7BET28,95-1,19%7POL11,82+1,46%7SLO64,80+0,78%ACI810,00-0,61%ADPL24,30+0,83%ADRS196,00-2,00%ADRS2119,00-0,42%ARNT44,80-0,88%ATGR54,00+1,89%BSQR29,200,00%CTKS159,00+1,27%DDJH43,00-2,27%DLKV17,60+0,57%ERNT222,000,00%H273N99,600,00%HT39,20+0,77%IG65,00+1,56%IGH8,000,00%INA520,00+1,96%INGR2,06-0,96%JDPL13,80-4,83%KODT4.420,00+0,68%KODT24.190,00+0,48%KOEI1.172,00+0,86%LKRI12,90-0,77%LRH525,00+7,58%PLAG344,000,00%PODR154,00+0,65%RIVP8,50-0,93%SNBA19,00-5,94%SPAN50,00+2,04%T708N98,70+0,10%T722N97,750,00%THNK27,80+2,96%TKPR410,000,00%ULPL7,95+1,92%VLEN4,17+0,48%ZABA23,80+0,42%ZITO18,40+0,55%ADRPR3.655,10+0,43%C10TR3.524,99+0,46%CBS98,280,00%CBSTR188,19+0,01%CBX4.544,31+0,38%CBX102.981,59+0,46%CBXIN4.058,45+0,57%CBXKO1.472,77+0,39%CBXNU837,83+0,77%CBXPL2.897,80+0,11%CBXPR2.279,60+0,43%CBXTP1.514,72-0,73%CBXTR3.715,58+0,38%CBXTU5.896,41-0,61%7BET28,95-1,19%7POL11,82+1,46%7SLO64,80+0,78%ACI810,00-0,61%ADPL24,30+0,83%ADRS196,00-2,00%ADRS2119,00-0,42%ARNT44,80-0,88%ATGR54,00+1,89%BSQR29,200,00%CTKS159,00+1,27%DDJH43,00-2,27%DLKV17,60+0,57%ERNT222,000,00%H273N99,600,00%HT39,20+0,77%IG65,00+1,56%IGH8,000,00%INA520,00+1,96%INGR2,06-0,96%JDPL13,80-4,83%KODT4.420,00+0,68%KODT24.190,00+0,48%KOEI1.172,00+0,86%LKRI12,90-0,77%LRH525,00+7,58%PLAG344,000,00%PODR154,00+0,65%RIVP8,50-0,93%SNBA19,00-5,94%SPAN50,00+2,04%T708N98,70+0,10%T722N97,750,00%THNK27,80+2,96%TKPR410,000,00%ULPL7,95+1,92%VLEN4,17+0,48%ZABA23,80+0,42%ZITO18,40+0,55%ADRPR3.655,10+0,43%C10TR3.524,99+0,46%CBS98,280,00%CBSTR188,19+0,01%CBX4.544,31+0,38%CBX102.981,59+0,46%CBXIN4.058,45+0,57%CBXKO1.472,77+0,39%CBXNU837,83+0,77%CBXPL2.897,80+0,11%CBXPR2.279,60+0,43%CBXTP1.514,72-0,73%CBXTR3.715,58+0,38%CBXTU5.896,41-0,61%

Osvetnička štednja: Novi trend koji mijenja potrošačke navike

Osvetnička štednja: Novi trend koji mijenja potrošačke navike

Rastuća ekonomska nesigurnost, inflacija i visoke kamatne stope potaknule su mnoge Britance da preispitaju svoje financijske navike. Umjesto impulzivne potrošnje, sve je popularniji fenomen nazvan „osvetnička štednja” (revenge saving) – svojevrsni protuodgovor na troškovnu krizu koji se sve brže širi društvenim mrežama i forumima poput Reddita.

Za razliku od klasičnog budžetiranja, ovdje je naglasak na namjernom ograničavanju troškova i aktivnom stvaranju ušteđevine. Sudionici se često uključuju u tzv. „no buy” izazove, tijekom kojih kupuju samo najnužnije ili koriste postojeće zalihe hrane i proizvoda dok se potpuno ne potroše. Drugi pak primjenjuju metodu automatskog prebacivanja novca na štedni račun odmah nakon isplate plaće, čime štednja postaje prioritet u odnosu na račune i kredite.

Popularni su i različiti štedni izazovi, poput „1 penny challenge” – gdje se svakoga dana ušteđeni iznos povećava za jedan peni, pa se nakon godinu dana može skupiti gotovo 670 funti. Neki čak idu korak dalje pa prije novih kupnji prodaju predmete koje već posjeduju.

Od pandemije do inflacije

Fenomen nije nastao u praznom prostoru. Tijekom pandemije građani su nenamjerno stvorili tzv. „lockdown štednju”, budući da im je potrošnja bila ograničena. Nakon popuštanja mjera uslijedio je val „osvetničke potrošnje” – masovnog trošenja akumuliranih sredstava. Današnja „osvetnička štednja” predstavlja upravo suprotan obrazac ponašanja, potaknut inflacijom koja u Ujedinjenom Kraljevstvu i dalje iznosi 3,8 %, gotovo dvostruko iznad ciljanih 2 %.

Trend je, prema nekim izvorima, prvi put zabilježen u kineskim medijima, a potom se proširio na SAD i Europu. U Britaniji dodatni poticaj daje i strah od mogućih novih poreza u jesenskom proračunu.

Hrvatska – još uvijek više trošimo nego štedimo

Za razliku od Britanaca, hrvatski potrošači zasad ne pokazuju znakove prelaska u „osvetničku” fazu štednje. Iako cijene i dalje rastu, statistika Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je promet u maloprodaji u srpnju 2025. realno pao za 4 % u odnosu na lipanj, no istovremeno raste već 28. mjesec zaredom na godišnjoj razini.

Konkretno, u srpnju je u odnosu na isti mjesec 2024. promet realno porastao za 1,4 %. Pri tome je potrošnja hrane i pića pala za 1,9 %, dok je kod neprehrambenih proizvoda zabilježen snažan rast od 7,6 %.

Što treba imati na umu

Stručnjaci upozoravaju da „osvetnička štednja” može biti korisna strategija za stvaranje financijskog jastuka, ali i da je važno paziti gdje se novac odlaže. Štedni računi bez značajnije kamate gube na vrijednosti ako inflacija ostaje povišena. Zato se preporučuje birati proizvode koji nude prinos barem iznad razine inflacije.

Za sada, dok Britanci disciplinirano kroče putem izazova „no buy” i brojnih štednih formula, Hrvati – unatoč pritiscima na kućne budžete – i dalje više troše nego što odvajaju na stranu.

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi
hyqg2tyy c1zshjsjyryppzulxns7rgnibimcch6w bqoyuihal3 nlb2 8s5vopngbzkewepmw oh0qt4qpk 5d5wlhkv kl6iyzwexgldvqgk59c9g5fdbaqqfqm29m0pgj6p7g7xgo0hmege 2dgignqxshjk64p5w2nkvx943cstyefmsm15hwjesyfz (1)

Kupnja na rate ili čekanje sniženja: što se više isplati

chris li 6y6onwbkk o unsplash

Volatilnost na Wall Streetu, tehnološke dionice pod pritiskom

Razlika u plaćama žena i muškaraca u Hrvatskoj 2026. godine.

Plaće žena u Hrvatskoj rastu dvostruko brže od muških, ali razlika je i dalje 185 eura mjesečno

Pretraga

znn