HRT pristojba jedan je od onih računa koji se plaćaju godinama, često bez previše razmišljanja, ali i s puno nezadovoljstva. Mnogi građani pitaju se zašto moraju plaćati pristojbu ako ne gledaju programe Hrvatske radiotelevizije, koriste streaming servise ili televizor gotovo uopće ne pale.
Odgovor je za mnoge neugodan, ali važan: pristojba se ne plaća zato što netko gleda HRT, nego zato što posjeduje prijamnik.
U 2026. godini mjesečna pristojba iznosi 10,62 eura. Može se odjaviti, smanjiti ili potpuno ukinuti, ali samo pod određenim uvjetima. Nije dovoljno reći da program ne gledate. Nije dovoljno ni prestati plaćati račun. Potrebno je dokazati da više nemate uređaj zbog kojeg je obveza nastala ili da pripadate skupini koja ima pravo na oslobođenje ili umanjenje.
Najčešća zabluda oko HRT pristojbe jest uvjerenje da se ona odnosi isključivo na televizor. U praksi je popis uređaja širi.
Kod odjave se navode televizijski prijamnik, radijski prijamnik, motorno vozilo s ugrađenim prijamnikom, osobno računalo, mobitel i tablet. Drugim riječima, pitanje nije samo imate li televizor u dnevnoj sobi, nego posjedujete li uređaj kojim se može primati radijski ili audiovizualni program.
Kućanstvo koje ima više uređaja plaća jednu mjesečnu pristojbu. Kod pravnih osoba i obrtnika pravila su stroža jer se pristojba u pravilu plaća za svaki prijamnik.
Tu nastaje velik dio nesporazuma. Građani često misle da mogu odjaviti pristojbu jer ne prate HRT, ali sustav ne polazi od navike gledanja, nego od posjedovanja uređaja.
Građanin koji želi odjaviti HRT pristojbu mora potvrditi da više nema prijamnik zbog kojeg je obveza nastala. To znači da odjava nije samo izjava volje, nego formalni postupak.
U zahtjevu se navode osobni podaci obveznika, adresa, OIB, kontakt i poziv na broj primatelja. Zatim se označava koji se uređaji posjeduju i koji se odjavljuju.
Ako se odjavljuje televizor, radio, automobil s ugrađenim prijamnikom, računalo, mobitel ili tablet, to mora biti jasno navedeno. HRT može tražiti i dokaz zbog kojeg se uređaj odjavljuje.
Odjava počinje vrijediti tek kada je dokumentacija potpuna. Ako nedostaju podaci, razlog odjave ili dokazna dokumentacija, zahtjev se ne smatra valjanim za postupanje. U pravilu, odjava vrijedi od prvog sljedećeg mjeseca nakon što HRT zaprimi pravovaljanu dokumentaciju.
Ako je uređaj neispravan, potrebno je priložiti potvrdu ovlaštenog servisa ili dokaz da je predan na reciklažno dvorište.
Ako je prijamnik uništen u požaru, poplavi, potresu ili nekoj drugoj izvanrednoj situaciji, prilaže se dokument nadležne institucije ili drugi odgovarajući dokaz.
Ako je uređaj ukraden, potreban je dokument policije ili drugi dokaz o protupravnom otuđenju. Kod prodaje ili darovanja prilaže se izjava o prodaji, izjava o darovanju ili drugi dokument iz kojeg je jasno da osoba više nema prijamnik.
Posebne situacije su odlazak u dom za starije i nemoćne osobe te smrt obveznika plaćanja. Kod odlaska u dom prilaže se potvrda doma, a kod smrti preslika smrtnog lista.
Zahtjev se može poslati elektroničkom poštom, poštom, osobno ili putem ovlaštene osobe.
Dio građana može ostvariti pravo na umanjenu pristojbu. Prema pravilima za 2026. godinu, polovicu iznosa plaćaju određene skupine osoba s invaliditetom i težim zdravstvenim oštećenjima.
To se odnosi, među ostalim, na osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih neuromišićnih bolesti, osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju paralizu uz visok stupanj oštećenja organa za kretanje, osobe s paraplegijom, tetraplegijom, multiplom sklerozom ili amputacijom donjih ekstremiteta uz propisani stupanj oštećenja.
Umanjenu pristojbu plaćaju i gluhe osobe sa 100 postotnim oštećenjem sluha.
Pravo na plaćanje polovice pristojbe mogu imati i umirovljenici s vrlo niskom mirovinom iz državnog proračuna Republike Hrvatske, ali samo ako ispunjavaju dodatne uvjete propisane odlukom. Jedan od uvjeta odnosi se na to da su na dan 12. listopada 2015. već bili evidentirani kao obveznici pristojbe.
Ni u tim slučajevima pravo se ne ostvaruje automatski. Potrebno je dostaviti dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta.
Od plaćanja HRT pristojbe u cijelosti mogu biti oslobođene određene skupine građana.
To pravo mogu ostvariti 100 postotno slijepe osobe, osobe s invaliditetom prve i druge skupine, odnosno osobe sa 100 postotnim invaliditetom koje primaju invalidske naknade kao ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije.
Potpuno oslobođenje vrijedi i za bolesnike koji se liječe dijalizom bubrega te za gluhoslijepe osobe koje po jednom od oštećenja, gluhoći ili sljepoći, imaju 100 postotno oštećenje.
I ovdje vrijedi isto pravilo: potrebno je dokazati da osoba ispunjava uvjete. Bez dokumentacije nema oslobođenja.
Kod odjave pristojbe građanin daje izjavu pod prekršajnom i materijalnom odgovornošću. Time potvrđuje da su podaci točni i da nema drugi prijamnik zbog kojeg bi i dalje morao plaćati pristojbu.
To nije obična administrativna formalnost.
Ako se naknadno utvrdi da podaci nisu točni, HRT može pokrenuti prekršajni postupak. Građanin se također obvezuje da će, ako ponovno nabavi prijamnik ili registrira vozilo s ugrađenim prijamnikom, to prijaviti u roku od 30 dana.
Drugim riječima, odjava vrijedi dok vrijede okolnosti na temelju kojih je odjava provedena. Ako se okolnosti promijene, vraća se i obveza prijave.
Pitanje HRT kontrolora godinama je bilo jedno od najosjetljivijih. Visoki upravni sud ranije je ukinuo dijelove odluke kojima se tražila javnobilježnička ovjera potpisa na zahtjevu za odjavu te dio koji je predviđao svakodobnu kontrolu posjeda prijamnika.
Sud je ocijenio da je time HRT izašao iz zakonskog okvira.
Važan je i dio prema kojem HRT ne može samostalno propisati sankciju da građanina ponovno prijavi za plaćanje samo zato što je odbio ili onemogućio kontrolu. Ako postoji sumnja da netko koristi neprijavljeni ili odjavljeni prijamnik, to se rješava kroz prekršajni postupak, za koji su nadležni sudovi.
Za građane je zato najvažnije znati dvije stvari. Odjava mora biti istinita, potpuna i potkrijepljena dokazima. Istodobno, i kontrola mora ostati u zakonskim granicama.
HRT pristojba se može legalno odjaviti, ali samo ako za to postoji stvarna osnova. Tko više nema prijamnik, tko ga je prodao, darovao, odložio, izgubio zbog štete ili tko ispunjava uvjete za oslobođenje, može pokrenuti postupak. Tko samo ne gleda program, ali i dalje ima uređaj, i dalje ulazi u sustav obveze plaćanja.
Zato je najgore rješenje ignorirati račune. Kod ovakvih troškova odluku ne mijenja ljutnja, nego dokumenti.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
