Većina paušalnih obrtnika ipak bez većih davanja: Vlada ublažava porezne promjene
Paušalnim obrtnicima s godišnjim primicima do 40.000 eura porezi i doprinosi od početka 2027. godine ipak se ne bi trebali povećavati. Vlada je nakon primjedbi Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca odlučila ublažiti dio mjera iz antiinflacijskog paketa, čime bi od većih davanja bila zaštićena većina najmanjih obrtnika.
Prvotni prijedlog predviđao je povećanje poreznog opterećenja i za dio paušalaca s primicima nižima od 40.000 eura. Nakon razgovora sa socijalnim partnerima od toga se odustalo, pa bi se postojeći uvjeti trebali zadržati za obrtnike koji godišnje ostvare do navedenog iznosa.
Za njih se od 1. siječnja 2027. godine ne bi mijenjala mjesečna obveza doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. I dalje bi plaćali približno 290 eura mjesečno, ovisno o konačnim iznosima osnovica i propisima koji će vrijediti u trenutku primjene novih pravila.
Takva odluka važna je jer upravo obrtnici u nižim prihodovnim razredima čine najveći dio paušalnog sustava. Za njih bi čak i umjeren rast mjesečnih davanja mogao predstavljati značajan udar na raspoloživi dohodak, osobito u djelatnostima u kojima prihodi nisu ravnomjerno raspoređeni tijekom cijele godine.
Promjene se, međutim, i dalje planiraju za paušalne obrtnike s godišnjim primicima iznad 40.000 eura.
Za obrtnike koji ostvare između 40.000 i 50.000 eura primitaka mjesečna obveza doprinosa trebala bi se povećati za približno 12,5 posto. Umjesto dosadašnjih oko 290 eura, mjesečno bi plaćali približno 327 eura.
U najvišem paušalnom razredu, koji obuhvaća primitke između 50.000 i 60.000 eura, doprinosi bi se povećali za približno 25 posto. Mjesečna obveza tako bi iznosila oko 363 eura.
Iako se na prvi pogled ne radi o dramatičnim mjesečnim razlikama, na godišnjoj razini povećanje postaje znatno vidljivije. Obrtnik u razredu od 40.000 do 50.000 eura izdvajao bi oko 440 eura više godišnje samo za doprinose, dok bi u najvišem razredu godišnje povećanje iznosilo približno 880 eura.
Na to treba dodati i paušalni porez, čiji iznos ovisi o prihodovnom razredu i odluci grada ili općine u kojoj je obrt registriran. Stvarno ukupno opterećenje zbog toga neće biti jednako za svakog obrtnika.
Najavljena promjena dodatno povećava važnost prihodovne granice od 40.000 eura. Obrtnik koji je prijeđe neće samo ući u viši razred paušalnog poreza, nego će istodobno imati i veću mjesečnu obvezu doprinosa.
To znači da dodatno ostvaren prihod neće u cijelosti završiti kao veća zarada. Dio povećanja prihoda odmah će pojesti viši fiksni trošak poslovanja, zbog čega će mnogi obrtnici morati preciznije planirati cijene, prihode i strukturu troškova.
Posebno je osjetljiv položaj onih čiji se godišnji primitci kreću neposredno iznad 40.000 eura. Kod njih razlika između ostanka u nižem razredu i prelaska u viši može biti relativno mala u prihodima, ali znatno veća u obvezama.
Zbog toga će pitanje rasta poslovanja postati i pitanje porezne računice. Obrtnici koji se približavaju granici morat će procijeniti isplati li im se ostati u paušalnom modelu ili prijeći na vođenje poslovnih knjiga, gdje se mogu priznati stvarni poslovni troškovi.
Vlada promjene opravdava potrebom za pravednijim odnosom između različitih oblika rada i poslovanja. Paušalni obrt zamišljen je kao jednostavan model za manje poduzetnike, ali je tijekom godina postao posebno privlačan zbog relativno niskih davanja i jednostavne administracije.
