih obronaka iznad Ilice do Dugava i Remetinca, i još uvijek traje.
Moj suprug je sve stanove uspoređivao s tlocrtnom organizacijom stana u kojem je odrastao i sve što nije bilo na tom tragu činilo mu se loše, a nije uvijek bilo tako. To je razumljivo. Uvijek uspoređujemo stvari s onime što nam je poznato. Dodatno, stan u kojem je odrastao, nalazi u zgradi iz kraja 70.-ih godina 20. stoljeća i „školski“ je primjer kvalitetne tlocrtne organizacije.
Na žalost, unazad više od trideset godina jako se promijenila kultura građenja i „školskih“ primjera stanova gotovo da i nema, naročito u novogradnjama, ali to ne znači da se ne može naći vrlo dobrih tlocrta. Ali treba znati „čitati“.
Kada je stan još „na papiru“, lako je previdjeti prostorne nedostatke. Kroz našu potragu, primijetila sam veliki broj tlocrta stanova koji na prvu djeluju korektno, a kada krenete analizirati prostoriju po prostoriju uočite ozbiljne nedostatke. Na primjer; mala i nefunkcionalna kuhinja, spavaća soba u koju ne stane bračni krevet i slično.
Nadam se da će vam moje iskustvo pomoći prepoznati takve i slične nedostatke.
To su stanovi s barem dvostranom orijentacijom, podijeljeni na dnevni i spavaći dio, u kojima sve glavne prostorije, a ponekada i kupaonice, imaju prozor ili staklenu stijenu. Idealna orijentacija je kada su spavaće sobe na istoku, dnevni boravak i blagovaonica na jugu, a kuhinja na sjeveru.
Ulazni hodnik nalazi se u sredini stana, komotan je, a iz njega se ulazi se u dnevni boravak i kuhinju te u predsoblje spavaćeg dijela. Osim kupaonice, koja se nalazi u spavaćem dijelu, stan ima i gostinjski wc vezan uz dnevni dio stana. Vanjski prostor nastavlja se na dnevni boravak.
Ona sama po sebi ne mora biti problematična, no treba obratiti pozornost na tlocrtnu organizaciju i dubinu prostorija. Na primjer, ako su dnevni boravak, blagovaonica i kuhinja postavljeni u nizu i čine izduženu tlocrtnu organizaciju kao na primjeru u nastavku, prostor kuhinje će biti prilično mračan i vjerojatno ćete paliti svjetlo i po danu. Ukoliko vam je izrazito važno dobro prirodno osvjetljenje, ovo nije stan za vas.
Kod ulaznog prostora najvažnije je provjeriti ima li predviđenu nišu za ormar za cipele, jakne i kapute te koja je širina ulaznog prostora. Širina je izrazito važna ako nemate predviđenu nišu za ormar. Da bi vam stao ormarić za cipele dubine 40cm, na koji možete i sjesti, i iznad njega vješalice za jakne, širina ulaznog prostora trebala bi biti oko 135-140cm.
Kada tlocrt nije kotiran, za određivanje širine mogu vam poslužiti ulazna vrata koja su najčešće oko 100-110cm širine.
Sve veći broj novogradnji ugrađuje dizalice topline umjesto plinskih bojlera. Mala mana kod dizalica topline je njihova dimenzija koja iznosi oko 60x60x180cm, što odgovara dimenziji frižidera i zauzima puno mjesta. Ona se najčešće stavlja u ormar u ulaznom prostoru, a kada to nije moguće, u kupaonicu.
Kada je smještena u kupaonici, osim što postaje estetski problem jer ju je teško sakriti, vrlo često naruši kvalitetu tlocrtne organizacije i funkcije kupaonice. Ukoliko niste sigurni koja je njena oznaka na tlocrtu svakako pitajte agenta ili investitora zgrade. Iz mog iskustva to je najčešće kvadrat s dvije dijagonalne crte.
Kod velikog broja stanova, naročito novogradnji, predviđene su vrlo male kuhinje. Pri tom mislim na kuhinje koje imaju premalo radne površine za pripremu hrane, držanje kućanskih aparata i slično.
Kada gledate tlocrt kuhinje posvetite pažnju slijedećem; poziciji frižidera i širini prostora predviđenog za frižider, dužini razmaka između sudopera i ploče za kuhinje, ima li radne površine s obje strane ploče za kuhanje te koliki je razmak između kuhinjske linije i npr. šanka.
Ukoliko tlocrt nema kote, kao orijentir vam mogu poslužiti simboli za kuhinjske aparate. Dimenzije simbola za frižider, perilicu suđa i ploču za kuhanje su najčešće 60x60cm. Kod organizacije kuhinje preporuka je da se uređaji stavljaju u sljedećem nizu; frižider, sudoper, perilica suđa i na kraju ploča za kuhanje. Organizacija je proizašla iz logike pripreme hrane.
