Paušalni obrt u 2026.: uvjeti, porezi, doprinosi, PO SD i fiskalizacija
Paušalni obrt već godinama je najjednostavniji ulaz u samostalno poslovanje u Hrvatskoj. Administracija je lakša, obveze su predvidljive, a porez se plaća u fiksnim razredima prema ukupnim godišnjim primicima. No 2026 je donijela i jednu veliku promjenu za sve koji rade s građanima: fiskalizacija se od 1. siječnja 2026 proširila i na račune naplaćene na transakcijski račun.
Samo prošle godine otvoreno je više od 10 tisuća obrta, u posljednjih pet godina njihov se broj povećao gotovo 50 posto – najveći rast bilježe uslužni zanati, ugostiteljstvo i turizam
Paušalni obrt nije posebna “vrsta” obrta, nego način oporezivanja dohotka. Umjesto vođenja poslovnih knjiga na način kao kod “dohodaša”, paušalist plaća paušalni porez na dohodak u unaprijed zadanim razredima, ovisno o ukupnim godišnjim primicima. Razrede i iznose objavljuje Porezna uprava.
Najjednostavnije rečeno: više predvidljivosti, manje papirologije, ali uz jasne limite i pravila.
Paušalno oporezivanje najčešće biraju osobe koje:
• pružaju usluge ili prodaju u manjem opsegu
• žele jednostavniju administraciju
• imaju stabilne, predvidljive prihode
• žele otvoriti obrt uz radni odnos ili kao primarnu djelatnost
Ako planiraš brzi rast ili velike troškove poslovanja, paušal ti može postati ograničavajući jer se ne priznaju stvarni troškovi kao kod oporezivanja prema poslovnim knjigama.
Da bi mogao biti paušalist, najvažnije je pratiti dva praktična okvira:
• limit ukupnih godišnjih primitaka za paušalno oporezivanje ide do 60.000,00 eura
• paušalist u pravilu nije u sustavu PDV a dok ne prijeđe prag za PDV
Prag za upis u sustav PDV a podignut je na 60.000,00 eura, a upis se radi od prvog dana nakon prelaska praga.
U praksi, upravo praćenje primitaka prema limitu i praćenje PDV praga su dvije najčešće “mine” zbog kojih paušalisti nenamjerno izgube status ili uđu u obveze koje nisu planirali.
Otvaranje obrta možeš napraviti online ili klasično, ovisno o tome što ti je lakše.
Online opcija je e-Obrt kroz sustav e Građani, bez odlaska u ured.
Alternativa je HITRO.HR kao posrednik ili izravno nadležno upravno tijelo. (hitro.hr)
U ovom koraku biraš:
• naziv obrta
• sjedište i poslovnu adresu
• djelatnosti i NKD
• datum početka obavljanja djelatnosti
Porezna uprava navodi da se nakon upisa obrta u Obrtni registar treba javiti radi upisa u RPO i odabira načina oporezivanja.
U praksi se najčešće predaje Obrazac RPO i označava paušalno oporezivanje.
Ako ti je obrt glavna djelatnost, doprinose plaćaš mjesečno. Ako ti je obrt druga djelatnost uz radni odnos, doprinose uglavnom plaćaš godišnje po obračunu, ovisno o primicima i razredu.
Od početka si dužan izdavati račune i voditi urednu evidenciju prometa, a od 1.1.2026 moraš posebno paziti na fiskalizaciju u B2C segmentu, uključujući naplatu na transakcijski račun.
Paušalni porez na dohodak iznosi 12 posto na paušalnu poreznu osnovicu, a plaća se tromjesečno. Porezna uprava objavljuje razrede prema ukupnim godišnjim primicima.
Iznosi doprinosa ovise o tome je li obrt glavna djelatnost ili druga djelatnost uz zaposlenje.
Za 2026, mjesečna osnovica za paušaliste iznosi 797,20 eura, a iz te osnovice se računaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno. Ukupan mjesečni iznos doprinosa iznosi 290,98 eura, pri čemu je mirovinsko 159,44 eura, a zdravstveno 131,54 eura.
U tom slučaju se često radi godišnji obračun doprinosa prema razredu primitaka, po stopama za “drugu djelatnost”. HOK u dokumentu s osnovicama navodi godišnje iznose doprinosa po razredima, primjerice:
PO SD je obrazac kojim paušalni obrtnik prijavljuje ostvarene primitke kako bi Porezna uprava mogla utvrditi razred i obvezu paušalnog poreza.
Obrazac dostavlja najkasnije do 15. siječnja 2026 za prijavu primitaka za prethodnu godinu.
Najjednostavniji put je kroz ePoreznu.
Tipičan postupak izgleda ovako:
Kod zajedničkog obrta (suvlasnici) koristi se varijanta prijave koja uključuje podatke o udjelima i raspodjeli. Logika je ista: Poreznoj se prijavljuju primici i utvrđuje razred, uz dodatne podatke o suvlasnicima.
Ako si u zajedničkom obrtu, najvažnije je da:
• udjeli i status suvlasnika budu ažurni u registrima
• prijave budu usklađene s realnim primitkom i raspodjelom
• svi suvlasnici razumiju tko predaje koji obrazac i u kojem roku
Rad s inozemstvom se uvode dodatna pravila, osobito kod EU transakcija.
Ako pružaš usluge firmama u EU treba PDV identifikacijski broj radi VIES prijave, a na računu se navodi prijenos porezne obveze. P
Za dodjelu PDV ID broja koristi se obrazac P PDV.
Bitno: PDV ID broj ne znači automatski da si u sustavu PDV a za sve isporuke, ali znači da ulaziš u režim pravila koja vrijede za prekogranične transakcije.
Najčešći razlozi gubitka prava na paušal su:
• prelazak limita primitaka
• ulazak u sustav PDV a po sili zakona
• promjene u načinu poslovanja koje zahtijevaju drugačije oporezivanje
Kod PDV praga, obveznik upisuje u sustav PDV a od prvog dana nakon prelaska praga od 60.000,00 eura.
U trenutku kada “ispadneš” iz paušala, prelaziš na vođenje poslovnih knjiga i drugačiji porezni tretman. To je situacija koja se može planirati, ali i koja često dođe iznenada kad se ne prati promet iz mjeseca u mjesec.
Ako želiš zatvoriti obrt, gledaj na to kao na proces koji mora biti uredno dokumentiran, ne samo formalno “gašenje”.
Ako si imao fiskalizaciju, račune ili POS sustav, provjeri da su svi podaci i evidencije kompletni prije prestanka.
Ovo je najvažnija novost za 2026.
Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji proširuje na sve oblike plaćanja, uključujući račune koji se naplaćuju na transakcijski račun, s primjenom od 1. siječnja 2026.
Ako izdaješ račune građanima i naplata ide na IBAN, od 1.1.2026 i takvi računi ulaze u režim fiskalizacije.
To vrijedi i ako ti je većina naplate “uplata na račun” i nemaš gotovinu.
Paušalni obrt od 1. siječnja 2026 mora imati prilagođeni naplatni uređaj za izdavanje računa i fiskalizaciju u krajnjoj potrošnji (fiskalizacija 1.0.), te da postaje obveznik zaprimanja eRačuna, uz napomenu da besplatna aplikacija MIKROeRAČUN ne služi za izdavanje B2C računa niti fiskalizaciju B2C računa.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