Problem nastaje kada se isti model koristi za djelatnosti s visokim prihodima i vrlo malim troškovima, ili kada odnos između naručitelja i obrtnika u praksi više nalikuje klasičnom radnom odnosu. Upravo su takve situacije posljednjih godina bile predmet pojačanih poreznih provjera.
S druge strane, nisu svi obrtnici u istoj poziciji. Netko tko ostvaruje 50.000 eura prihoda kroz savjetovanje ili digitalne usluge može imati vrlo male troškove, dok obrtnik s istim prihodima u proizvodnji, trgovini ili uslužnoj djelatnosti može velik dio novca potrošiti na materijal, opremu, najam i prijevoz.
Paušalni sustav te razlike ne prepoznaje jer se porezna obveza ne računa prema stvarnoj dobiti, nego prema ukupnim primicima. Upravo zato svako povećanje davanja najteže pogađa obrtnike koji imaju velik promet, ali relativno nisku stvarnu zaradu.
Dok se obrtnicima s primicima do 40.000 eura planira zadržati postojeće opterećenje, povećanje minimalnog paušalnog poreza za privatne iznajmljivače u turistički najrazvijenijim područjima i dalje ostaje dio paketa.
U gradovima i općinama iz prve kategorije turističke razvijenosti donja granica godišnjeg paušalnog poreza po krevetu trebala bi porasti sa 100 na 150 eura. U drugoj kategoriji minimalni bi se iznos povećao sa 70 na 100 eura.
Konačan iznos i dalje će određivati lokalna samouprava unutar zakonom propisanog raspona, pa povećanje neće biti jednako u svim dijelovima zemlje. Ipak, u mjestima koja su dosad primjenjivala najniže dopuštene iznose vlasnici smještaja mogu očekivati rast obveza.
Izmjene antiinflacijskog paketa ne odnose se samo na obrtnike. Vlada planira doraditi i prijedlog poreza na prekomjerne profitne marže, koji bi se primjenjivao na dio srednjih i velikih poduzeća.
Nakon primjedbi poslodavaca, u izračunu porezne osnovice trebale bi se uzeti u obzir jednokratne poslovne transakcije koje mogu umjetno povećati dobit. To uključuje prodaju nekretnina, opreme, dionica ili poslovnih udjela, prihode od dividendi i druge stavke koje ne proizlaze iz redovnog poslovanja.
Time se želi izbjeći situacija u kojoj bi tvrtka bila dodatno oporezovana samo zato što je u određenoj godini prodala imovinu ili provela poslovnu transakciju koja nema veze s povećanjem cijena proizvoda i usluga.
Iz predloženog poreza trebale bi biti izuzete i kompanije koje većinu prihoda ostvaruju na stranim tržištima. Takva bi iznimka trebala zaštititi izvoznike, čija dobit u većoj mjeri ovisi o međunarodnom poslovanju nego o cijenama na domaćem tržištu.
Ublažavanje promjena dobra je vijest za veliku većinu paušalnih obrtnika. Oni s godišnjim primicima do 40.000 eura trebali bi zadržati postojeću razinu davanja, čime se smanjuje rizik da bi novi paket najviše pogodio upravo najmanje poduzetnike.
Za obrtnike u višim razredima situacija je složenija. Njihovi će doprinosi porasti, a granica od 40.000 eura postat će još važnija u planiranju poslovanja. Viši prihodi i dalje mogu značiti veću ukupnu zaradu, ali samo pod uvjetom da rast prihoda bude dovoljno velik da pokrije veća davanja i ostale troškove.
Najavljene promjene još moraju proći javno savjetovanje i zakonodavnu proceduru, pa konačni iznosi i pravila još nisu zaključeni. Ipak, smjer je sada znatno jasniji: Vlada je spremna odustati od povećanja za većinu paušalaca, ali istodobno želi veće opterećenje prebaciti na obrtnike s najvišim prihodima.
Za svakoga tko posluje u paušalnom sustavu poruka je jednostavna. Tijekom 2026. godine neće biti dovoljno pratiti samo koliko novca ulazi na račun. Trebat će pratiti i koliko se približava granici od 40.000 eura, jer će upravo ona od 2027. godine još snažnije određivati stvarni trošak poslovanja.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