Između svih kuhinjskih uređaja potrebno je predvidjeti radnu površinu. Širina radne površine između frižidera i sudopera trebala bi biti minimalno 30cm, a između sudopera i ploče za kuhanje barem 90cm. Ploča za kuhanje trebala bi imati radnu površinu s obje strane kako biste mogli odlagati stvari.
Ukoliko su kuhinjski elementi u dva reda, npr. kuhinjska linija koja ima nasuprot sebe šank, razmak između kuhinjskih elemenata trebao bi biti minimalno 80cm. Poželjno je da to bude 90-110cm, jer se tada nećete udarati u nasuprotni element prilikom sagibanja.
Vodite računa i da većina frižidera, pogotovo ako nisu ugradbeni, je šira od 60cm, a često i dublja pa svakako provjerite stane li vam u prostor.
Kod većine stanova blagovaonica je malo potkapacitirana i najčešće je predviđeno prislanjanje jedne strane stola uz zid, kuhinjski šank i slično. Ukoliko želite stol koji slobodno stoji u prostoru, širina blagovaonice bi trebala biti barem 3,2 m, kako biste se neometano kretali oko stola i stolica.
Organizacija dnevnog boravka je često izazovna, naročito kod malih stanova. Vrlo često ne stane dvosjed, a kamoli trosjed i fotelje. Također, često je razmak između sofe i tv-a 5m i više, čime se gube kvadrati koji fale na nekom drugom mjestu.
Kod analize dnevnog boravka treba obrati pažnju na poziciju garniture za sjedenje u odnosu na prozor/staklenu stijenu, poziciju tv-a te udaljenost tv-a od sofe. Također, ulazi li se iz dnevnog boravaka u spavaće sobe ili neke druge prostorije, je li dnevni boravak pravilnih dimenzija ili ima nekih lomova u zidu, stupova i slično te koja je predviđena kvadratura dnevnog boravka.
Da bi vam stao trosjed, dnevni boravak bi trebao biti barem 20m2 , a duža strana dnevnog boravka bi trebala biti oko 3,6-4,0m. To je ujedno i strana uz koju se postavlja duža stranica sofe.
Prednost je pravokutna tlocrtna organizacija dnevnog boravka jer ih se može bolje organizirati.
Važna napomena: Ponekad je namještaj na tlocrtu smanjen, kako bi prostor izgledao veći. To možete provjeriti usporedbom širine vrata spavaće sobe sa širinom kreveta ili sofe. Širina sobnih vrata je obično oko 90cm.
Kod spavaćih soba, osobito sobe s bračnim krevetom, često su nezgodno postavljena vrata u sobu te je predviđeno premalo mjesta za smještaj ormara i kreveta s dva noćna ormarića.
Tlocrt spavaće sobe bi svakako trebao biti pravokutan i minimalne širine 3,2m, kako biste mogli proći između okvira kreveta i zida. Svakako pripazite na udaljenost vrata do kreveta. Vrlo često je krevet crtan na cca 20cm od vrata i tada vam neće stati noćni ormarić, a nije ni ugodno kada je krevet tik uz vrata.
Imajte na umu, na tlocrtima su često crtane dimenzije madraca, najčešće 160x200cm, a stvarne dimenzije kreveta su veće za barem 10cm u oba smjera. Optimalna širina zida za krevet s dva noćna ormarića je 2,8-3,0m.
Smještaj ormara je često problematičan. Najbolje je kada je iza vrata, u punoj širini sobe. Kada je ormar paralelan s krevetom obratite pažnju na udaljenost između njih. Ona bi trebala biti barem 70cm.
Tlocrtne organizacije u kojima se sobna vrata otvaraju na ormar, nisu prostorno lijepe i praktične.
Na žalost, ne.
Projektiranje stambene zgrade je složen zadatak na koji utječe puno parametara; od oblika i pozicije parcele, nagiba parcele, mogućnostima gradnje na parceli, zakonima i propisima, instalacijama, zahtjevima investitora, stručnost arhitekta i mnogim drugim parametrima. Dobar arhitekt će uvijek izvući maksimum, ali za vrhunski rezultat u potrebni su i ostali preduvjeti.
Kod novogradnji, tražite od prodavatelja tlocrte s kotama. Dobro pregledajte tlocrt i obratite pažnju na spomenute stvari. Što god nije jasno, pitajte.
Kod starogradnji, ponesite tlocrt i metar u razgledavanje stana. Izmjerite širinu i dužinu svake prostorije. Detaljno fotografirajte prostor. Ukoliko planirate kompletnu adaptaciju, prije kupnje stana, posavjetujete se s arhitektom. Arhitekt će napraviti analizu može li se stan prilagoditi vašim zahtjevima i procjenu planiranog zahvata, kako biste znali isplanirati sveukupni budžet.
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
Prijavite se na newsletter i odmah vam u inbox dolazi naš
Besplatan vodič 4 koraka kako promijeniti svoju financijsku situaciju
Nakon toga redovno, jednom tjedno stižu Vam i novosti i korisni savjeti kako bolje upravljati novcem.
